RIM - Talijani su u nedjelju u 8 sati počeli izlaziti na birališta na dvodnevnim parlamentarnim izborima, uoči kojih analitičari ističu da je zbog složena izbornog sustava i male razlike među dvama glavnim političkim blokovima nemoguće prognozirati pobjednika, iako posljednje ankete prednost daju koaliciji lijevog centra. Više od 47 milijuna birača pozvano je na parlamentarne, a među njima 13 milijuna na usporedne pokrajinske izbore. Zadnje ankete ukazuju na pobjedu lijevog centra Piera Luigija Bersanija s 34 posto glasova. Slijedi ga koalicija desnice na čelu sa Silvijem Berlusconijem s oko 30 posto. Komičar Beppe Grillo i njegov pokret M5S trebali bi prema anketama dobiti oko 17 posto, a koalicija centra okupljena oko tehnokratskog premijera Marija Montija negdje između 10 i 12 posto. Stranke i međunarodna zajednica zabrinute su uoči ovih talijanskih izbora, koji bi mogli eurozonu opet baciti u nestabilnost ako oba doma parlamenta ne dobiju većinu koja će omogućiti sastavljanje funkcionalne vlade.
RIM - Deseci tisuća ljudi očekuju se u nedjelju u podne na Trgu svetog Petra povodom posljednjeg angelusa u pontifikatu Benedikta XVI., objavio je Vatikanski radio. Papa Benedikt XVI. odriče se svoga pontifikata u četvrtak u 20 sati. U subotu je imao posljednji sastanak sa svećenicima u Rimskoj kuriji i odradio je posljednju državničku obavezu, primivši u oproštajni posjet talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana. Vatikanski radio objavio je da se na Trgu svetog Petra u povodu posljednjeg angelusa s prozora Apostolske palače ne očekuje manje od 200 tisuća ljudi. Rimska policija pojačala je sigurnost u i oko Vatikana. Na raspolaganju vjernicima bit će dvije pokretne bolnice i stotine volontera. Te mjere poslužit će i kao priprema za posljednju opću audijenciju Benedikta XVI. u srijedu, dan prije napuštanja dužnosti.
NIKOZIJA - Otvorena su birališta u drugom krugu ciparskih predsjedničkih izbora, u kojem se sučeljavaju konzervativac Nikos Anastasiades, favorit za pobjedu, i komunistički kandidat Stavros Malas. Glavna tema izbora je teška ciparska dužnička kriza. Anastasiades zagovara brzo postizanje sporazuma sa stranim kreditorima i dogovaranje financijskog paketa pomoći s MMF-om i EU-om pa se njegovu izboru nadaju i financijska tržišta i ulagači. Malas je, s druge strane, puno oprezniji prema uvođenju strogih mjera štednje koje bi pratile takav sporazum. Anastasiades, 66-godišnji odvjetnik, u prvom je krugu osvojio 45 posto glasova prema Malasovih 27 posto. Izborni pobjednik preuzet će vlast u zemlji koja je pogođena teškom ekonomskom krizom, kojoj prijeti bankrot i u kojoj vlada rekordna nezaposlenost. Komunisti, koji su u ovom mandatu na vlasti, smatraju se glavnim krivcima za takvo stanje pa je Malasu put do pobjede gotovo nemoguć. Jedan je ugledni ciparski dnevnik u nedjelju situaciju u zemlji opisao dosta crno i kazao da novog predsjednika čeka uspon na "Kalvariju". Ciparska ekonomija prošle je godine potonula 3,5 posto, a prognoze za ovu nisu bitno bolje.
HAVANA - Novi saziv Kubanske narodne skupštine u nedjelju će prema svim očekivanjima po drugi put izabrati Raula Castra za predsjednika države, na dužnost na kojoj je naslijedio bolesnog i onemoćalog brata Fidela, vođu Kubanske revolucije. Raul Castro (81), mlađi Fidelov brat i jedan od njegovih najbližih suradnika tijekom revolucije, bio je pola stoljeća kubanski ministar obrane. Privremeno je preuzeo vlast 2006. zbog bratove bolesti, a kubanski ga je parlament u veljači 2008. i formalno izabrao za predsjednika države u petogodišnjem mandatu. Novi saziv Nacionalne skupštine izabran je 3. veljače. Svih 612 zastupnika u parlamentu, u kojem komunisti nemaju oporbu, sada je spremno Raulu Castru dati još jedan mandat. Kao predsjednik, Castro je provodio pragmatičniju politiku od brata. Poduzeo je važne, iako postupne reforme. Među ostalim, dopustio je Kubancima da prodaju i kupuju automobile i kuće, mobitele i računala, povećao prostor privatnim inicijativama, ublažio uvjete za dobivanje dozvola za napuštanje zemlje. Pokrenuo strukturalne reforme kojima uvodi tržišnu ekonomiju u državni sustav. U drugome mandatu Raul Castro treba nastaviti modernizirati kubanski gospodarski sustav naslijeđen od sovjetskog modela 80-ih koji je na rubu bankrota.