BRUXELLES - Ugovor o privatizaciji Brodosplita usuglašen je s Europskom komisijom i njegovo potpisivanje očekuje se krajem veljače, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za tržišno natjecanje Joaquinom Almunijom. "Usuglašen je konačan tekst za Brodosplit i krajem sljedećeg mjeseca očekujemo potpisivanje ugovora", izjavio je Vrdoljak novinarima nakon sastanka s Almunijom. Potpisivanje ugovora očekuje se 28. veljače. Zadnja, usuglašena verzija ugovora, u odnosu na prethodnu predviđa da se obveze države produlje s tri na pet godina, a ukupni trošak države se povećava s 1 milijardu i 263 milijuna kuna na 1,5 milijardi. Za ovu godinu predviđeni trošak bio je 600 milijuna kuna, a sada prema ovoj verziji ugovora iznosi 480 milijuna. "To će sigurno ministar financija (Slavko) Linić pozdraviti", rekao je Vrdoljak. Kompenzacijske mjere su se morale povećati kako bi se pokrili gubici nastali tijekom privatizacijskog procesa za koje ne može biti kriv kupac, nego država jer nije dovoljno brzo privatizirala to brodogradilište, objasnio je ministar. Ministar Vrdoljak upoznao je povjerenika Almuniju i sa stanjem stvari u pogledu privatizacije Brodotrogira i 3. maja. Za Brodotogir je već parafiran ugovor i on bi vrlo brzo mogao biti spreman za konačno potpisivanje, a za 3. maj je predan novi program restrukturiranja te će do usuglašavanja privatizacijskog ugovora trebati još nekoliko mjeseci, rekao je ministar Vrdoljak, dodajući da se mišljenje Europske komisije o tom programu očekuje vrlo skoro. Brodogradilište 3. maj bit će prodano pulskom brodogradilištu Uljanik.
ZAGREB/LONDON - Gornji dom britanskog parlamenta, House of Lords, potvrdio je u ponedjeljak hrvatski Ugovor o pristupanju Europskoj uniji. Današnja potvrda pristupnog ugovora posljednji je korak britanske parlamentarne procedure, a da bi proces ratifikacije bio u Velikoj Britaniji i formalno dovršen, na njega još treba staviti potpis britanska kraljica. Pristupni ugovor ratificiran je u 21 zemlji članici EU-a, dok su Njemačka, Danska, Belgija i Nizozemska započele pojedine radnje u procesu ratifikacije, ali neke od njih jasno su dale do znanja da čekaju izvješće Europske komisije najavljeno za ožujak, kako bi se vidjelo je li Hrvatska ispunila deset zadaća navedenih u zadnjem izvješću EK-a iz listopada. Slovenija jedina od zemalja EU-a još nije započela proces ratifikacije.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović zahvalio je direktorici UN-ova Programa za razvoj (UNDP) Helen Clark na doprinosu i potpori koju UNDP pruža Hrvatskoj od ranih 1990-ih do danas, posebno u razvoju demokratskog društva te u procesu pomirbe, lokalnom i regionalnom razvoju, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, priopćio je u ponedjeljak Ured predsjednika. Josipović je primio Clark, bivšu premijerku Novog Zelanda, koja boravi u prvom službenom posjetu Hrvatskoj u povodu održavanja godišnjeg sastanka stalnih predstavnika UNDP-a u Zagrebu. Tijekom susreta razgovarali su o programima i projektima koje UNDP provodi u Hrvatskoj te o suradnji koju UNDP ostvaruje s državnim institucijama na svim razinama, dodaje se u priopćenju.
MOSTAR - Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH koje okuplja čelnike osam hrvatskih stranaka što ih predvode dva HDZ-a u BiH usprotivilo se u ponedjeljak ukidanju mirovina pripadnicima Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), što su nedavno najavili predstavnici vlasti Hrvatske i Federacije BiH upozoravajući da se radi o zloporabama. U priopćenju dostavljenom nakon sjednice Predsjedništva HNS-a održane u Mostaru pozivaju se sve institucije u BiH i FBiH da poduzmu korake kako bi se zaštitila prava te spriječio "još jedan pokušaj kriminalizacije pripadnika HVO-a i doprinosa HVO-a u obrani BiH". "Očekuje se i traži od nadležnih institucija da poduzme što prije sve aktivnosti kako bi se u punini implementirao Ugovor između RH i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji, a koji je na snazi od 2006. godine", navodi se u priopćenju. Nedavno su hrvatski ministar branitelja Predrag Fred Matić i kolega iz Federacije BiH Zukan Helez najavili temeljitu provjeru korisnika dvostrukih mirovina bivših pripadnika HVO-a ističući da se na taj način zloporabe prava. Predsjedništvo HNS-a u ponedjeljak je pozvalo i na promjenu federalne vlasti sukladno izbornim rezultatima u BiH ističući da bi se taj proces trebao okončati do kraja ovoga mjeseca te je najavljeno održavanje Sabora HNS-a u prvoj polovici travnja.
SARAJEVO - "Bosanska knjiga mrtvih" naziv je opširnog četverotomnog izdanja nevladine organizacije Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva (IDC) u kojemu je sadržan popis nešto manje od 100 tisuća građana Bosne i Hercegovine poginulih tijekom ratova na području bivše Jugoslavije vođenih od 1991. do 1996., a predstavljeno je u ponedjeljak u Sarajevu. Tijekom višegodišnjeg istraživanja u kojemu je konzultirano više od 700 različitih izvora IDC je prikupio podatke o 95.940 poginula i ubijena državljanina BiH. Direktor IDC-a Mirsad Tokača na promociji je rekao kako je "Bosanska knjiga mrtvih" tek dio šireg regionalnog projekta čiji je cilj prikupiti i objaviti imena svih poginulih u ubijenih tijekom radova na području bivše Jugoslavije. Prema prikupljenim podacima, u razdoblju od 1991. do 1996. poginuo je 57.701 građanin BiH koji je bio pripadnik neke od vojnih formacija, a ubijeno je 38.239 civila. Među civilnim stanovništvom najviše je stradalih Bošnjaka, njih čak 31.107. Civila srpske nacionalnosti stradalo je 4.178, a Hrvata 2.484. Hrvati u ukupnom udjelu civilnih žrtava čine 6,5 posto. Među vojnicima najviše je poginulih također bilo bošnjačke nacionalnosti - 30.900. Poginulih Srba u vojnim odorama bilo je 20.774, a vojnika hrvatske nacionalnosti 5.919, što je 10,25 posto u ukupnom udjelu poginulih. Stručnjaci IDC-a izračunali su kako je u odorama Hrvatske vojske odnosno Hrvatskog vijeća obrane (HVO) bilo šest tisuća poginulih koji su bili državljani BiH.
BEOGRAD - Koalicija izbjegličkih udruga u Srbiji predložit će da vlade Srbije i Hrvatske počnu pregovore o zaključenju sporazuma o dvojnom državljanstvu za izbjegle iz Hrvatske, priopćila je ponedjeljak u Beogradu ta koalicija. Kako se navodi u priopćenju izbjegličkih udruga, "dvojno državljanstvo predstavlja sredstvo zaštite stečenih ljudskih prava izbjeglih i drugih oštećenih građana", sukladno načelima utvrđenim Europskom konvencijom o državljanstvu i drugim standardima međunarodnog prava. Novi Zakon o prebivalištu, koji je Hrvatska usvojila u prosincu 2012., kaže se u priopćenju, predstavlja “legaliziranje politike brisanja Srba iz evidencije o prebivalištu”.
BEOGRAD - U središtu Preševa, na jugu Srbije, održan je u ponedjeljak prosvjedni skup nekoliko tisuća Albanaca u povodu uklanjanja spornog spomenika pripadnicima paravojne postrojbe Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM), a beogradski elektronički mediji izvješćuju da je prosvjed protekao bez incidenata. Na trgu ispred zgrade Skupštine općine Preševo, na kojem je dan ranije oko 200 pripadnika žandarmerije MUP-a Srbije osiguravalo uklanjanje spornog spomenika, okupljeni su tijekom prijepodneva polagali cvijeće i palili svijeće. S prosvjeda je poručeno da Srbija "provodi teror nad Albancima s juga" i da je to "pokazala akcijom uklanjanja spomenika", izvijestili su beogradski mediji. Na skupu u središtu Preševa pročitana je politička deklaracija na albanskom jeziku kojom je od Prištine zatraženo da svojim autoritetom pridonese zaštiti prava Albanaca s juga Srbije, te da se poštivanjem prava reciprociteta Albancima na jugu Srbije osiguraju ista prava kao Srbima s Kosova. Preševski Albanci zahtijevaju i da budu obuhvaćeni dijalogom Beograda i Prištine, a od međunarodne zajednice traže da se aktivno uključi u rješavanje problema u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa pritiskom na vlasti u Srbiji da poštuju prava Albanaca i da se u procesu eurointegracija "ponašaju europski".
BEOGRAD - Nakon što je u nedjelju na jugu Srbije uklonjen sporni spomenik pripadnicima paravojne postrojbe Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM), srbijanski mediji u ponedjeljak izvješćuju da su na Kosovu srušeni ili oskvrnuti deseci srpskih nadgrobnih obilježja u nekoliko sela, a u Goraždevcu je pucano na spomenik žrtvama NATO bombardiranja, što službeni Beograd ocjenjuje kao anticivilizacijski čin. Srbijanski premijer Ivica Dačić najoštrije je osudio rušenje srpskih groblja i povijesnih spomenika na Kosovu i upozorio međunarodne snage u pokrajini na obvezu da štite srpsko kulturno naslijeđe, a rušenje ocijenio kao "anticivilizacijski čin". Uništavanja spomenika i oskvrnuća pravoslavnih groblja osudila je i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga, ocjenjujući to kao neprihvatljiv čin "koji se ne može trpjeti", dok albanske stranke na Kosovu ocjenjuju da takvo ponašanje "nanosi štetu procesima kroz koje Kosovo prolazi". Na Kosovu je oskvrnuto najmanje 80 srpskih nadgrobnih spomenika, a samo na groblju u Prizrenu oštećeno ih je 50, javila je Radio-televizija Srbije.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama pozvao je u ponedjeljak Amerikance da odbace politički "apsolutizam" i stranačke podjele te pokažu nacionalno jedinstvo, potrebno da bi se odgovorilo na goleme izazove koji ga očekuju u drugom predsjedničkom mandatu. Obama je na javnoj svečanosti pred zgradom Kongresa prisegnuo na dužnost predsjednika drugi put, nakon što je to jučer službeno učinio na privatnoj ceremoniji u Bijeloj kući. Prisega na Capitol Hillu bila je tradicionalno svečana i raskošna, ali puno manje od one prije četiri godine kada je prvi afroamerički predsjednik u povijesti SAD-a počeo svoj prvi mandat na krilima nade i promjena. "Ne smijemo apsolutizam uzeti za načelo, a politiku zamijeniti spektaklom i prozivanje smatrati sadržajnom raspravom", rekao je Obama na golemoj pozornici na zapadnom ulazu u Kongres s koje se pružao pogled na Nacionalnu šetnicu u Washingtonu. Najavio je da će se usredotočiti na dobrobit srednje klase, više nego na uspjeh elite te je pozvao političare da stave na stranu stranačke podjele kako bi zajednički riješili teške gospodarske teškoće. "Napredak Amerike mora počivati na srednjoj klasi" istaknuo je Obama u inauguralnom govoru pred oko 700.000 ljudi, puno manje od 1.8 milijuna koliko ih se okupilo na inauguraciji 2009.
ALŽIR - Najmanje 37 stranih državljana, jedan Alžirac i 29 terorista ubijeno je u talačkoj krizi za koju je odgovorna grupa islamističkih terorista koja je napala plinsko postrojenje u pustinjskome dijelu alžirske Sahare, izvijestio je u ponedjeljak alžirski premijer Abdelmalek Sellal, dodavši kako je još uvijek riječ o djelomičnim podacima. Još uvijek se nestalima smatra pet stranih državljana, koje su od srijede do subote u zatočeništvu u plinskom postrojenju In Amenas na jugoistoku Alžira držali teroristi. "U ovom krvavom napadu ubijeno je 37 stranih državljana različitih nacionalnosti", rekao je na konferenciji za novinare alžirski premijer. Ubijen je i jedan alžirski državljanin, što broj civila povećava na 38. Sellal nije precizirao koje su nacionalnosti žrtve napada. Otprije je poznato da su među stradalim strancima Francuz, Amerikanac, dvoje Rumunja, tri britanska državljana, šest Filipinaca i sedam Japanaca.
LONDON - Velika Britanija najavila je u ponedjeljak da će pružiti protuterorističku i obavještajnu pomoć Alžiru za borbu protiv islamista koji su napali plinsko postrojenje u toj zemlji, te je obećala poslati dodatnu pomoć francuskim vojnicima koji se bore protiv militanata u Maliju, ali ne i svoje vojnike u međunarodnu misiju. Britanski premijer David Cameron pozvao je na "snažan odgovor" na napad u kojem je ubijeno 37 stranih državljana te je rekao da sjeverna Afrika postaje "magnet za džihadiste", ali nije obećao vojnu intervenciju. Među ubijenima je najmanje troje Britanaca, a strahuje se da ih je poginulo još troje.
PARIZ - U Maliju je sada 1000 vojnika iz zemalja zapadne Afrike i Čada i oni su temelj snaga za borbu protiv islamističkih pobunjenika u toj zemlji, rekao je glasnogovornik francuskih oružanih snaga u ponedjeljak. Međunarodna misije potpore Maliju (AFISMA) koju vode afričke zemlje i koja bi u konačnici trebala imati nekoliko tisuća vojnika, trenutno raspolaže s 830 vojnika iz zapadnoafričkih država Toga, Benina, Nigera i Nigerije te 170 vojnika iz Čada. Oni zajedno s 2150 francuskih vojnika pomažu malijskoj vojsci da zaustavi i potisne pobunjenike. Francuska je od početka zračne kampanje 11. siječnja izvršila 140 misija bombardiranja, rekao je Thierry Burkhard. U ponedjeljak su francuske i malijske oklopne jedinice ušle u područja središnjeg Malija oko gradova Diabalyja, odnosno Doeuntze, a pobunjenici su se povukli.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande u ponedjeljak će na radnoj večeri u Berlinu raspravljati o aktualnim pitanjima, a prethodno se susresti s mladim ljudima iz obiju zemalja što je uvod u proslavu 50. godišnjice Elizejskog ugovora u utorak. Ugovor o prijateljstvu ili Elizejski ugovor potpisali su 22. siječnja 1963. tadašnji predsjednik Francuske Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer kao temelj pomirenja dviju zemalja koje su stoljećima ratovale i bile suprotstavljene u dva svjetska rata. Merkel i Hollande dotaknut će se u ponedjeljak za radnom večerom francuske vojne intervencije u Maliju protiv naoružanih islamističkih skupina u kojoj će Njemačka pružiti diskretnu potporu slanjem humanitarne pomoći te dvaju zrakoplova i instruktura za uvježbavanje afričkih vojnika.
ISTANBUL/BEJRUT - Čelnici sirijske oporbe u ponedjeljak su rekli da nisu uspjeli sastaviti prijelaznu vladu koja bi upravljala područjima Sirije koja nadziru pobunjenici. Političke napore za rješavanje sukoba uvelike ometa neuspjeh pobunjenika da sastave jedinstvenu frontu kao i činjenica da svjetske sile podržavaju različite strane. Razgovori predstavnika u oporbenoj Sirijskoj nacionalnoj koaliciji (SNC), 70-ročlanom krovnom oporbenom tijelu kojime dominiraju islamisti i njihovi saveznici, ovoga su vikenda u Istanbulu samo istaknuli podjele u koaliciji. "Ovo je veliki udarac revoluciji protiv Bashara al-Assada", rekao je jedan oporbeni čelnik koji je nazočio sastanku no koji nije želio biti imenovan jer tajno djeluje u Siriji. SNC je u izjavi rekao da će peteročlani odbor ponuditi prijedloge za formiranje vlade u roku od deset dana. Jedino ime izneseno na sastanku kao mogući tranzicijski premijer je ono Riada Hijaba, bivšeg sirijskog premijera.
MOSKVA - Rusija šalje dva zrakoplova u utorak u Bejrut za evakuaciju više od 100 njenih državljana iz Sirije, prenijele su u ponedjeljak ruske agencije najavu ruskog ministarstva za izvanredna stanja. "Po nalogu čelništva Ruske Federacije ministarstvo za izvanredna stanja šalje dva zrakoplova u Bejrut kako bi Rusi koji to žele mogli napustiti Siriju", rekla je agenciji Interfax glasnogovornica ministarstva Irina Rossius. "Planirano je da više od 100 Rusa napusti Siriju tim zrakoplovima", rekla je.
ISKENDERUN - Prva od šest NATO-ovih baterija raketa Patriot, kojima je cilj zaštititi Tursku od mogućih napada iz Sirije, stigla je u ponedjeljak brodom iz Njemačke, izazvavši manji prosvjed nacionalista i ljevičara. Deseci zakamufliranih njemačkih vojnih vozila koji prevoze rakete iskrcali su se u luci Iskenderun na obali Sredozemnog mora. Oko 150 članova turske Komunističke partije ispalili su ljubičaste dimne bombe i zapalili američku zastavu na ulazu u luku. Njemačka, Nizozemska i SAD šalju u Tursku svaka po dvije raketne baterije i do 400 vojnika nakon što je Ankara zatražila od NATO-a pomoć u osiguravanju 900 kilometara duge granice sa Sirijom.
PARIZ - Velike snježne oborine tijekom vikenda i dalje su problem za zračni, cestovni i željeznički promet diljem Europe gdje je zabilježen povećani broj nesreća, javlja u ponedjeljak AFP. Na pariškim aerodromima Orly i Roissy-Charles de Gaulle odgođeno je 40 posto letova, brzi vlakovi (TGV) prometuju, ali znatno usporeno, zbog čega kasne u redu vožnje od 20 do 40 minuta. Londonski aerodrom Heathrow također je paraliziran zbog snijega pa je tako danas odgođeno 175 letova. Otežan je i cestovni i željeznički promet, a stotine škola je zatvoreno. Na njemačkim aerodromima u Frankfurtu i Muenchenu odgođeno je 27, odnosno 15 posto letova. Snijegom je najviše pogođen jugozapad Njemačke gdje je zabilježeno više od 1.000 prometnih nesreća. Zatvoren je i dio autoceste prema Berlinu. Belgija se također bori s vremenskim neprilikama, a poteškoće u prometu su na sporednim cestama i izlazima s autocesta. U Moskvi je u zadnja četiri dana palo novih pola metra snijega, što je prouzročilo kaos u prometu, ali sve zračne luke normalno rade.