BRUXELLES - Neriješena bilateralna pitanja predstavljaju jedan od glavnih izazova u procesu proširenja i tome će se sve više ubuduće posvećivati pozornosti, izjavio je u četvrtak u Strasbourgu europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Ne želimo uvoziti otvorena bilateralna pitanja u Europsku uniju i ne želimo da bilateralne 'mine' eksplodiraju usred pristupnog procesa, što može zaustaviti ili izbaciti proces iz tračnica", rekao je Fuele u svom govoru u Vijeću Europe u Strasbourgu. Fuele ističe da takvo stajalište za sobom povlači pitanje kako postupati s bilateralnim pitanjima. "Neka se mogu lako riješiti između strana kojih se to tiče, druga se mogu riješiti uz pomoć Europske unije, a kao što su to Hrvatska i Slovenija pokazale, arbitraža može biti od pomoći. U konačnici, imamo Međunarodni sud pravde u Den Haagu", navodi povjerenik Europske komisije za proširenje.
BRUXELLES - Donji dom belgijskog parlamenta odobrio je u četvrtak hrvatski pristupni ugovor, a cijeli postupak ratifikacije u Belgiji trebao bi biti završen do kraja veljače. Od 122 zastupnika Zastupničkog doma belgijskog parlamenta koji su pristupili glasovanju, 121 je glasovalo za, nitko protiv, a jedan je bio suzdržan. te ministar vanjskih poslova Didieer Reynders. "Mi smo za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. To će sigurno pridonijeti stabilizaciji Balkana, koji je, kao što znate, vrlo nestabilno područje", rekao je parlamentarni izvijestitelj za zakon o ratifikaciji pristupnog ugovora Herman De Croo. On je zastupnike upoznao s osnovnim podatcima o Hrvatskoj, tijeku pristupnih pregovora i kriterijima koje trebaju ispuniti pristupajuće zemlje.
STRASBOURG - Hrvatska je na trećem mjestu po broju tužbi na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu u 2012., iza Lihtenštajna na drugom i Srbije na prvom mjestu, objavio je u petak u godišnjem izvješću sud na svojim internetskim stranicama. S 4,35 prihvaćenih tužbi na 10.000 stanovnika Hrvatska je treća s najviše prihvaćenih tužbi iza Lihtenštajna s 4,44 i Srbije sa 6,77 prihvaćenih tužbi. Europski sud za ljudska prava (ECHR) uspostavilo je Vijeće Europe, paneuropske organizacije. ECHR je zadužen štititi prava i slobode na temelju Europske konvencije o ljudskim pravima. Mogu mu se obratiti građani zemalja članica Vijeća Europe koji drže da su žrtve nepravde nacionalnih sudova u svojim domovinama. Sud u Strabourgu procjenjuje je li nadležan za neku tužbu te ako presudi u korist žrtve može narediti njezinoj domovini da je obešteti.
BRUXELLES - Europska komisija poziva čelnike Bosne i Hercegovine da što prije osiguraju provedbu presude u slučaju Sejdić-Finci jer se bez toga sljedeći izbori neće smatrati legitimnima niti će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupiti na snagu, rekao je u četvrtak u Strasbourgu europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Jakob Finci, predstavnik židovske zajednice i Dervo Sejdić, pripadnik Roma u Bosni i Hercegovini, tužili su Bosnu i Hercegovinu zbog kršenja ljudskih prava. Europski sud za ljudska prava presudio je 22. prosinca 2009. da BiH krši temeljna prava pripadnika nacionalnih manjina jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH ili za zastupnika u Domu naroda državnog parlamenta. Provedba presude Europskog suda za ljudska prava za BiH je postala i obveza na kojoj inzistira Europska komisija uvjetujući time stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Europske unije.
SARAJEVO - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u četvrtak se nije očitovala o zahtjevu dijela zastupnika u entitetskom parlamentu da joj se izglasa nepovjerenje, čime je odgođena i mogućnost rekonstrukcije izvršne vlasti na kojoj inzistiraju HDZ BiH, HDZ 1990, Socijaldemokratska partija (SDP) i Savez za bolju budućnost (SBB). Vlada očitovanje o zahtjevu dijela zastupnika nije ni uvrstila u dnevni red sjednice održane u Mostaru. Sadašnji sastav vlade, uz ministre iz SDP-a, čine i oni iz Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB), što je rezultat koalicije uspostavljene nakon izbora 2010. koju je SDP razvrgnuo u lipnju 2012. godine. Prije današnje sjednice federalne vlade predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavljivao je kako očekuje rješenje sadašnje krize izvršne vlasti u FBiH u razdoblju od petnaest dana, no sada je izvjesno kako se to neće dogoditi.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izrazio je razočaranje nastupom premijera Janeza Janše koji je u četvrtak rekao da njegova vlada i dalje ima pune ovlasti iako je izgubila većinu u parlamentu. "Ova kriza će se razriješiti, ali premijer pokazuje znakove nervoze", rekao je Erjavec novinarima pred krizni sastanak Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) kojoj je na čelu. Nakon što je iz Janšine vlade svoja dva ministra već povukla Građanska lista (GL), na taj se korak, potvrdio je Erjavec novinarima, priprema i DESUS. Vodstvo stranke svoju će odluku o izlasku iz vlade donijeti početkom idućeg mjeseca, a Erjavec i ministar zdravstva Tomaž Gantar vladu bi napustili 22. veljače, s time da bi do 8. ožujka kao ministri u ostavci obavljali tekuće poslove. Za sada, DESUS rasplet krize vidi u prijevremenim izborima ili u formiranju prijelazne vlade, ali potonje rješenje smatra upitnim.
BEOGRAD - Izjava njemačkog veleposlanika u Srbiji Heinza Wilhelma da bi na pregovorima Beograda i Prištine u Bruxellesu trebalo razgovarati i o članstvu Kosova u UN-u izazvala je u četvrtak oštre reakcije u Beogradu i ocijenjena je kao "namjerna provokacija" koja "ne može poboljšati dijalog", dok dio oporbe zahtijeva i reakciju državnog vrha. Predsjednik Odbora za Kosovo u srbijanskom parlamentu Milovan Drecun ocijenio je kao provokaciju izjavu njemačkog veleposlanika da se i članstvo Kosova u UN treba naći "na stolu" u Bruxellesu i da bi odnose Beograda i Prištine trebalo dići na razinu veleposlanika. Šef Delegacije EU u Srbiji Vincent Degert izjavio je novinarima s tim u vezi da u okviru Unije dosad nije bilo razgovora o ideji Njemačke da se od Beograda zatraži da omogući članstvo Kosova u UN.
BEOGRAD - Kosovski premijer Hashim Thaci odlučio je da svu štetu koja je od nedjelje prouzročena na desecima pravoslavnih groblja rušenjem spomenika i oskvrnućem obiteljskih grobnica na Kosovu plati kosovska vlada iz proračuna, izvijestio je u četvrtak beogradski B92 pozivajući se na prištinske medije. Ne navode se detalji o svoti koju će vlada Kosova izdvojiti iz proračuna niti kad će početi popravak porušenih spomenika, a mediji podsjećaju na Thacijevu izjavu da je "razočaran zbog nasilja nad srpskim grobljima i spomenicima na Kosovu". Rušenje srpskih spomenika i oskvrnuća pravoslavnih groblja na teritoriju Kosova počelo je nakon što je uklonjen sporni spomenik pripadnicima paravojne postrojbe Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca (OVPBM) u središtu Preševa.
WASHINGTON - Bijela kuća u četvrtak je osudila prijetnje Sjeverne Koreje da će izvesti nova lansiranja raketa dugog dometa i nuklearni pokus kao "nepotrebno provokativne", rekavši da bi takve akcije kršile rezolucije UN-a i povećale diplomatsku izolaciju Pjongjanga. Najviše vojno tijelo Sjeverne Koreje ranije u četvrtak je najavilo "lansiranje različitih satelita i raketa dugog dometa te nuklearni pokus visoke razine, koji imaju za cilj SAD", kao "zakleti neprijatelj" Pjongjanga. Prijetnja iz Pjongjanga je uslijedila nakon što je Vijeće sigurnosti UN u utorak, na prijedlog SAD-a, prihvatilo rezoluciju o sankcijama Sjevernoj Koreji zbog prosinačkog lansiranja rakete kojim su prekršena pravila UN-a.