HONG KONG - Američko gospodarstvo ove bi godine moglo porasti po stopi od 2,5 posto, a u idućoj od 3,5 posto, kazao je dužnosnik Feda Charles Evans. Također, Evans smatra da bi stopa nezaposlenosti u SAD-u u ovoj godini u prosjeku mogla iznositi 7,4 posto, a u 2014. pasti na 7 posto. "Dobar pokazatelj poboljšanja stanja na tržištu rada bilo bi povećanje zaposlenosti za 200.000 mjesečno tijekom više mjeseci. Sada se u prosjeku otvara 150.000 novih radnih mjesta mjesečno, ali vrlo neravnomjerno. Trebali bismo vidjeti brži rast zapošljavanja i manje mjesečne oscilacije", izjavio je Evans, predsjednik Feda u Chicagu na financijskom forumu u Hong Kongu. Kreiranje milijun radnih mjesta u razdoblju od šest mjeseci bilo bi "značajno" poboljšanje, ali spuštanje stope nezaposlenosti ispod ključne razine od 6,5 posto vjerojatno će trajati nešto duže, moguće sve do sredine 2015., procijenio je Evans. Prošlogodišnja odluka Feda da monetarnu politiku veže uz specifične gospodarske uvjete trebala bi ojačati oporavak uz zadržavanje inflacije pod kontrolom, smatra Evans, inače glavni arhitekt američke monetarne politike.
PARIZ - Izgledi rasta za većinu industrijaliziranih zemalja se poboljšavaju, a predvode Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, dok su kinesko i indijsko gospodarstvo dosegnuli točke pozitivnog zaokreta, objavila je u ponedjeljak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Izgledi rasta za glavne zemlje eurozone Francusku, Njemačku i Italiju, kao i za blok u cjelini počinju se stabilizirati, naveo je OECD u priopćenju o vodećim mjesečnim pokazateljima. Brazil i Japan taskođer pokazuju prve naznake stabilizacije stanja dok podaci za Kanadu i Rusiju i dalje signaliziraju slabi rast, procjenjuju u OECD-u. Složeni pokazatelj za 33 zemlje članice OECD-a ostao je u studenom nepromijenjen u odnosu na listopad i iznosio je 100,2 boda, što je neznatno iznad dugoročnog prosjeka od 100 bodova.
LJUBLJANA - Iako se predviđeni datum ulaska Hrvatske u EU približava, a dogovora oko Ljubljanske banke kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora nema, za sada nije izgledno da bi se u to bilateralno pitanje mogla uplesti Europska komisija, ocjenjuje ljubljansko "Delo". "U Zagrebu očekuju da će Slovenija istjecanjem vremena biti stisnuta u kut i postati popustljivija jer se ne želi naći u nemiloj situaciji države koja odbija ratifikaciju s ciljem da iznudi bolje rješenje bilateralnog pitanja. Ali pritisak i smanjivanje manevarskog prostora neće moći izbjeći niti Hrvatska i na kraju će morati doći do klasičnog europskog kompromisnog rješenja", navodi se u komentaru Petra Žerjaviča, dopisnika vodećeg slovenskog dnevnika iz Bruxellesa. Odluka da se pitanje Ljubljanske banke i njenih starih deviznih štediša u Hrvatskoj riješi leži u rukama politike, ona je ta koja mora odobriti prijedlog s kojim moraju izaći eksperti za Ljubljansku banku, Zdravko Rogić i France Arhar, navodi "Delo". Ako u iduća dva-tri mjeseca u tom pogledu ne bude pomaka, onda niti Bruxelles niti članice EU-a "ne mogu prisiliti na neko rješenje dvije države koje iz perspektive Bruxellesa zapravo nastavljaju svoje dječje igrice", piše list.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Pad desezonirane industrijske proizvodnje u eurozoni i EU usporio je u studenom, pokazali su u ponedjeljak objavljeni podaci europskog statističkog ureda. Proizvodnja se u studenom smanjila za 0,3 posto i u eurozoni i EU u odnosu na prethodni mjesec kada se smanjila za jedan odnosno 0,8 posto, izvijestio je Eurostat. U usporedbi sa istim mjesecom 2011. industrijska proizvodnja je u studenom bila manja 3,7 a u 27-članoj Uniji 3,3 posto. Među zemljama članicama za koje su podaci dostupni, industrijska proizvodnja na mjesečnoj je razini smanjena u 14 zemalja a porasla je u njih sedam. Najveći pad zabilježen je u Sloveniji, za 4,0 posto, u Portugalu, za 3,4 posto, i u Španjolskoj, za 2,5 posto. Najizrazitiji rast zabilježen je pak u Estoniji, od 4,7 posto, te Latviji i Nizozemskoj, od 1,0 posto. Na godišnjoj razini, među članicama EU-a čijim podacima Eurostat raspolaže, industrijska proizvodnja pala je u 16 zemalja a uvećana je u njih pet. Najizrazitije smanjenje proizvodnje bilježi Italija, 7,6 posto, Španjolska, 7,2 posto, i Irska, za 6,6 posto. Najizrazitiji rast proizvodnje imala je Litva, 8,9 posto, Estonija, 6,5 posto i Malta, 6,1 posto, pokazuju novi podaci.
ZAGREB - Europska komisija trebala bi početkom ove godine objaviti nove korporativne smjernice za socijalnu odgovornost namijenjene farmaceutskom sektoru, nakon što je studija pokazala da je došlo do pada ugleda farmaceutskih tvrtki 2012. u odnosu na godinu prije, pišu europski mediji. Nova studija PatientViewa, koji okuplja 600 udruga pacijenata, fokusirala se na 29 pojedinačnih farmaceutskih kompanija te na industriju u cijelosti. Studija je provedena od polovice studenog do polovice prosinca. Samo 34 posto od 600 udruga kazalo je da multinacionalne kompanije imaju "izvrsnu" ili "dobru" reputaciju. Godine 2011. ta je brojka bila 42 posto. Polovica smatra da je industrija imala slabe rezultate kada se radi o poštenim cjenovnim politikama ili o transparentnosti. Na popisu kompanija prvo mjesto je zauzela danska tvrtka Lundbeck, specijalizirana za poremećaje mozga, nakon nje Gilead Sciences, američka tvrtka koja se fokusira na protuvirusne lijekove i plućne bolesti, a na trećem se nalazi švicarski Novartis koji prodaje lijekove i cjepiva. Najveći pad povjerenja odnosi se na to kako tvrtke govore o nuspojavama proizvoda.
LONDON - Europska unija (EU) ove će godine pokrenuti reforme u smjeru kreiranja paneuropskog telekomunikacijskog tržišta kako bi potaknula veću konkurentnost i ulaganja u taj sektor, izjavila je europska povjerenica za digitalnu agendu Neelie Kroes u intervjuu za Financial Times. "Radimo na nizu mjera radi kreiranja zajedničkih, stabilnih uvjeta diljem EU-a za konkurenciju, ulaganje i rast telekoma, koje bi trebale i prekograničnu konsolidaciju učiniti atraktivnijom", kazala je Kroes. Povjerenica je napomenula kako ne razmatra uvođenje jedinstvenog regulatora, već teži boljoj suradnji između Europske komisije i nacionalnih regulatora, kao i razmjeni imovine između samih kompanija radi promicanja investicija. Izjave Kroes uslijedile su nakon izvješća Financial Timesa, objavljenog prošle srijede, da se europski povjerenik za konkurentnost Joaquin Almunia sastao sa čelnicima velikih europskih telekomunikacijskih tvrtki i razgovarao o uspostavi paneuropske infrastrukturne mreže. Izvori iz same industrije kasnije su umanjili važnost razgovora o stvaranju jedinstvene mreže, ustvrdivši da je sastanak održan u studenome bio fokusiran na to može li se veliki broj operatora konsolidirati putem preuzimanja.
MADRID - Španjolske banke smanjile su zaduživanje kod Europske središnje banke (ECB) u prosincu u usporedbi s prethodnim mjesecom, s obzirom na poboljšan pristup Madrida financiranju paralelno popuštanju pritisaka u eurozoni. Prema podacima španjolske središnje banke, banke u Španjolskoj u prosincu su se kod ECB-a zadužile za 357 milijardi eura, što je smanjenje za dva posto u usporedbi s 365 milijardi eura u studenome. Međutim, iznos zaduživanja kod ECB-a ujedno je za više od dva puta veći od 132 milijarde eura, koliko su se banke zadužile u prosincu 2011. U prosincu 2012. na španjolske banke otpala je gotovo trećina ukupnih hitnih zajmova koje je ECB omogućio bankama eurozone. Iznos zaduživanja španjolskih banaka kod ECB-a smanjen je s golemih 411 milijardi eura, koliko su se banke zadužile u kolovozu 2012., nakon što je ECB obećao da će kupiti obveznice država članica eurozone ako upute službeni zahtjev za pomoći, čime je ublažio uvjete financiranja i omogućio određenim bankama povratak na tržišta kapitala. Razlika u prinosima na 10-godišnje španjolske obveznice i onih na referentne 10-godišnje njemačke obveznice danas se smanjila.
LONDON - Cijene barela nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima budući da je u prvi plan ponovo izbila zabrinutost za opskrbu s obzirom na sve raširenije ocjene da su najveća svjetska gospodarstva na putu stabilnog oporavka. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 61 cent, na 111,25 dolara. Na američkom je tržištu barel poskupio 59 centi, na 94,15 dolara. Smanjenje proizvodnje u Saudijskoj Arabiji u prošlome mjesecu, sabotaža na cjevovodu u Jemenu i smanjene isporuke iz Iraka zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta podsjetili su ulagače na rizik većeg prekida opskrbe s Bliskog istoka. "Ako postoji ikakav razlog za zabrinutost za opskrbu s Bliskog istoka, to se odražava na premije rizika i podupire cijene. Ti problemi neutraliziraju pad cijena od petka", rekao je Ben Le Brun iz sydneyskog OptionsXpressa. "U prva dva tjedna 2013. opskrba je već jako razočarala", naveli su u izvješću analitičari Morgan Stanleya, uključujući Husseina Allidina. Na opskrbu je negativno utjecalo i loše vrijeme koje je u nedjelju smanjilo izvoz nafte iz iračke luke Basre.
HONG KONG - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta kineskog gospodarstva, dok se tečaj eura, po prvi puta nakon devet mjeseci, probio iznad razine od 1,34 dolara. Na burzi u Šangaju cijene su dionica jutros skočile više od 2,5 posto, dok su u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu u 7,30 sati bile u plusu između 0,3 i 0,6 posto. U Singapuru su, pak, cijene dionica pale oko 0,3 posto, dok se na Tokijskoj burzi zbog blagdana danas ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,3 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u 17 mjeseci. Rast cijena dionica na azijskim tržištima zahvaljuje se nadi ulagača u jačanje kineskog gospodarstva. Svi posljednji podaci upućuju na zaključak da je u posljednjem tromjesečju prošle godine kineski bruto domaći proizvod porastao snažnije nego u prethodnom, što bi značilo da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava, nakon sedam kvartala usporavanja. Izvješće o kineskom BDP-u bit će objavljeno u petak.
NEW YORK - Na Wall Streetu će ovoga tjedna u fokusu ulagača biti poslovna izvješća kompanija za četvrto lanjsko tromjesečje, koja će pokazati mogu li se cijene dionica zadržati na najvišim razinama u pet godina. S&P 500 indeks ojačao je prošloga tjedna 0,4 posto, na 1.472 boda, najvišu razinu od prosinca 2007. godine. Dow Jones porastao je, također, 0,4 posto, na 13.488 bodova, dok je Nasdaq indeks ojačao 0,8 posto, na 3.125 bodova. Prošlotjedni rast cijena dionica zahvaljuje se dobrom početku sezone objave poslovnih rezultata kompanija. Dosad objavljena financijska izvješća nisu impresionirala, ali nisu ni razočarala, s obzirom na slabost najvećih svjetskih gospodarstava. No nakon što je u četvrtak S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu u pet godina, na Wall Streetu je zavladao oprez, a nove smjernice pružit će ulagačima poslovna izvješća. U anketi Thomson Reutersa analitičari očekuju da su zarade i prihodi kompanija iz sastava S&P 500 indeks u posljednjem lanjskom kvartalu porasli za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su u trećem tromjesečju zarade porasle za mršavih 0,1 posto.