LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Janša pojasnio je u subotu imenovanje člana svog kabineta pregovaračem za pitanje Ljubljanske banke znakom da se ti pregovori s Hrvatskom, koji su u završnoj fazi, prebacuju na višu razinu. "Sada se više ne radi o razini ministara vanjskih poslova nego o razini opunomoćenika predsjednika vlada. To naravno mogu biti i ministri, no ja sam se odlučio da za opumoćenika imenujem državnog tajnika u mom kabinetu Tonu Kajzera", izjavio je Janša kasno u subotu, javila je Slovenska tiskovna agencija STA. U izjavi novinarima u Rogaškoj Slatini, gdje je boravio na proslavi obljetnice svoje stranke, Janša je rekao da se je s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem, s kojim će se sastati 10. ožujka, dogovorio za višu razinu pregovora koji su u završnoj fazi. Svoju odluku da u pregovore s Hrvatskom o pitanju Ljubljanske banke uključi člana svog kabineta umjesto ministra vanjskih poslova Karla Erjavca Janša je protumačio potezom kojim se osigurava kontinuitet u pregovorima, s obzirom na to da Erjavec koji je predsjednik Demokratske starnke umirovljenika (DESUS) krajem idućeg tjedna izlazi iz vlade, a njegova stranka napušta vladajuću koaliciju.
BEOGRAD - Predsjednik Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić namjerava preuzeti mjesto glavnog tajnika UN-a i na toj dužnosti zamijeniti južnokorejskog diplomata Ban Ki-moona i već "uveliko lobira" za tu funkciju, piše u ponedjeljak beogradski "Blic", pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore. Taj beogradski politički tabloid navodi da bi velike šanse za funkciju glavnog tajnika imao i slovački šef diplomacije i nekadašnji visoki međunarodni dužnosnik na Balkanu Miroslav Lajčak. "Blic" navodi da bi Vuk Jeremić mogao imati potporu Rusije i Kine na jednoj, ali i ogromno protivljenje SAD-a na drugoj strani. Neimenovani američki diplomat je, navodi "Blic", objasnio mogući scenarij izbora glavnog tajnika UN-a, budući da, navodno, ta osoba treba biti netko iz jedne od istočnoeureopskih zemalja. "U prvom krugu Rusija će vjerojatno predložiti svog čovjeka, dok će kandidat SAD-a biti iz neke od baltičkih zemalja. Potom bi, u drugom krugu, SAD mogle predložiti Poljaka, a Rusija Jeremića. Budući da SAD ne žele ni čuti za Jeremića, kompromis će biti neki Čeh ili Slovak", kaže neimenovani sugovornik "Blica".
NICOSIJA - Ciprani u nedjelju biraju novog predsjednika, zabrinuti ovaj put više zbog duboke recesije povezane s grčkom krizom nego zbog podjele tog sredozemnog otoka. Birališta su otvorena u 7.00 sati (6.00 sati po srednjoeuropskom vremenu) a zatvaraju se u 18.00 sati (17.00 sati). Rezultati izbora na kojima je registrirano 545.000 birača, očekuju se oko 20.30 sati (19.30 sati). Nicos Anastasiades (66), predsjednik najveće oporbene stranke DISY (desnica), spominje se kao kandidat s najviše izgleda a stručnjaci ocjenjuju da bi mogao pobijediti već u prvom krugu. Oporbenom vođi koji ističe da je odlučan dobiti međunarodnu financijsku pomoć čak i po cijenu strogih mjera štednje, glavni protukandidat je bivši ministar zdravstva Stavros Malas (45), neovisni kandidat kojeg podupire komunistička stranka AKEL na vlasti. Komunistički predsjednik na odlasku Demetris Christofias nije se kandidirao. Cipar, trenutačno u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom, Europskom unijom i Europskom središnjom bankom, procjenjuje da mu treba 17 milijarda eura, od čega 10 milijarda za spašavanje svojih banaka koje su se našle u teškom položaju zbog izloženosti grčkom dugu.
ATENA - Potres magnitude 5.0 pogodio je u nedjelju Sredozemlje u blizini južne obale Grčke, priopćio je Američki geološki zavod, ali zasad nema izvješća o žrtvama ili šteti. Potres se dogodio u 7,42 sata na 55 kilometara jugozapadno od obalnog grada Kalamata na Peloponezu, priopćio je zavod. Grčku često pogađaju potresi. Većina ne uzrokuje nikakvu ozbiljnu štetu, ali u onom iz 1999. magnitude 5.9 poginulo je 143 ljudi.
EREVAN - Armenija u ponedjeljak izlazi na predsjedničke izbore na kojima je favorit sadašnji šef države Serzh Sargsyan, a izbori će biti važan ispit demokracije u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon onih iz 2008., koji su bili obilježeni krvavim sukobima. Sargsyan (59), kojemu se suprotstavlja šest protukandidata, obećao je "slobodne" izbore u zemlji na jugu Kavkaza s 3 milijuna stanovnika. Sargsyanovu pobjedu 2008., oporba je proglasila namještenom i pokrenula prosvjede koji su prerasli u sukobe s deset žrtava. Parlamentarne izbore 2012., na kojima je pobijedila predsjednikova Republikanska stranka promatrači iz Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi ocijenili su nedovoljno demokratskima. Analitičari ocjenjuju da predsjednički izbori ne donose iznenađenja jer su glavne oporbene stranke odbile sudjelovati, a nijedan od drugih predsjedničkih kandidata nije dorastao Sargsyanu kojemu ankete predviđaju pobjedu sa 69 posto glasova.