BRUXELLES - Europska komisija odobrila je novi plan za restrukturiranje Brodosplita a ugovor o privatizaciji toga brodogradilišta treba biti potpisan do 28. veljače, objavljeno je u srijedu nakon sastanka Komisije. Privatizacija Brodosplita jedna je od 10 zadaća koje je Komisija identificirala u svom izvješću o monitoringu u listopadu prošle godine i koju Hrvatska treba ispuniti prije ulaska u EU-u. U skladu sa smjernicama EU-a o državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki, svaka pomoć za restrukturiranje mora biti praćena kompenzacijskim mjerama kako bi se ograničio utjecaj te pomoći na tržišno natjecanje. Komisija navodi da je Hrvatska pristala na dodatno smanjenje godišnje proizvodnje u brodogradilištu. Kompenzacijske mjere su se morale povećati kako bi se pokrili gubici nastali tijekom privatizacijskog procesa za koje ne može biti kriv kupac, nego država jer nije dovoljno brzo privatizirala to brodogradilište, objasnio je ministar Ivan Vrdoljak. Kupac Brodosplita snosit će 40 posto troškova njegova restrukturiranja.
LJUBLJANA - Direktor trgovačkog lanca Mercator Toni Balažič izjavio je da očekuje pozitivne učinke od ulaska Hrvatske u EU na poslovanje svoje tvrtke. "Hrvatska je naše prirodno i dugoročno zanimljivo tržište. Ulaskom Hrvatske u EU postizat ćemo mnogo više sinergije u administraciji i nabavi, a bolji rezultat očekujemo već ove godine", rekao je Balažič u razgovoru za ljubljansko "Delo" od srijede. Balažič, koji je na čelo uprave došao prošle godine, nije želio komentirati sadašnji postupak u kojemu većinski vlasnici još prikupljaju neobvezujuće ponude za 58,13 posto Mercatorovih dionica kao ni neslužbene informacije prema kojima bi Agrokor i u ovom pokušaju prodaje mogao biti najozbiljniji potencijalni strateški kupac. Što se tiče sadašnje pozicije Mercatora na hrvatskom tržištu, Balažič je ustvrdio da je poslovanje Mercatora u Hrvatskoj izuzetno zahtjevno, među ostalim i zbog dominantnog položaja Konzuma, ali i jake strane konkurencije te zahtjevne logistike.
ZAGREB/SOFIJA - Ostavkom vlade premijera Bojka Borisova zbog nasilnih prosvjeda potaknutih velikim povećanjem cijene struje, Bugarska se u srijedu pridružila nizu europskih vlada koje su pale jer su oštrim mjerama štednje pokušale riješiti europsku dužničku krizu. Ostavkom u srijedu premijer Borisov distancirao se od nasilja "prema narodu koji ga je doveo na vlast" kazavši kako neće "sudjelovati u vladi čija policija tuče prosvjednike" i najavio smanjenje cijene struje i povlačenje licence češkom distributeru čime će izazvati krizu s Češkom, pišu agencije. Uz povike "mafija" i "ostavka" Bugari danima prosvjeduju zbog vrtoglavih cijena energije koje nameću monopolisti najsiromašnijoj članici Europske unije. Borisov je najavio otkazivanje licence češkom disributeru ČEZ-u koji je povisio cijenu struje i strahuje se da će time izazvati krizu s Češkom koja posjeduje 70 posto tvrtke. Češka vlada već je u sporu s Albanijom koja je prošli mjesec ČEZ-u otkazala licencu, piše Reuters.
ZAGREB - Nakon četrdeset godina pregovora, Europska unija potpisala je sporazum o uvođenju jedinstvenog europskog patenta, prenose europski mediji. Sporazum su u utorak potpisali ministri industrije 24 države članice okupljeni na sastanku Vijeća za konkurentnost u Bruxellesu. "Troškovi će biti smanjeni za više od 80 posto. U povijesti europske integracije nije bilo mnogo koraka naprijed takve važnosti, u tako važnom području. To će biti velik poticaj konkurentnosti", rekao je uoči potpisivanja sporazuma povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier. Registracija patenata u Europi trenutačno je do 60 puta skuplja nego u Kini. Europski čelnici postigli su kompromis o zajedničkom europskom patentu na summitu u lipnju prošle godine. Dogovorili su podjelu funkcija Europskog patentnog suda na tri države - Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju. Sjedište suda bit će u Parizu, a neki će se sporovi rješavati u Londonu i Muenchenu. Španjolska i Italija odbile su priključiti se shemi zbog lingvističke diskriminacije.
PARIZ - Raspoloženje u francuskom proizvodnom sektoru poboljšano je u veljači zahvaljujući povećanju inozemne potražnje i većem broju narudžbi u automobilskoj industriji, objavio je u srijedu francuski statistički ured. Pokazatelj raspoloženja u proizvodnom sektoru porastao je u tekućem mjesecu na 90 bodova, s 87 bodova koliko je iznosio u siječnju, objavio je INSEE. Proizvođači automobila izvijestili su o povećanim inozemnim narudžbama a svi industrijski sektori, uz izuzetak proizvođača čelika, očekuju bolje poslovanje u narednim mjesecima, pokazuje izvješće statističkog ureda. Indeks inozemnih narudžbi, koji pokazuje razliku između broja ispitanika koji su izjavili da su im se knjige narudžbi smanjile i onih čije su se narudžbe povećale, poskočio je na minus 29 bodova, sa minus 41 boda koliko je iznosio u siječnju. "Dok su narudžbe iz inozemstva snažno poboljšane, ukupne su narudžbe prema ocjeni ispitanika nepromijenjene i još su uvijek na vrlo niskoj razini", navodi se u priopćenju.
TOKIO - Japan je u siječnju zabilježio najveći trgovinski manjak u svojoj povijesti unatoč povećanom izvozu budući da je oslabjeli jen povisio troškove uvoza goriva, pokazali su u srijedu objavljeni službeni podaci. Treće po veličini svjetsko gospodarstvo zaglibilo je u recesiju, a optimistično raspoloženje na tržištu dionica i među analitičarima još se nije pretočilo u dobre makroekonomske podatke. Podaci ministarstva financija pokazali su da je Japan u siječnju zabilježio manjak od 1.630 milijardi jena (17,4 milijarde dolara), što je najviši mjesečni manjak u povijesti te dalekoistočne zemlje. Prethodni je rekordni manjak zabilježen u prošlogodišnjem siječnju a iznosio je 1.480 milijardi jena. Statistika se počela voditi 1979. Japan inače tradicionalno bilježi slabe trgovinske podatke u siječnju jer izvoz stagnira zbog novogodišnjih praznika. U ovogodišnjem je siječnju izvoz porastao 6,4 posto u odnosu na godinu ranije, na 4.800 milijardi jena, što je njegov prvi rast u osam mjeseci a počiva na povećanim isporukama automobilskih dijelova i drugih proizvoda. Uvoz je porastao 7,3 posto, na 6.430 milijarde jena, potpomognut većim računima za energente.
BEČ - Austrijski bankovni div Raiffeisen Bank International (RBI) u srijedu je izvijestio da je četvrto tromjesečje lani očekivano poslovao s gubitkom, koji pripisuje nizu jednokratnih stavki. Prema preliminarnim poslovnim rezultatima za 2012., neto gubitak u četvrtom je tromjesečju iznosio 117 milijuna eura, dok je u istom razdoblju godine ranije zabilježena dobit od 222 milijuna eura. RBI je već u siječnju objavio kako očekuje da će u četvrtom tromjesečju zabilježiti prvi tromjesečni gubitak nakon financijske krize zbog otpisa vezanih uz ukrajinski ogranak i drugu imovinu uslijed otežanih uvjeta u gospodarstvu. Gubitak u posljednjem tromjesečju pripisuju jednokratnim stavkama u ukupnom iznosu 85 milijuna eura, od čega se 29 milijuna eura odnosi na otpis u ukrajinskom ogranku Raiffeisen Bank Aval. Rezultate poslovanja uvelike su pogodile i znatno uvećane rezervacije za nenaplative zajmove, koje su u četvrtom tromjesečju narasle na 386 milijuna eura, s 224 milijuna eura u trećem tromjesečju. U cijeloj prošloj godini iznos rezervacija smanjen je za pet posto, na 1,009 milijardi eura.
BRUXELLES - Čelični div ArcelorMittal obećao je da će obustaviti planirano zatvaranje pogona i ukidanje radnih mjesta u Europi do lipnja kada bi Europska unija trebala objaviti svoj plan za spas posrnule industrije čelika, izvijestila je u srijedu Europska komisija. Europski povjerenik za industriju Antonio Tajani citirao je pismo u kojem je globalni čelični div izvijestio Bruxelles da će obustaviti otpuštanja u europskim pogonima do objave plana. U tim je pogonima trenutno zaposleno 98.000 ljudi. ArcelorMittal potvrdio je u odvojenom priopćenju "da nije predviđen nikakav novi plan restrukturiranja povrh onoga koji je već najavljen i koji se provodi". "Ako se stanje u Europi dodatno pogorša, konzultirat ćemo se s Europskom komisijom", dodaje se u priopćenju, bez pojedinosti. Iz kompanije su poručili da se željno očekuju lipanj i najavljeni europski plan, budući da Europa treba "ambicioznu i učinkovitu" strategiju borbe protiv 30-postotnog smanjenja potražnje za čelikom u razdoblju od 2007.
ZAGREB - Francuska banka Credit Agricole zaključila je prošlu 2012. godinu s rekordnim gubitkom zbog neočekivanih poreznih troškova povezanih s prodajom grčkog poslovanja, izvijestili su u srijedu europski mediji. Banka je tako u 2012. zabilježila gubitak od 6,5 milijardi eura, izvijestio je BBC. Pogoršanje gospodarske krize dovelo do gubitaka i u talijanskoj i francuskoj podružnici za investicijsko bankarstvo. Credit Agricole namjerava skrojiti trogodišnji plan preustroja koji bi trebao osigurati zaokret prema boljim poslovnim rezultatima. Francuska je banka krajem 2012. prodala grčku podružnicu Emporiki Bank za jedan euro zbog grčke gospodarske krize. Neočekivani rashodi na ime poreza u visini 838 milijuna eura povećali su Credit Agricoleov ukupni godišnji gubitak iznad očekivanja. Početkom mjeseca banka je izvijestila o velikom otpisu vrijednosti imovine, uključujući onu u Portugalu i Italiji, zbog pogoršanja stanja u gospodarstvu eurozone i novih strožih propisa za financijski sektor.
LONDON - Cijene barela nafte ostale su u srijedu gotovo nepromijenjene budući da su izgledi za povećanu opskrbu iz Saudijske Arabije neutralizirali optimizam u vezi oporavka svjetskog gospodarstva i poboljšane izglede za potražnju. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, na 117,48 dolara. Na američkom tržištu barel je poskupio 31 cent i prodavao se po 96,97 dolara. Očekuje se da će Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik sirove nafte, povećati proizvodnju u drugom tromjesečju ove godine kako bi zadovoljila veću kinesku potražnju i poduprla gospodarski oporavak u drugim zemljama, priopćili su izvori iz naftne industrije, ne navodeći koliko će biti to povećanje. U zadnja dva mjeseca 2012. Saudijska Arabija oštro je smanjila proizvodnju, za oko 700.000 barela dnevno, kako bi srezala višak ponude i poduprla cijene nafte. Naftom se trguje u tijesnom cjenovnom rasponu od 115 do 119 dolara za barel od početka veljače a analitičari smatraju da će se taj trend nastaviti i u dogledno vrijeme.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, primaknuvši se rekordnim razinama, što se ponajviše zahvaljuje najavama preuzimanja kompanija. Dow Jones ojačao je 0,39 posto, na 14.035 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,73 posto, na 1.530 bodova, a Nasdaq indeks 0,68 posto, na 3.213 bodova. Među najvećim je dobitnicama jučer bila dionica OfficeMaxa, sa skokom cijene za više od 20 posto, nakon vijesti da bi tu kompaniju preuzeo Office Depot, drugi po veličini američki trgovački lanac uredskom opremom. Dionica Office Depota poskupila je više od 9 posto. Ponude za preuzimanje posljednjih dana podržavaju tržište. Prošloga je tjedna Berkshire Hathaway, tvrtka utjecajnog investitora Warrenna Buffetta, ponudila 23 milijarde dolara za kupnju Heinza, dok je Anheuser-Busch InBev ponudo 20 milijardi dolara za kupnju meksičkog proizvođača piva Grupo Modelo. Od početka godine vrijednost najavljenih preuzimanja u SAD-u dosegnula je 160 milijardi dolara, dvostruko više nego u istom lanjskom razdoblju, što pokazuje da menadžment kompanija procjenjuje da su valuacije prihvatljive za akvizicije te da očekuju poboljšanje gospodarske situacije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros ojačale, zahvaljujući jučerašnjem rastu burzovnih indeksa na Wall Streetu i europskim tržištima, dok je tečaj japanske valute, koji je dulje vrijeme bio pod pritiskom, stabilan u odnosu na dolar i euro. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,8 posto. Najviše je, 1,9 posto, skočio južnokorejski Kospi indeks, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 0,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,7 posto, dosegnuvši najvišu razinu od kolovoza 2011. godine. Azijske ulagače ohrabrilo je dobro raspoloženje na američkim i europskim burzama. Zahvaljujući najavama preuzimanja kompanija, na Wall Streetu su se jučer S&P 500 i Dow Jones indeks primaknuli rekordnim razinama, dosegnutima 2007. godine.