BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso želio bi da Bruxelles i Bern počnu "što je moguće prije" pregovore o švicarskom financijskom doprinosu za Hrvatsku, koja će u EU ući 1. srpnja 2013. "Komisija bi željela početi pregovore o švicarskom financijskom doprinosu za Hrvatsku", navodi Barroso u pismu upućenom 21. prosinca prošle godine švicarskoj predsjednici Eveline Widmer-Schlumpf, koje je u četvrtak objavilo švicarsko ministarstvo vanjskih poslova. Bern financijski pomaže državama središnje i istočne Europe koje su u EU ušle 2004. i 2007. Do sada je u te svrhe izdvojio više od milijardu eura. EU bi želio da Švicarska obnovi taj aranžman koji je istekao u lipnju. Ta financijska pomoć "temeljna je sastavnica naših jako intenzivnih odnosa sa Švicarskom i sudjelovanja vaše zemlje na proširenom europskom tržištu", kaže Barroso koji želi da ta pitanja budu tema idućeg sastanka između švicarskih i europskih predstavnika predviđenog za 29. siječnja. Švicarska nije članica Europske unije, ali je članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), a odnose s EU-om regulirala je nizom sektorskih bilateralnih ugovora.
FRANKFURT/LONDON - Gospodarstvo eurozone trebalo bi se početi postupno oporavljati tijekom 2013. godine, prognozirala je u četvrtak Europska središnja banka (ECB), ukazujući na već prisutne naznake stabilizacije u gospodarstvu. "Očekuje se da će se gospodarska slabost u eurozoni nastaviti i u 2013., no u tijeku godine trebalo doći do postupnog oporavka gospodarske aktivnosti. Nekoliko pokazatelja uvelike se stabiliziralo, premda na niskim razinama, dok se povjerenje na financijskim tržištima značajno poboljšalo", kazao je čelnik ECB-a Mario Draghi na konferenciji. Na prvom ovogodišnjem bančinom zasjedanju ECB je očekivano zadržao svoju ključnu kamatnu stopu od 0,75 posto. Ključna kamatna stopa time nije mijenjana šesti mjesec zaredom, a nepromijenjena je ostala i kamatna stopa na depozite banaka kod središnje banke od nula posto. U izjavama čelnika ECB-a ipak se očituje određen oprez. "Rizici vezani uz gospodarske izglede i dalje upućuju na njihovo pogoršanje. Uglavnom su povezani sa sporom provedbom strukturnih reformi u eurozoni, geopolitičkim pitanjima i neravnotežama u najznačajnijim industrijaliziranim zemljama", upozorio je.
DUBLIN - Bolne reforme koje provode zemlje članice morale bi se provesti sa ili bez Europske unije, koja nije uzrok sadašnjih poteškoća, ali je s njom puno lakše mogu riješiti, izjavio je u Dublinu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barrorso. "Postoji mit da je Europska unija nametnula bolne mjere štednje. To nije istina, sa ili bez Europske unije te bi zemlje morale provoditi iste reforme", rekao je Barroso u Dublinu nakon sastanka Europske komisije s članovima irske vlade u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva EU-a. Gomilanje dugova i slab nadzor nad bankama doveo je puno zemalja u tešku situaciju, dodaje Barroso i ističe primjer Islanda, koji nije u EU-u i Velike Britanije, koja je izvan eurozone, a koja provodi najrigoroznije mjere proračunske štednje. "Nije fer optuživati Europsku uniju, ona nije uzrok problema. Bolne mjere ionako bi se morale provesti jer su one uvjet za oporavak gospodarskog rasta i zapošljavanje, što je danas ključni prioritet", rekao je Barroso.
MADRID/RIM - Španjolska je u četvrtak na prvoj ovogodišnjoj aukciji državnih obveznica uspjela prikupiti osjetno veći iznos no što je planirala, uz znatno niže kamate, a smanjili su se i troškovi zaduživanja Italije. Španjolsko ministarstvo financija prikupilo je na današnjoj aukciji 5,8 milijardi eura, u odnosu na planiranih četiri do pet milijardi eura. Prodajom obveznica s najduljim rokom dospijeća, u srpnju 2026. Madrid je prikupio 470 milijuna eura, uz prosječnu kamatu od 5,555 posto. Najveća je bila potražnja za obveznicama s rokom dospjeća 31. ožujka 2015., koje su prodane za 3,4 milijarde eura, uz kamatu od 2,476 posto. Obveznice s rokom dospijeća u siječnju 2018. prodane su uz kamatu od 3,988 posto. Analitičari su istaknuli veliku potražnju i kod međunarodnih i kod domaćih investitora, što bi moglo ublažiti pritisak na španjolsku vladu da zatraži pomoć. Italija je danas također održala prvu ovogodišnju aukciju uz osjetno niže troškove zaduživanja. Talijansko ministarstvo financija prikupilo je 8,5 milijarda eura prodajom trezorskih zapisa s rokom dospijeća za godinu dana. Prosječna je kamata iznosila 0,86 posto, čime je kliznula na najnižu razinu u tri godine. Na sličnoj aukciji održanoj sredinom prosinca iznosila je 1,46 posto.
SARAJEVO - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je donijela odluku kojom je odbila biti sudužnikom "Naftnih terminala FBiH" sa sjedištem u Pločama kojima već 13. siječnja prijeti stečaj, a time i otpuštanje osamdesetak radnika iz Hrvatske koji su tamo zaposleni. Umjesto davanja dodatnih jamstava naftnim terminalima u Pločama federalna im je vlada preporučila da pokušaju postići izvansudsku nagodbu s britanskom tvrtkom "Deltagrip Trading" koja je i zatražila ovrhu nad imovinom terminala na ime odštete za ranije raskinuti ugovor o najmu. Nagodba bi se trebala odnositi na produljenje sadašnjeg roka za stečaj za najmanje pet mjeseci, a da se u tom razdoblju pokušaju naći sredstva za isplatu odštete britanskoj tvrtki. Naftnim terminalima FBiH u Pločama stečaj je zaprijetio zbog zahtjeva za ovrhu što ga Deltagrip podnio na temelju presude Arbitražnog suda Međunarodne trgovinske komore sa sjedištem u Parizu koji je presudio kako su Terminali dužni britanskoj tvrtki nadoknaditi iznos od 15 milijuna konvertibilnih maraka (oko 7,6 milijuna eura) na ime raskida ugovora o korištenju spremnika za naftu u Pločama. Na temelju te presude rješenje o ovrsi donio je sud u Sisku, a zbog toga je naftnim terminalima u Pločama već mjesecima blokiran i račun.
LJUBLJANA - Europska komisija odobrila je u četvrtak 15 milijuna eura za novi terminal ljubljanske zračne luke, a sredstva su dodijeljena iz europskog fonda za regionalni razvoj. Slovenija koristi sredstva iz toga fonda za jačanje svoje prometne infrastrukture i to za projekte u okviru srednjoročnog financijskog proračuna EU 2007.-2013. godine. Planirani kapacitet novog terminala ljubljanske zračne luke Jože Pučnik iznosi 1.800 putnika na sat. To će zadovoljiti potrebe ne samo slovenskih korisnika zračnog prijevoza, nego i putnika koji ljubljanskoj zračnoj luci gravitiraju zbog blizine, onih u južnoj Austriji, sjeverozapadnoj Italiji i nekih dijelovima Hrvatske. Novi će terminal godišnje moći dati usluge za četiri milijuna putnika. Kad bude završen cijeli projekt, koji uz novu zgradu za putnički terminal uključuje još i komercijalne sadržaje i nova parkirališta, ukupna površina ljubljanskog aerodroma povećat će se na oko 36.000 četvornih metara.
LONDON - Gotovo polovina svjetske hrane a riječ je o gotovo dvije milijarde tona, završava u smeću, pokazalo je istraživanje jednog britanskog instituta. Odbacivanje hrane, odnosno bacanje hrane u smeće posljedica je lošeg skladištenja, strogih propisa o njezinoj prodaji do točno određenog datuma, prevelike količine naručenih proizvoda te izbirljivosti kupaca, prenosi BBC naglaske iz studije Ustanove strojarskih inženjera, koja okuplja 100 tisuća članova iz različitih industrija. Istraživanje je pokazalo da se oko 30 posto povrća u Velikoj Britaniji ne bere niti prikuplja isključivo zbog izgleda koji ne zadovoljava kriterije velikih trgovinskih lanaca. Svake godine u smeću završi između 30 posto i 50 posto od četiri milijarde tona hrane proizvedene diljem svijeta, a najviše hrane završi u smeću u europskim zemljama i u SAD-u. Vlade država i institucije poput, primjerice UN-a, moraju surađivati na nastojanju da se izmijeni način razmišljanja kupaca, odnosno potrošača, te da spriječe dosadašnju praksu 'bacanja hrane' - od poljoprivrednika, proizvođača hrane, do trgovinskih lanaca i na kraju kupaca, navodi se u studiji.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su blago ojačali, pri čemu im je glavni poticaj stizao od uspješne aukcije španjolskih obveznica i snažnih kineskih podataka o trgovinskoj razmjeni. Londonski Ftse indeks uvećan je 0,16 posto, na 6.108 bodova, frankfurtski DAX za 0,3 posto, na 7.720 bodova, dok je pariški CAC skliznuo 0,07 posto, na 3.714 bodova. U fokusu su bila i prva ovogodišnja zasjedanja središnjih banaka eurozone i Velike Britanije. Europska središnja banka (ECB) i britanska Bank of England (BoE) očekivano nisu promjenile važeće ključne kamatne stope. Bankovne dionice ostale su privlačne za ulaganja, uz prosječan rast cijena od 0,6 posto. Na dobitku su bile i dionice rudarskih kompanija kojima su na ruku išli danas objavljeni snažni podaci o trgovinskoj razmjeni Kine.