ZAGREB - U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo pao 6,1 posto na godišnjoj razini, više nego mjesec dana prije i znatno više nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno pao za 2, a realno za 6,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. To je veći pad nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku je očekivalo pad potrošnje u prosincu za 5,1 posto na godišnjoj razini. Prosinac je već deseti mjesec zaredom kako potrošnja pada, i to brže nego u studenom, kada je promet u trgovini na malo skliznuo 5,7 posto. Pad potrošnje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, smanjenja raspoloživog dohotka i potrošačkog pesimizma. "Dinamika pada osobne potrošnje upozorava da će se takvi trendovi vrlo vjerojatno zadržati i tijekom 2013. godine. S obzirom da je osobna potrošnja jedna od najznačajnijih komponenti BDP-a, onda je teško očekivati i pozitivne stope rasta BDP-a, bez obzira na očekivani oporavak investicija", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
LONDON/ZAGREB - Agencija Moody's snizila je kreditni rejting Zagrebačkog Holdinga s 'Baa3' na 'Ba2' slijedom nedavno sniženog rejtinga njegovog vlasnika Grada Zagreba, uvrstivši ga odmah na razmatranje radi eventualnog dodatnog sniženja. Krajem prošlog tjedna Moody's je snizio kreditni rejting Grada Zagreba s 'Baa3' na 'Ba1', u paketu sa sniženjem rejtinga Hrvatske s 'Baa3' na 'Ba1'. Prognoza za rejting Hrvatske izmijenjena je iz negativne u stabilnu dok je prognoza za rejting Grada Zagreba izmijenjena iz stabilne u negativnu, i to zbog pritiska na gradske financije koji generira Zagrebački Holding. Gradsko poduzeće ima sve više problema s likvidnošću a stanje dodatno otežavaju slaba profitabilnost i poveliki dug, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak. Dodatni su razlog za sniženje rejtinga snažne institucionalne i financijske veze s Gradom Zagrebom, čija će kontinuirana potpora i dalje biti ključ za očuvanje krhke profitabilnosti gradskog poduzeća i njegova poslovanja.
ZAGREB - U Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture stiglo je sedam ponuda za sudjelovanje u postupku restrukturiranja HŽ Carga, objavljeno je na web stranici Ministarstva. Pisma interesa poslali su DEAL d.o.o.; Nexus Private Equity Partneri d.o.o. (za fond Nexus FGS), Quaestus private Equity d.o.o. (za fond Quaestus Private Equity Kapital II) i Đuro Đaković Holding d.d.; AT Kearney GmbH; Rail Cargo Austria AG; DB International GmbH; SC Grup Feroviar Roman S.A.; Advanced World Transport (AWT) B.V. Ponude će pregledati povjerenstvo Ministarstva, a nakon toga će uslijediti daljnje konzultacije, navodi se u obavijesti. Ministarstvo je 8. siječnja objavilo poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje u postupku restrukturiranja društva HŽ Cargo. Proces restrukturiranja uključuje i mogućnost stjecanja njegovih poslovnih udjela, a rok za podnošenje prijava bio je do 31. siječnja.
ZAGREB - Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) do kraja veljače primat će prijave novih startup projekata za svoj tzv. predinkubacijski program čime žele podržati inovativne i mlade poduzetnike, a suorganizatori su prvog 24-satnog natjecanja u programiranju koje će se u njihovim prostorima održati 9. i 10. ožujka. Te i druge novosti u radu ZIP-a najavljene su na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj je predsjednik udruge hrvatski poslovni anđeli-CRANE i suosnivač ZIP-a Mihovil Barančić naglasio kako u Hrvatskoj postoji sve veće zanimanje mladih startup odnosno poduzetnika početnika za uključivanjem u ZIP. Tamo dobiju svu moguću stručnu i tehničko-tehnološku podršku za svoje projekte, od kojih su mnogi već našli svoje mjesto na tržištu i to ne samo u Hrvatskoj nego i puno dalje. Po iznijetim podacima, trenutno u ZIP-u djeluje devet timova koji razvijaju različite projekte, od kojih je među naprednijim Iderma (za zdravstvo), ali i da su svi ostali napredak u softverskom razvoju.
ZAGREB - Tvornica željezničkih vozila Gredelj i američka tvrtka National Railway Equipment Company (NREC) isporučile su prve četiri lokomotive za Maroko, čime je započela isporuka 20 lokomotiva za Državne željeznice Maroka (ONCF), a slijedi i nova narudžba za još 10 lokomotiva, izvijestili su danas iz Gredelja. Kako se navodi u priopćenju, jučer su u Rijeku otpremljene prve četiri dizelske lokomotive serije GT26 , čime su NREC i Gredelj započeli isporuku novih 20 lokomotiva za ONCF. Lokomotive su namijenjene prijevozu teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama u Maroku, a njihovom obnovom i modernizacijom produljit će se rok eksploatacije za još 25 godina. Taj je projekt nastavak dugogodišnje suradnje s NREC-om koji s Gredeljom surađuje još od 2004. Dosadašnja suradnja rezultirala je isporukom 34 lokomotive na strana tržišta. Rezultirala je i nastavkom ugovora za 20 lokomotiva, a usporedo s isporukom prve četiri lokomotive za Maroko, NREC je poslao zahtjev za isporukom još 10 novih lokomotiva, tako da su Gredelj i NREC preuzeli obavezu isporuke ukupno 30 lokomotiva za Maroko u 2013.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u 2012. godini na 310.000 hektara proizvedeno 1.348.000 tona kukuruza, što je 22 posto manje nego u godini prije, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku o površinama i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. I ti statistički podaci potvrđuju da su prošlogodišnje vremenske neprilike, prije svega suša, znatnije smanjile prinose kukuruza, soje i šećerne repe, dok je kod kasnih usjeva povećana samo proizvodnja suncokreta. Po podacima DZS-a, ostvarena proizvodnja kukuruza po hektaru u prošloj je godini iznosila 4,4 tone, što je osjetno manji prinos nego u 2011. godini kada je iznosio 5,7 tona po hektaru. Proizvodnja šećerne repe i soje u prošloj je godini smanjena i za nešto više od 30 posto u odnosu na 2011. godinu. Pod šećernom repom je u 2012. bila 21 tisuća hekara, a proizvodnja je smanjena za 31 posto, na 805 tisuća tona. Za 35 posto, na 96 tisuća tona, pala je proizvodnja soje kojom je lani bilo zasijano 54 tisuće hektara. Pad proizvodnje zabilježen je i kod krumpira (kasni i sjemenski) i to za 3 posto. Na 10 tisuća hektara krumpira je proizvedeno 133 tisuće tona. Rast proizvodnje ostvaren je samo kod suncokreta i to za 6 posto, na 90 tisuća tona. Pod suncokretom je prošle godine bilo 33 tisuće hektara, a prinos po hektaru iznosio je 2,7 tona.
ZAGREB - Nakon pozitivnog početka trgovanja, na Zagrebačkoj burzi indeksi su do podneva promijenili smjer, ponajviše pod utjecajem pada cijene dionice Ine. Oko podneva Crobex je bio na gubitku 0,91 posto, na 1.905 bodova, a Crobex10 1,55 posto, na 1.064 boda. Za spuštanje Crobexa ponajviše je zaslužan pad cijene dionice Ine i to za 6,34 posto. Redovni promet iznosio je 9,7 milijuna kuna, što je otprilike na razini kao i jučer oko podneva. Milijunski prometi do podneva su ostvareni dionicama HT-a i Valamar Adrije. Dionicom HT-a ostvareno je 3 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena ojačala 1,39 posto, na 216 kuna. Dionicom Valamara ostvareno je 1,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 3,25 posto, na 136,45. Najveća gubitnicama među sastavnicama Crobexa dionica je Ine, koja je do podneva zabilježila pad cijene za 6,34 posto, na 4.120 kuna, uz promet od 75.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,13 posto, a blago je ojačala i prema američkom dolaru, dok je oslabila prema prema švicarskom franku i britanskoj funti. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,582911 kunu. Blago je, za 0,01 posto, snižen srednji tečaj američkog dolara i iznosi 5,596657 kuna. Na vrijednosti su pak prema kuni dobili švicarski franak i britanska funta, franak je ojačao za 0,20 posto, a funta za 0,27 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,158960 kuna, a funte 8,824521 kunu.