GOSPIĆ
Razina rijeka Like, Novčice i Gacke i dalje raste, a najteže je u Kosinju, gdje je voda jutros poplavila još jednu prometnicu. "Svi timovi: Civilna zaštita, Crveni križ, Komunalne službe i služba Hitne pomoći u stanju su pune pripravnosti. Za sada još nisu ugrožene kuće na području Donjeg Kosinja gdje su se sinoć oglasile sirene. Voda na tom području raste deset centimetara na sat," izjavio je jutros voditelj Hrvatskih voda za slivno područje Like Mladen Vodička. Iz akomulacije Kruščica HEP jutros se ispušta nizvodno 650 kubika u sekundi. Na području Donjeg Kosinja, Lipovog Polja i Gornjeg Kosinja na snazi su mjere pune pripravnosti obrane od poplava. U prekidu su lokalne prometnice za Kosinjski Bakovac još od jučer, a voda je jutros poplavila i prometnicu za Donji Kosinj kod Vukelića. Stari Kosinjski most još nije pod vodom, a prijevoz ljudi organiziran je čamcima. Nešto je povoljnije stanje u podvelebitskim naseljima oko Gospića gdje se voda pomalo povlači.
KARLOVAC
Zbog izlijevanja Mrežnice, vatrogasci u karlovačkim naseljima Mostanje i Logorište postavljaju vreće s pijeskom ispred desetak ugroženih kuća ne bi li preusmjerili vodu, rekao je zapovjednik karlovačke Javne vatrogasne postrojbe Robert Hranilović. Vreća ima dovoljno, kao i čamaca i pomoći vatrogasaca više Dobrovoljnih vatrogasnih društava, rekao je Hranilović. Stožer za zaštitu i spašavanje Karlovačke županije zatražio je od cestarskih službi da bolje obilježe koje su prometnice zatvorene zbog poplave. Prema mišljenju pročelnika Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Martina Barića potrebno je dodatno angažirati snage jedinica lokalne samouprave na području općina Vojnić i Krnjak, da bi se pomoglo starijem stanovništvu kojem je zbog snijega u proteklim danima bilo nemoguće pružiti potrebnu skrb. Tamo će vojna inženjerija ostati na terenu do 24. siječnja, dogovoreno je. Zbog obilnih oborina i naglog topljenja snijega tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana nabujale su rijeke i ostali vodotoci. Voditeljica ispostave Hrvatskih voda u Karlovcu Biljana Željeznjak izvjestila Stožer da je vodostaj Kupe u Karlovcu oko podneva bio 780 centimetara, a da se maksimalno očekuje 780 do 790 centimetara. Ona smatra da nema mjesta većoj zabrinutosti jer je u prosincu 2011. godine maksimalni vodostaj na Kupi u Karlovcu bio čak 809 centimetara.
ZADAR
General Ante Gotovina izjavio je danas kako je ponosan na Vojno-redarstvenu operaciju "Maslenica '93" , jer je ona doprinijela pobjedi u Domovinskom ratu. "Osjećam se ponosan, jer je to jedna od operacija koja nam je omogućila da pobjedimo u ratu i da se od 1995. godine naša domovina razvija u miru", izjavio je novinarima general Gotovina na svečanom polaganju vijenaca na zadarskom Gradskom groblju u povodu 20. obljetnice operacije "Maslenica '93". To je bila akcija koja nas je usmjerila dalje i u kojoj smo "stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede", kazao je Gotovina, jedan od zapovjednika akcije. Istaknuo je da je ponosan "na svoje branitelje i sve zajedno koji smo se danas okupili tu". "Posebno se sjećamo naših poginulih, dijelimo tugu i ponos s obiteljima, a isto tako i s braniteljima, koji nose trajni biljeg iz ratne operacije", kazao je general Gotovina. "Mi smo slobodni ljudi, ponosno i s optimizmom gradimo našu domovinu i našu budućnost", dodao je general Gotovina. U povodu obljetnice akcije Maslenice danas su na Gradskom groblju i kod spomen obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade "Imotski sokolovi" vijence položili predsjednici Republike, Sabora, Vlade Ivo Josipović, Josip Leko i Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera general Drago Lovrić, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko te više lokalnih izaslanstava i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
ZAGREB
Hrvatski sabor sutra počinje prvo zasjedanje u 2013. godini, na 7. sjednici čije je trajanje planirano četiri tjedna. Predloženi dnevni red sjednice broji 44 točke, no očekuje se da će već sutra biti dopunjen novim točkama. Na dnevnom redu je, među ostalim, i Vladin prijedlog izmjena Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, po kojemu bi se ravnateljima nekih agencija povećale plaće, što je u javnosti dočekano s velikim kritikama. Vlada predlaže i Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, po kojemu bi se od 1. srpnja oporezivanje automobila vezalo uz zaštitu okoliša i emisiju ugljičnog dioksida te na taj način destimuliralo kupovanje automobila s visokom emisijom CO2, pa bi automobili koji emitiraju manje od 120 grama CO2 po kilometru značajno pojeftinili. Oporbeni zastupnici iz HDDSB-a i Hrvatskih laburista inicirali su Interpelaciju o radu Vlade na osiguranju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova EU, nezadovoljni Vladinom regionalnom razvojnom politikom i sve jačim razvojnim nejednakostima među hrvatskim regijama. Zastupnike očekuje i izbor članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te novog pučkog pravobranitelja.
ZAGREB
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) oštro se usprotivila najnovijem prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske koji, kako navodi, pod krinkom "olakšanja realizacije papirnatog dijela" omogućava i izdvajanja javnih dobara RH koja su posljednja linija obrane hrvatskog suvereniteta. "Šume, vode i poljoprivredno zemljište su nacionalno bogatstvo i zasigurno posljednja linija obrane hrvatskog suvereniteta", ističe u današnjem priopćenju Odbor za gospodarstvo HDZ-a. Izražava uvjerenje "da će skretanjem teme" uvođenjem zdravstvenog odgoja "u tišini po hitnom postupku donijeti taj kontroverzni zakon o investicijama", koji u članku 18. uz prodaju javnog dobra omogućava i oduzimanje privatnog zemljišta, koje bi otišlo "u ruke privatnog investitora ukoliko se utvrdi da je to važno za realizaciju strateškog investicijskog projekta". Navodi kako su "20 najvećih javnih tvrtki u prvih devet mjeseci 2012. ostvarile gubitak preko 257 milijuna kuna, za razliku od 2011. kada su te tvrtke za državu zaradile 557,9 milijuna kuna", te ocjenjuje kako Kukuriku Vlada po hitnom postupku pokušava progurati zakon koji će omogućiti prodaju javnih dobara privatnim investitorima ne bi li možda oni "i pod cijenu prodaje nacionalnog blaga pokrenuli investicijski ciklus".
ZAGREB
Radimiru Čačiću zagrebački je Županijski sud potvrdio kaznu od 22 mjeseca zatvora koju mu je zbog izazivanja prometne nesreće s dvoje poginulih izrekao mađarski sud, a nakon polovice izdržane kazne bivši prvi potpredsjednik vlade moći će zatražiti prijevremeni otpust, no tri godine neće smjeti upravljati motornim vozilom. "Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda donijelo je presudu kojom je Radimir Čačić osuđen na kaznu zatvora u trajanju godinu i deset mjeseci. Istom presudom odlučeno je da se sukladno odredbama Kaznenog zakona nakon isteka najmanje polovice izdržane kazne isti može otpustiti s izdržavanja kazne sukladno uvjetima Zakona o izvršavanju kazne zatvora o čemu će odlučiti nadležno tijelo po eventualnoj zamolbi Radimira Čačića", izvijestila je zamjenica glasnogovornika Županijskog suda Ivana Čalić. Dodala je da je Čačiću izrečena i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri godine. No, jučerašnja odluka izvanraspravnog vijeća, koja je objavljena nakon što je otpremljena strankama, nije pravomoćna i Čačić se u roku od 15 dana može žaliti Vrhovnom sudu. Kada postane konačna, odluka će biti dostavljena Ministarstvu pravosuđa "radi nadležnog postupanja, sukladno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći i Zakonu o izvršavanju kazne zatvora", kazala je Čalić.
ZAGREB
Bivši predsjednik Uprave Nove TV Marijan Jurenec izjavio je danas na zagrebačkom Županijskom sudu da nikada nije čuo da bi bivši direktor programa Siniša Svilan ili bilo tko drugi s te televizije uzimao mito za kupnju emisija vanjske produkcije. Jurenec, koji je kao predstavnik grupacije CME, vlasnika Nove TV, 2005. došao iz Slovenije na tu televiziju, rekao je u nastavku suđenja Svilanu da nije izravno sudjelovao u pregovorima o kupnji emisija ali da je cijeli proces koordinirao i na kraju se uključivao u određivanje cijena koje su se, tvrdi, kretale u tržišnim okvirima. Ugovori za emisije, kazao je, obnavljali su se temeljem gledanosti, profitabilnosti i prodaje. Potvrdio je da je potpisao tri ugovora za emisiju "Istraga" i dva ugovora za emisiju "U sridu", za čije je prikazivanje, po USKOK-ovoj optužnici, Svilan dobivao mito od vlasnika producentske kuće Core Media Vladimira Šelebaja Selliera. Jurenec je rekao da je emisiju "U sridu" zatekao kad je došao na Novu TV, dok je za "Istragu" iz Slovenije doveo producente koji su učili raditi ljude iz Hrvatske. Za Svilana je kazao da je imao zadaću analizirati poslove, producirati i nabavljati program te predlagati programsku shemu. Jurenec je u jednom trenutku u sudnici rekao da ga "ne tangiraju hrvatski zakoni". "Ja se mogu ustati pa ćete me vidjeti preko Međunarodnog suda. Ja sam došao na sud dobrovoljno", kazao je sutkinji Jasni Smiljanić, nakon što ga je upozorila da nije pozvan da objašnjava nego da odgovara na pitanja.
OSIJEK
Počasni predsjednik HSP-a i osječki gradski vijećnik Anto Đapić izjavio je danas u Osijeku kako je "90 posto spreman" izići na predstojeće lokalne izbore u Osijeku, ali će se konačna odluka o tome donijeti na skorašnjem zboru osječke gradske podružnice. Na konferenciji za novinare, na kojoj je govorio o dosadašnjem radu osječke gradske vlasti, Đapić je na novinarski upit je li donio odluku o svojoj kandidaturi za osječkoga gradonačelnika i kada će je objaviti, kazao kako je osječka gradska podružnica od njega zatražila aktivno uključivanje u predstojeće lokalne izbore, a on je zatražio kraće vrijeme da razmisli. U ovom trenutku mogu reći da sam 90 posto spreman izići na izbore, ali uskoro ćemo imati zbor podružnice, na kojem ćemo donijeti konačnu odluku, poručio je Đapić dodavši kako će imati nekih zahtjeva prema podružnici i da će, ako oni budu ispunjeni, istaknuti kandidaturu. Rekao je da očekuje potporu podružnice u potpunoj slobodi kreiranja izborne kampanje i odabira kandidata za dogradonačelnike te da stoga mora imati bezuvjetnu potporu za svoju viziju i program, ocijenivši kako njegovi zahtjevi nisu veliki.
ZAGREB
Na 15. redovnom godišnjem zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH), apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico podsjetio je na izraženu zabrinutost Svetog Oca i Svete Stolice glede budućnosti Katoličke Crkve u BiH zbog izostanka pomoći organiziranom povratku prognanih Hrvata, odnosno katolika te izrazio žaljenje što se situacija s povratkom Hrvata u BiH tijekom prošle godine nije poboljšala, priopćile su danas te biskupske konferencije. Redovno godišnje zajedničko zasjedanje održano je jučer u Zagrebu pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, predsjednika HBK, koji je nazočnima uputio prigodnu pozdravnu riječ, a biskupima se obratio i predsjednik BK BiH mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki. Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico prenio je biskupima posebni blagoslov Svetog Oca te je podsjetio na Pismo-Poruku državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisija Bertonea upućenu biskupima HBK i BK BiH prije godinu dana u kojoj je izražena zabrinutost Svetog Oca i Svete Stolice glede budućnosti Katoličke Crkve u BiH zbog izostanka pomoći organiziranom povratku prognanih Hrvata odnosno katolika.
ZAGREB
"Vjera u Boga spasitelja danas" tema je 53. teološko-pastoralnog tjedna koji je danas počeo u međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu, a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u pozdravnom je govoru istaknuo kako je kršćansko svjedočanstvo vjere javno pa zato ni vjera ne može biti potisnuta u privatnu sferu. Kršćani se ne trebaju bojati jer pred njima stoje sveti uzori koji su svjedočili vjernost Bogu, crkvi i svome rodu, rekao je kardinal dodavši kako je svjedočenje moguće u svim vremenima pa i danas. Ocijenio je kako je povijest u Božjim rukama te vjernike pozvao da odlučno svjedoče vjeru riječima i stvarnim životom. Istaknuo je kako laicizam nastoji isključiti Boga iz javnoga života te dodao kako to vodi stvaranju nove kvazi-religije koja u ime tolerancije zanemaruje toleranciju. Ustvrdio je i kako se u Hrvatskoj vjernici danas nalaze pred novim izazovima koji selektivnim pogledom na život stvaraju nesnošljivost prema kršćanskoj vjeri. Kad čovjek odstrani Boga iz života gubi svoje ljudsko dostojanstvo, ustvrdio je kardinal dodavši kako je humanizam koji isključuje Boga nehumani humanizam. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je na sadržaj Ugovora između Hrvatske i Svete Stolice u kojima se naglašava nezamjenjiva uloga katoličke crkve u odgoju i obrazovanju. Rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš smatra kako u slobodnom društvu nema mjesta na monologe i isključivost.