ZAGREB - Vlada je danas primila na znanje obvezujuću ponudu pulskog Uljanika za kupnju dionica Brodograđevne industrije (BI) 3. maj koju je Uljanik dostavio Ministarstvu gospodarstva. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Uljanik ponudio 1 kunu za stjecanje 1.051.118 dionica 3. maja d.d., koje čine 83,3 posto temeljnog kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja. Uljanik u ponudi navodi i kako će omogućiti malim dioničarima stjecanje do sveukupno 25 posto vlasništva nad dionicama BI 3. maj d.d. Uljanikova ponuda ne odnosi se na četiri društva kćeri 3. maja za koje Ministarstvo gospodarstva predlaže da se prebace u vlasništvo Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Vlada je primila na znanje ponudu Uljanika te zadužila Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, AUDIO i Hrvatsku brodogradnju - Jadranbrod da obave uvid u ponudu i izvijeste Vladu o poduzetim aktivnostima. Premijer Zoran Milanović rekao je da je Vlada u 3. maju zatekla potpunu pustoš, stotinu upitnika i nijedan odgovor, ali da je uspjela pronaći model privatizacije, dok je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala kako će Hrvatska predloženim modelima privatizacije državnih brodogradilišta ispuniti najvažniji od preostalih zahtjeva Europske komisije koje treba ispuniti prije ulaska u članstvo EU-a.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako će Porezna uprava ispitati poslovanje tvrtke "Konstruktor" kako bi utvrdila gdje je završio novac koji je trebao biti isplaćen radnicima na gradilištima. Uoči današnje sjednice Vlade ministar Linić je odgovarao na pitanja novinara o poslovanju "Konstruktora" kojem je vlasnik Željko Žderić, a kojega je Linić jučer prozvao da je odgovoran zbog toga što ta tvrtka mora u stečaj. Danas je dodao kako je posao Porezne uprave da počne s ispitivanjem proboja pravne osobnosti kako bi se utvrdilo "gdje su završili novci koji su trebali završiti na plaćanju ljudi koji su radili na gradilištima". "Čovjek preko 500 milijuna kuna duguje svojim dobavljačima ili podizvođačima, to samo govori o tome da je uzeo novce od države, jer je on bio najveći partner države, zadržao te novce, a nije plaćao radnike i one koji su radili na gradilištima", ustvrdio je ministar Linić. I danas je Žderića prozvao zbog lošeg prijedloga za predstečajnu nagodbu podsjetivši da je Vlada godinu dana pokušavala naći rješenje. Poručio je kako Žedrića može biti sram "da je ostavio radnike koji su radili na gradilištima bez novaca i plaća i uništavao mnoge svoje kolege građavinare".
ZAGREB - T-Hrvatski telekom ostvario je u prošloj godini neto dobit od 1,69 milijardi kuna, što je za 6,4 posto manje nego godinu dana prije, te predlaže isplatu dividende od 20,51 kune po dionici, izvijestila je jutros ta tvrtka. Prihodi kompanije iznosili su lani 7,45 milijardi kuna, što je za 7,6 posto manje nego godinu dana prije. EBITDA je smanjena za 8 posto, na 3,376 milijardi kuna, uz maržu od 45,3 posto. Usporedbe radi, marža je u 2011. godini iznosila 45,5 posto. Tijek novca iz redovnog poslovanja smanjen je za 2,2 posto, na 2,982 milijardi kuna, dok su kapitalna ulaganja povećana 25,8 posto, na 1,18 milijardi kuna. Uprava i Nadzorni odbor T-HT-a predlažu isplatu dividende od 20,51 kuna po dionici, dok je lani iznosila 22,14 kuna. To čini dividendi prinos od 9,5 posto u odnosu na jučerašnju zadnju cijenu dionice HT-a u trgovanju na Zagrebačkoj burzi. U 2012. gospodarska kretanja bila su lošija od ranije predviđenih, privatni korisnici i korporativni sektor dodatno su smanjili potrošnju, dok je javni sektor usporio ulaganja u IT, a svi ovi čimbenici odrazili su se u našim financijskim rezultatima. Međutim, zadržali smo vodeći položaj u svim segmentima, uključujući ICT, i uspjeli smo očuvati solidne marže, navodi u izvješću Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) opovrgnula je danas tvrdnje da je postignut konsenzus socijalnih partnera o izmjenama Zakona o radu (ZOR), jer HUS nije prihvatio te izmjene ocjenjujući ih kozmetičkim, neprimjerenim i nepotrebnim. HUS drži da je rad na predloženim izmjenama ZOR-a u trenutnoj situaciji u zemlji zadnja stvar kojom bi se trebali opterećivati sindikati, poslodavci i Vlada, a to se pogotovo odnosi na ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, "čiji se rad uglavnom svodi na zbrajanje nezaposlenih". HUS u priopćenju ističe da je odbio sudjelovati u razgovorima o izmjenama ZOR-a, jer je kao uvjet istaknuo potrebu ukidanja u europskoj praksi nepoznatih i jednostranih Pravilnika o radu, te potpisivanje Općeg kolektivnog ugovora kojim bi svi zaposleni dobili jamstvo poštivanja minimuma prava iz radnog odnosa. "Ne čudi nas ponašanje Vlade, već nekih naših kolega koji su olako odustali od toga prvorazrednog sindikalnog interesa". HUS nije pristao na izmjene ZOR-a i poziva socijalne partnere da pritiskom na Vladu inzistiraju na poreznom rasterećenju građana i gospodarstva, uz imperativ oporezivanja financijskih institucija i transakcija.
ZAGREB - Grupa Petrokemija prošlu je godinu završila s gubitkom u iznosu većem od 178 milijuna kuna, a u nerevidiranom konsolidiranom izvješću dostavljenom danas Zagrebačkoj burzi, takav se gubitak tumači visokom cijenom plina te smanjivanjem proizvodnje i prodaje, zbog tržišnih razloga te neplaniranih zastoja u proizvodnji. U 2012. godini Grupa Petrokemija ostvarila je ukupne prihode više od 3,05 milijardi kuna, što je za 2,9 posto više u odnosu na prihode iz 2011. godine, dok su istodobno ukupni rashodi Grupe povećani za čak 12,9 posto, na 3,23 milijarde kuna. Uz visoku cijenu plina kao osnovni uzrok iskazivanja gubitka, navode iz Petrokemije, sljedeći po važnosti je utjecaj smanjivanja količina proizvodnje i prodaje, što je utjecalo na rast fiksnih troškova po jedinici proizvoda. U 2012. Petrokemija je u odnosu na 2011. ostvarila manju proizvodnju za 10,2 posto, najvećim dijelom zbog tržišnih razloga, kako bi uravnotežila dinamiku zaliha i isporuka gnojiva na prihvatljivoj razini, a dijelom i zbog neplaniranih zastoja u proizvodnji.
ZAGREB - Dalekovod d.d. je u prošloj godini iskazao neto gubitak u iznosu od 383,1 milijuna kuna, dok gubitak na razini Grupe Dalekovod iznosi 350 milijuna kuna, a negativni rezultat u najvećoj je mjeri posljedica vrijednosnih usklađenja imovine i ispravaka potraživanja koje je Dalekovod proveo krajem rujna, kao i prolongacije izvršenja postojećih ugovora Grupe. Stoji to u danas objavljenom Dalekovodovom nerevidiranom konsolidiranom izvješću za 2012., objavljenom na Zagrebačkoj burzi, koje se osim na Dalekovod d.d. odnosi i na ostalih 16 tvrtki kćeri u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Poljskoj, Njemačkoj te na Grenlandu. Lani je Dalekovod d.d. ostvario poslovni prihod od 887,8 milijuna kuna, dok je poslovni prihod na razini Grupe iznosio 1,25 milijardi kuna ili 7,8 posto više nego u 2011. Kako su izvijestili iz Dalekovoda, sukladno međunarodnim računovodstvenim standardima ta je tvrtka prošle godine provela usklađenja i ispravke knjiženja prihoda i rashoda u 2012. godini, što je dovelo do izmijenjenih rezultata poslovanja u odnosu na ranije objavljene. U tom procesu, Dalekovod je proveo ispravke vrijednosti po stavkama imovine, a ostvareni negativni efekt tih jednokratnih otpisa na neto rezultat u prošloj godini iznosi 329,6 milijuna kuna.
ZAGREB - Zagrebačka građevinska tvrtka Tehnika prošlu je godinu završila s neto dobiti od 4,66 milijuna kuna, dok je dobit na razini grupe Tehnika, koju čini još deset povezanih društava, iznosila 1,26 milijuna kuna, stoji u nerevidiranom konsolidiranom izvješću Tehnike objavljenom danas na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihod Grupe Tehnika u 2012. iznosio je 849 milijuna kuna ili 112,5 milijuna eura, što je za 5 posto više od prihoda iz 2011. godine, ali i 23,3 posto manje u odnosu na planirane prihode u prošloj godini. Matično društvo Tehnika d.d. u ukupnom prihodu sudjeluje s 809 milijuna kuna, a riječ je o prihodima ostvarenima tuzmenim poslovanjem. Po visini ostvarenih prihoda slijede tvrtke kćeri Triticum d.o.o iz Zagreba, s 9,3 milijuna kuna te radna jedinica Alžir, s 9,6 milijuna kuna prihoda. Ukupni rashodi Grupe Tehnika lani su pak iznosili 846,7 milijuna kuna i povećani su prema godini ranije za 5 posto, odnosno gotovo jednako kao i ukupni prihodi Grupe.
ZAGREB - Viadukt Grupa je u prošloj godini ostvarila dobit prije poreza u iznosu od 3,6 milijuna kuna, što je rast od 13,1 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su iz konsolidiranog preliminarnog nerevidiranog financijskog izvješća te tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Grupa je u 2012. ostvarila ukupne prihode od 898,1 milijun kuna, što predstavlja rast od šest posto prema godini prije. Prihodi od prodaje iznose 862,8 milijuna kuna i veći su sedam posto. U tim prihodima udio domaćeg tržišta čini 81,5 posto, a udio inozemnog tržišta 18,5 posto (radovi u BiH). Financijski prihodi iznose 11,2 milijuna kuna i manji su za sedam posto. Grupa je u prošloj godini povećala ukupne rashode za šest posto, na 894,5 milijuna kuna. Pritom materijalni troškovi bilježe rast od sedam posto, na 583,9 milijuna kuna i čine 65,3 posto ukupnih troškova.
ZAGREB - S intenziviranjem objave financijskih izvješća domaćih kompanija, u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi danas su dionice onih kompanija koje su izvijestile o poslovnim rezultatima za prošlu godinu, dok su indeksi nastavili kliziti naniže, treći dan zaredom. Oko 12,00 sati Crobex je bio na gubitku 0,49 posto, na 1.930 bodova, a Crobex10 0,26 posto, na 1.078 bodova. Redovni promet iznosio je 10,7 milijuna kuna, što je oko 7 milijuna više nego jučer u to doba. Dionica HT-a je nalikvidnija, s 3,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 1,71 posto, na 215,98 kuna. Slijedi dionica Valamar Adrije, s prometom od 1,2 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 1,68 posto, na 154 kune. Znatnije se trgovalo i dionicom AD Plastika, koja je pojeftinila 0,15 posto, na 119 kuna. Među većim gubitnicama izdvajaju se dionice Jadranskog naftovoda, čija je cijena pala 5,9 posto, te Končar EI, 4,18 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, oslabila prema svim važnijim svjetskim valutama. Najmanjih 0,01 posto pritom je povećan tečaj eura te na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,580358 kuna. Tečaj švicarskog franka istodobno je povećan za 0,57 posto, na 6,160388 kuna po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,80 posto te srednji tečaj funte iznosi 8,817446 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu najviše je, za 1,18 posto, povećan tečaj američkog dolara pa njegov srednji tečaj iznosi 5,687117 kuna.