ZAGREB - Za provedbu potpornog programa Ministarstva poduzetništva i obrta "Poduzetnički impuls" u 2013. godini osigurano je 730,5 milijuna kuna, što je dvostruko više nego prošle godine, izvijestio je na današnjem predstavljanju tog programa ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Očekuje da će se ta ulaganja iz državnog proračuna isplatiti u sljedeće tri godine kroz razvoj raznih poduzetničkih projekata i zapošljavanje. Uz bespovratne potpore, poduzetnici sudjeluju u projektima financiranim iz Poduzetničkog impulsa sa 50 ili 75 posto. Za razliku od prošlih godina kad su potpore dodjeljivane tisućama poduzetnika u premalim iznosima, što nije polučilo značajniji rezultat, Ministarstvo se, po Marasovim riječima, odlučilo za veći iznos potpora uz strožu kontrolu prijavljenih projekata. Maras očekuje da bi prosječan iznos potpora ove godine trebao biti iznad sto tisuća kuna. Poduzetničke projekte će, kako je najavio, pregledavati dva neovisna ocjenjivača koji će ih bodovati na skali od nula do 130 bodova, a potpore će moći dobiti oni koji zasluže 80 i više bodova.
ZAGREB - Udruga Franak prijavila je Zagrebačku i Splitsku banku državnom regulatoru Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) zbog nezakonitosti u poslovanju, odnosno povrede Zakona o obveznim odnosima. Na konferencijama za novinare koje je Udruga Franak organizirala istodobno u pet velikih gradova - Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, te dvije banke optužene su da pokušavaju dovesti u zabludu korisnike kredita koji su ugovorili kredite prije 1. siječnja 2010. godine. Prijavili smo Zagrebačku i Splitsku banku jer obavještavaju korisnike kredita koji su ih podigli prije 1. siječnja 2010. da će im se izračun promjenjive kamatne stope određivati u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, a taj zakon za takve korisnike kredita ne vrijedi, rekao je koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić. Kazao je kako zahtijevaju da HNB spriječi Zagrebačku banku i Splitsku banku u nastojanjima da samovolju u određivanju kamatne stope opravdaju zakonom koji ne vrijedi za veliki dio postojećih korisnika kredita. To znači da je korisnik kredita, ako je kamata povećana s 4,5 ili pet posto na šest ili 6,5 posto, na gubitku u iznosu od 30 posto kamate, dodaje Aleksić. Na optužbe Udruge Franak reagirali su iz Zagrebačke banke priopćenjem u kojem tvrde da ta banka posluje profesionalno i savjesno se pridržava svih mjerodavnih propisa.
ZAGREB - Bruto dobit Croatia osiguranja u 2012. godini, prema godišnjem nerevidiranom financijskom izvještaju, iznosila je 140,4 milijuna kuna, što je 34,1 posto više u odnosu na dobit iz godine prije, objavili su iz te osiguravajuće kuće, ističući da tržišni udio Croatia osiguranja u ukupnoj zaračunatoj premiji svih društava za osiguranje iznosi 31,1 posto, zajedno s Croatia zdravstvenim osiguranjem. Croatia osiguranje ostvarilo je u 2012. godini ukupnu zaračunatu premiju u iznosu od 2,7 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. Zaračunata premija neživotnih osiguranja pritom je smanjena za 4,4 posto, dok se u životnim osiguranjima bilježi porast od 6,5 posto. Ukupni prihodi Croatia osiguranja ostvareni u 2012. godini iznose 2,8 milijardi kuna, što je za 1,2 posto manje u odnosu na godinu prije, dok su istodobno ukupni rashodi smanjeni za 2,5 posto, na 2,7 milijardi kuna. Konsolidirana bruto dobit Grupe Croatia osiguranja, prije eliminacija, iznosi 201,8 milijuna kuna ili 8,6 posto više nego u 2011. godini.
KUTINA - Uprava Petrokemije je u procesu dogovaranja sastanaka s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i potencijalnim zainteresiranim drugim investitorima o mogućoj suradnji i nikakvi dogovori niti odluke nisu donesene, odgovorili su danas iz kutinske tvrtke na upit Zagrebačke burze o mogućem interesu EBRD-a i mirovinskih fondova u dokapitalizaciji Petrokemije. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva jučer je objavio da je u prošloj godini ostvario gubitak od 178 milijuna kuna te da je Nadzorni odbor tvrtke u srijedu, 13. veljače, dao Upravi suglasnost za ispitivanje mogućnosti povećanja temeljnog kapitala. Iz Petrokemije u odgovoru podsjećaju da je Nadzorni odbor dao suglasnost Upravi za ispitivanje mogućnosti povećanja temeljnog kapitala te da je Uprava u procesu dogovaranja sastanaka s EBRD-om i potencijalnim zainteresiranim drugim investitorima o mogućnoj suradnji. Navode i da nikakvi dogovori niti odluke nisu donesene te da će Uprava o svim novim materijalnim činjenicama dati potrebne obavijesti.
ZAGREB - Kompanija Valamar Adria Holding prošle je godine ostvarila 1,05 milijardi kuna konsolidiranih prihoda, što je za 132 milijuna kuna ili 14,3 posto više nego u godini prije, dok konsolidirana neto dobit iznosi 52,3 milijuna kuna, a operativna dobit 59,9 milijuna kuna, izvijestili su iz Valamara. Konsolidirani prihodi i dobiti uključuju rezultate tvrtke-kćeri Riviera Adria d.d. (u kojoj je Valamar Adria Holding 31. prosinca držao 71,89 posto temeljnog kapitala), a koja je zajedno sa tvrtkom-kćeri Dubrovnik-Babin kuk vlasnik najvećeg turističkog portfelja u Hrvatskoj koji se sastoji od 23 hotela, sedam turističkih naselja i devet kampova u Poreču, Rapcu, Krku i Dubrovniku. Prihodi od prodaje prošle su im godine porasli za 11 posto, na 980 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od turističke djelatnosti porasli za 12 posto, na 976 milijuna kuna. U turističkim objektima Valamara prošle je godine ostvareno gotovo 4,1 milijun noćenja ili 7,8 posto više nego 2011.
ZAGREB - Neto gubitak Ingra Grupe u 2012. godini iznosio je 127 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na godinu prije kada je bio 90 milijuna kuna, podaci su iz nerevidiranog, konsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Iskazani operativni gubitak prije poreza i kamata (EBIT) iznosi 83 milijuna kuna i primarno proizlazi zbog umanjenja vrijednosti imovine i jednokratnih rashoda u ukupnom iznosu od 63 milijuna kuna, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata. Ukupni prihodi Ingra Grupe u 2012. iznosili su 186 milijuna kuna i niži su 27 posto u odnosu na 2011. godinu. Pad ukupnih prihoda rezultat je uglavnom sporije realizacije projekata u cestogradnji, ali i zbog kasnijeg početka projekata na inozemnim tržištima, stoji u izvješću. Ingra Grupa je u prošloj godini smanjila ukupne rashode, za 9,2 posto, na 313,3 milijuna kuna.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine nastavljeno smanjenje broja izdanih odobrenja za građenje, koje se bilježilo i tijekom gotovo cijele 2012., što je rezultiralo smanjenjem ukupnog broja izdanih odobrenja za građenje u prošloj godini za 13,2 posto u odnosu na godinu prije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom cijele 2012. godine u Hrvatskoj je izdano ukupno 8.330 odobrenja ili 13,2 posto manje nego godinu ranije. Samo u prosincu lani je izdano 701 odobrenje za građenje, što je za 18,7 posto manje u odnosu na prosinac 2011. Od ukupnog broja odobrenja izdanih prošle godine, glavnina, odnosno 6.690 izdano je za zgrade, a 1.640 za ostale građevine. Po odobrenjima izdanima u 2012. godini u Hrvatskoj je predviđena gradnja 9.742 stana, što je 27,6 posto manje nego u 2011. Vrijednost radova predviđenih odobrenjima za gradnju izdanima u prošloj godini iznosi 21,2 milijarde kuna, od čega je 10,8 milijardi kuna predviđeno za radove na ostalim građevinama, a 10,5 milijardi kuna za radove na zgradama.
ZAGREB - Ukupno zasijane površine pod žitaricama i uljanom repicom u jesenskoj sjetvi 2012. godine u Hrvatskoj su iznosile 272.990 hektara, što je 11 posto više nego u godini prije, podaci su Državnog zavoda za statistiku sa stanjem 10. studenog prošle godine. U strukturi zasijanih površina najzastupljenije su žitarice koje su u jesenskoj sjetvi zasijane na 257.068 hektara. U odnosu na 2011. godinu površine pod žitaricama u prošlogodišnjoj su sjetvi povećane za 10 posto. U strukturi žitarica najzastupljeniji su pšenica (72 posto) i ječam (18 posto). Tako je ozime pšenice u jesenskoj sjetvi prošle godine zasijano na 184.568 hektara, ili na devet posto više površina nego u sjetvi 2011. Ozimog ječma lani je pak zasijano na 47.525 hektara ili sedam posto više površina nego u 2011. Površine zasijane uljanom repicom povećane su u prošlogodišnjoj jesenskoj sjetvi za 26 posto, na 15.922 hektara.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze i danas su oslabili, četvrti dan zaredom, no uz znatno slabiji promet nego prethodnih dana, pri čemu je najlikvidnija dionica Industrogradnje. Oko 12,00 sati Crobex je bio na gubitku 0,47 posto, na 1.919 bodova, a Crobex10 0,46 posto, na 1.071 bodu. Redovni promet iznosio je svega 4,6 milijuna kuna, što je otprilike 5,5 milijuna manje nego jučer u to doba. Najlikvidnija je bila dionica Industrogradnje, sa 609.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 9,46 posto, na 110 kuna. Slijedi dionica Valamar Adrije, s prometom od 578.000 kuna. Cijena joj je pala 2,55 posto, na 147,53 kune. U većem fokusu investitora je i dionica Končar EI, kojoj je cijena ojačala 1,29 posto, na 705 kuna, uz promet od 354.000 kuna. Dionici HT-a cijena je oslabila 0,54 posto, na 214,5 kuna. Među likvidnijim izdanjima, najveće gubitke po podneva su zabilježe dionice Dalekovoda i Hidroelektre niskogradnje, s padom cijene za više od 6 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu utvrđenu prošli petak ojačala prema euru za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,578956 kuna. Kuna je na tjednoj razini za 1,01 posto ojačala i prema britanskoj funti, a oslabila prema američkom dolaru za 0,65 posto te prema švicarskom franku za 0,01 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,686065 kuna, funte 8,811715 kuna, a franka 6,166265 kuna. U odnosu na tečajnu listu utvrđenu jučer, kuna je na današnjoj tečajnoj listi HNB-a ojačala prema euru za 0,01 te za isti postotak prema dolaru, a prema funti je ojačala za 0,06 posto. Istovremeno, domaća valuta je prema švicarskom franku oslabila za 0,09 posto.