BRUXELLES - Članstvo u Europskoj uniji te pristup europskim fondovima sigurno će pomoći Hrvatskoj u prevladavanju sadašnjih gospodarskih i socijalnih teškoća, izjavio je u petak u Bruxellesu povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. "Znam da Hrvatska ima dosta ekonomskih i socijalnih problema i mi podržavamo Hrvatsku da prevlada te teškoće. Siguran sam da će članstvo u Europskoj uniji, uključujući bolji pristup Kohezijskom i strukturnim fondovima pomoći Hrvatskoj u rješavanju njezinih gospodarskih poteškoća kao što je to bio slučaj s većinom zemalja srednje i istočne Europe nakon što su ušle u EU. Kao bivši povjerenik za proširenje, koji je radio za Hrvatsku i tijesno surađivao s njom, želim joj izraziti toplu dobrodošlicu u EU kada ispuni uvjete", rekao je Rehn odgovarajući na pitanje izaziva li ekonomsko stanje u Hrvatskoj zabrinutost u EU-u. Rehn je u petak sudjelovao na konferenciji na temu: EU i ekonomska kriza - sljedeći koraci prema oporavku. Rehn je istaknuo da je stanje u EU-u početkom ove godine puno bolje nego što je bilo godinu dana ranije, da je sada najgore prošlo, ali da kriza još nije riješena.
ZAGREB/LONDON - CNN je u četvrtak objavio priču da će EU od 1. srpnja 2013. imati 28 članica, nakon što njezina posljednja akvizicija postane Hrvatska kojoj se "posrećilo". U članku objavljenom na CNN-ovoj internetskoj stranici, autor Oliver Joy navodi da Bruxelles prihvaća zemlju teško pogođenu recesijom, čiji je kreditni rejting u kategoriji smeća i koja je na udaru optužbi za endemsku korupciju. Navodi tvrdnju stručnjaka za politiku jugoistočne Europe s Londonske škole ekonomije Jamesa Ker-Lindsaya koji smatra da se Hrvatskoj donekle "posrećilo" i da svoje skoro članstvo u EU ima zahvaliti "prijateljima na pravim mjestima". "Oduvijek postoji osjećaj da Hrvatska ima snažne zagovornike u Njemačkoj i Austriji, koje oduvijek imaju vrlo čvrsto stajalište glede hrvatskog članstva (u EU)", izjavio je Ker-Lindsay. Kao jedan od izazova koji stoje pred Hrvatskom navodi gospodarsko stanje, vrlo teško nakon pada u recesiju poslije financijskog sloma 2008. i navodi procjene o padu BDP-a za 1,9 posto u 2012. Također napominje da je nezaposlenost dosegnula visokih 17,3 posto, najviše iza Grčke i Španjolske. Hrvatska se također jako oslanja na turizam i brodogradilišta, koja će, sukladno pristupnom sporazumu "ili biti privatizirana ili propasti".
ŽENEVA - Švicarska narodna stranka, najveća u parlamentu, ocijenila je u četvrtak, reagirajući na zahtjev predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, da Švicarska ne bi trebala financijski pomagati Hrvatskoj, koja ulazi u EU 1. srpnja 2013. "Švicarska narodna stranka (SVP) jasno odbacuje svaku novu uplatu u Kohezijski fond, rezultat ulaska Hrvatske u EU, smatrajući da za njih nema nikakvih opravdanja", priopćila je ta populistička stranka desnice. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uputio je 21. prosinca prošle godine pismo švicarskoj predsjednici Eveline Widmer-Schlumpf u kojem se zauzeo da Bruxelles i Bern "što je moguće prije" počnu pregovore o švicarskom financijskom doprinosu za Hrvatsku. "Komisija bi željela početi pregovore o švicarskom financijskom doprinosu za Hrvatsku", kaže Barroso u pismu, koje je u četvrtak objavilo švicarsko ministarstvo vanjskih poslova. Bern financijski pomaže državama središnje i istočne Europe koje su u EU ušle 2004. i 2007. Do sada je u te svrhe izdvojio više od milijardu eura. EU bi želio da Švicarska obnovi taj aranžman koji je istekao u lipnju.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo u četvrtom je tromjesečju 2012. zabilježilo pad aktivnosti jer je tamošnja industrija smanjila proizvodnju kako bi je uskladila sa slabijom potražnjom u Europi, objavilo je u petak njemačko ministarstvo gospodarstvo. Najveće europsko gospodarstvo pritisnule su neizvjesnosti u europskom okruženju izazvane višegodišnjom dužničkom krizom u eurozoni, a negativne učinke izazvala je i fiskalna kriza u SAD-u, stoji među ostalim u pregledu stanja u njemačkom gospodarstvu u siječnju 2013., objavljenom na službenoj stranici ministarstva. "Svi pokazatelji upućuju na to da je u četvrtom tromjesečju 2012. došlo do značajnog pada aktivnosti u njemačkom gospodarstvu ", kažu u tome ministarstvu. Mjesečni pregled ministarstva gospodarstva ipak sadrži tračak nade da bi se u ovoj godini stanje u njemačkom gospodarstvu moglo poboljšati. "Temeljna snaga njemačkog gospodarstva, kao i pozitivne naznake iz globalnog gospodarstva upućuju na ocjenu da će se gospodarstvo značajno oporaviti tijekom ove godine", smatraju u ministarstvu.
PEKING - Kineska inflacija oštro je usporila u 2012., pokazali su u petak službeni podaci, ali analitičari upozoravaju na veće cjenovne rizike u ovoj godini koji bi mogli suziti manevarski prostor za nove mjere poticanja gospodarskog rasta. Indeks inflacije potrošačkih cijena iznosio je u 2012. 2,6 posto, izvijestio je državni ured za statistiku. U 2011. iznosio je 5,4 posto. Prošle je godine tako inflacija bila znatno niža od vladine ciljane razine od 4,0 posto, što ukazuje na nastavljenu uspješnu kontrolu cijena. U prosincu godišnja stopa inflacije iznosila je 2,6 posto, objavio je također državni ured za statistiku. Time je njegova vrijednost porasla drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu od svibnja. Glavni je motor inflacije u posljednjem mjesecu prošle godine bilo poskupljenje hrane, posebno povrća, zbog neuobičajeno oštre hladnoće, navode u statističkom uredu. Niska razina inflacije rezultat je usporavanja kineskog gospodarskog rasta u prvih devet mjeseci prošle godine. Tako je rast BDP-a u trećem tromjesečju iznosio 7,4 posto i bio je najslabiji u više od tri godine.
BEOGRAD - Srbijanski ministar financija i gospodarstva Mlađan Dinkić potpisao je u petak u Moskvi s ruskim ministrom financija Antonom Siluanovom ugovor o državnom izvoznom kreditu od 800 milijuna dolara za potrebe Željeznica Srbije, izvijestili su beogradski elektronički mediji. Kredit je namijenjen za gradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture na najvažnijim međunarodnim pravcima, te kupnju ruskih dizelmotornih vlakova, a bit će dostupan pet godina s početkom od godine stupanja na snagu kreditnog sporazuma, uz fiksnu godišnju kamatu od 4,1 posto koja će se plaćati kvartalno. Kako su ranije objavili mediji, ukupna vrijednost projekata za srbijansku željeznicu procijenjena je na 920 milijuna dolara, a Srbija će morati osigurati 15 posto novca, odnosno 120 milijuna dolara. Predviđeno je da u poslovima obnove i gradnje željezničke infrastrukture u Srbiji ruske tvrtke sudjeluju u razmjeru 70 prema 30 posto. Među projektima koje će Srbija financirati ruskim kreditom je i kupnja dizelmotornih vlakova ruske tvrtke Metrovagonmaš. Kako je iz Moskve izvjestio srpski Tanjug, ministri financija Srbije i Rusije razgovarat će tijekom dana i o realizaciji kredita od milijardu dolara za potporu srpskom proračunu.
ZAGREB - Finska grupa Nokia izvijestila je da je u četvrtom tromjesečju prošle godine prodala više mobilnih telefona nego što je očekivala, prenose u petak europski mediji. U razdoblju od listopada do prosinca finska je kompanija prodala ukupno 86,3 milijuna mobitela, ostvarivši prihode od 3,9 milijardi eura, izvijestio je BBC. Operativna marža u poslovanju s mobitelima u četvrtom tromjesečju procijenjena je u rasponu od nula do dva posto zahvaljujući neočekivano dobroj prodaji novog modela pametnog telefona Lumia. U ranijim prognozama kompanija je očekivala negativnu operativnu maržu od šest posto. Tako je u četvrtom tromjesečju Nokia prodala 4,4 milijuna modela Lumia, u odnosu na 2,9 milijuna koliko ih je prodala u prethodnom tromjesečnom razdoblju. Također je prodala 2,2 milijuna pametnih telefona modela Symbian i 9,3 milijuna mobilnih telefona nižeg cjenovnog razreda Asha. Iz finske su tvrtke priopćili da su njihove poslovne rezultate dodatno poduprli niži troškovi od onih navedenih u prognozama. Očekuju ipak da će sezonski faktori i oštra konkurencija negativno utjecati na profitabilnost odjela mobitela u prvom tromjesečju 2013. Tržišni udio Nokije smanjivao se proteklih nekoliko godina u korist konkurenata Applea i Samsunga.
BONN/ZAGREB - Deutsche Telekom objavio je da je u četvrtak ulagačima ponudio obveznice ukupne vrijednosti dvije milijarde eura, ustvrdivši da je izdanje privuklo veliki interes. Izdanje obuhvaća osmogodišnje i 15-godišnje obveznice, izdavač je nizozemski financijski ogranak Deutsche Telekom International Finance B.V. a jamac Deutsche Telekom AG. U priopćenju objavljenom u četvrtak DT je izvijestio da je ulagačima ponudio osmogodišnje obveznice ukupne vrijednosti 1,25 milijardi eura, te 15-godišnje obveznice u vrijednosti 750 milijuna eura. Kao rok dospijeća osmogodišnjih obveznica naveden je 18. siječnja 2021. a kuponska kamata iznosi 2,125 posto. Druga tranša dospijeva na naplatu 17. siječnja 2028. a nosi kuponsku kamatu od 3,25 posto, priopćeno je iz Deutsche Telekoma. Ponuđeno izdanje privuklo je veliko zanimanje ulagača, tvrde u njemačkom divu, ističući da su prikupljene narudžbe ukupne vrijednosti 3,6 milijardi eura. Glavni menadžeri izdanja bili su Barclays, Deutsche Bank i Societe Generale a asistirali su im Banca Intesa, Bank of Tokyo-Mitsubishi, Commerzbank, DZ Bank, Helaba, LBBW, Lloyds i UniCredit Group (HVB). U DT-u su kao razlog izdanja naveli održanje likvidnosti.
LONDON - Cijene barela nafte pale su ispod razine od 111 dolara na londonskom tržištu zbog rasta zabrinutosti da bi potražnja za naftom mogla oslabiti u kratkoročnoj perspektivi s obzirom na kontinuiranu slabost svjetskog gospodarstva. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala za 1,32 dolara, na 110,57 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 64 centa, na 93,18 dolara. Jučer su cijene nafte poskočile slijedom vijesti da je Saudijska Arabija srezala proizvodnju u posljednja dva mjeseca prošle godine za čak 700 tisuća barela dnevno, na oko devet milijuna barela dnevno. Danas je ta vijest dobila suprotan predznak na naftnim tržištima jer su si najveći kupci saudijske nafte objasnili da je razlog tome smanjena potražnja. "Iako je oštro smanjenje saudijske proizvodnje uglavnom protumačeno kao pozitivan faktor na tržištima, mi smo ga protumačili kao novi dokaz slabljenja potražnje u svijetu, te kao negativan faktor za tržišta", navodi londonski Jefferies Bache. Jučer su također vijesti iz Kine obradovale ulagače, pokazavši rast izvoza i trgovinskog viška lani, a danas je ulagače 'prizemljio' podatak o rastu inflacije u Kini u prosincu. drugi mjesec zaredom, na 2,5 posto.
TOKIO - Na većini azijskih tržišta burzovni su indeksi jutros pali, budući da ulagače brine jačanje inflacije u Kini, ali su u Japanu su cijene dionice snažno porasle nakon što je vlada najavila izdašne gospodarske poticaje. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju oslabile između 0,2 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 0,3 posto. Skok Nikkei indeksa na najvišu razinu od kolovoza 2011. zahvaljuje se odluci japanske vlade o uvođenju poticajnog paketa mjera, vrijednog 117 milijardi dolara, kako bi se potaknuo rast gospodarstva. Premijer Shinzo Abe poručio je jutros i to da je nužno snažno labavljenje monetarne politike kako bi se suzbila deflacija i spriječilo jačanje jena, što predstavlja novi pritisak na japansku središnju banku. Kako se očekuje da će središnja banka doista već krajem ovoga mjeseca popustiti monetarnu politiku, tečaj jena oštro je jutros pao. S druge strane, snažno su rasle cijene dionica japanskih izvoznika.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u pet godina, jer je snažan rast izvoza Kine potaknuo nadu u jačanje drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Dow Jones indeks bio je viši e 80 bodova, ili 0,60 posto, na 13.471 bod, dok je S&P 500 indeks porastao 0,76 posto, na 1.472 boda, a Nasdaq indeks 0,51 posto, na 3.121 bod. Skok S&P 500 indeksa na novu najvišu razinu od prosinca 2007. zahvaljuje se snažnijem nego što se očekivalo rastu izvoza i uvoza Kine. To pokazuje da se, nakon sedam tromjesečja usporavanja, rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava. "Na tržištu je to pozitivno protumačeno jer je zaustavljeno usporavanje rasta. Ako će Kina i dalje bilježiti dobar rast, to će pružiti podršku i američkim proizvođačima", kaže Kurt Brunner iz Swarthmore Groupa. Jačanje kineskog gospodarstva potaknulo je rast cijena sirovina, što je, pak, pozitivno utjecalo na rudarski i energetski sektor. S&P indeks energetskog sektora porastao je 1 posto. Još je više, 1,4 posto, skočio S&P indeks financijskog sektora, što se zahvaljuje novim pravilima u vezi hipotekarnih zajmova.