ZAGREB
Svjetski mediji i regionalne novinske agencije izvještavaju u petak o višestrukim eksplozijama u Zagrebu ističući kako policija koja istražuje te incidente zasad nema dokaza da se radi o terorističkim napadima. BBC podsjeća da su najnovije eksplozije odjeknule samo dva dana nakon prve detonacije na pruzi kod željezničke postaje Podsused. U vijesti o eksplozijama u glavnom gradu Hrvatske, informativni portal "Glas Rusije" navodi da se u zapadnom dijelu Zagreba u petak ujutro začulo između dvije i četiri detonacije. I portal canada.com izvještava o "snažnoj eksploziji" na autobusnoj postaji u Stenjevcu u kojoj je ozlijeđena jedna osoba. O eksplozijama u Zagrebu opširno javlja i austrijska novinska agencija APA kao i slovenska agencija STA te srbijanske Beta i Tanjug prenoseći da zbog tih incidenata otežan ili zatvoren promet u zapadnom dijelu grada i da se mogu očekivati veći zastoji u prometu međunarodnih putničkih vlakova između Hrvatske i Slovenije.
BRUXELLES
Članstvo u Europskoj uniji te pristup europskim fondovima sigurno će pomoći Hrvatskoj u prevladavanju sadašnjih gospodarskih i socijalnih poteškoća, izjavio je u petak u Bruxellesu povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. "Znam da Hrvatska ima dosta ekonomskih i socijalnih problema i mi podržavamo Hrvatsku da prevlada te poteškoće. Siguran sam da će članstvo u Europskoj uniji, uključujući bolji pristup Kohezijskom i strukturnim fondovima pomoći Hrvatskoj u rješavanju njezinih gospodarskih poteškoća kao što je to bio slučaj s većinom zemalja srednje i istočne Europe nakon što su ušle u EU. Kao bivši povjerenik za proširenje, koji je radio za Hrvatsku i tijesno surađivao s njom, želim joj izraziti toplu dobrodošlicu u EU kada ispuni uvjete", rekao je Rehn odgovarajući na pitanje da li ekonomska situacija u Hrvatskoj izaziva zabrinutost u EU-u. Rehn je u petak sudjelovao na konferenciji na temu: EU i ekonomska kriza - sljedeći koraci prema oporavku.
ŽENEVA
Švicarska narodna stranka, najveća u parlamentu, ocijenila je u četvrtak, reagirajući na zahtjev predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, da Švicarska ne bi trebala financijski pomagati Hrvatskoj, koja ulazi u EU 1. srpnja 2013. "Švicarska narodna stranka (SVP) jasno odbacuje svaku novu uplatu u Kohezijski fond, rezultat ulaska Hrvatske u EU, smatrajući da za njih nema nikakvih opravdanja", priopćila je ta populistička stranka desnice. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uputio je 21. prosinca prošle godine pismo švicarskoj predsjednici Eveline Widmer-Schlumpf u kojem se zauzeo da Bruxelles i Bern "što je moguće prije" počnu pregovore o švicarskom financijskom doprinosu za Hrvatsku. Bern financijski pomaže državama središnje i istočne Europe koje su u EU ušle 2004. i 2007. Do sada je u te svrhe izdvojio više od milijardu eura. EU bi želio da Švicarska obnovi taj aranžman koji je istekao u lipnju.
SVP je ocijenio da bi, kada bi Švicarska na to pristala, to bilo kao da "potpisuje kolonijalni ugovor" i da "pristaje na ucjenu". SVP smatra da je švicarska vlada već učinila previše ustupaka Europskoj uniji.
MOSKVA
Novi krug pregovora između skupine 5+1 i Irana održat će se krajem siječnja u Istanbulu o spornom nuklearnom programu Islamske Republike, navela je petak ruska državna agencija Ria Novosti. Agencija nije precizirala točan datum susreta s se trebaju nastaviti pregovori prekinuti nakon susreta u lipnju u Moskvi, navodi jedan izvor blizak tom predmetu. Skupina 5+1 okuplja pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija plus Njemačka). Tri kruga pregovora s Teheranom održana su u travnju u 2012., u svibnju u Bagdadu u lipnju u Moskvi. U Moskvi je Iran odbacio prijedlog "5+1" da obustavi obogaćivanje urana na 20 posto, zatvori postrojenje Fordo i izveze zalihe urana obogaćenog na 20 posto. Teheran želi postići ublažavanje međunarodnih sankcija i priznanje svog prava na obogaćivanje, dok više rezolucija Vijeća sigurnosti UN zahtijeva trenutačnu suspenziju obogaćivanja urana.
PARIZ
Tri kurdske aktivistice, čija su tijela pronađena u Parizu u noći na četvrtak, pogubljene su s više hitaca u glavu, doznaje se u petak iz sudskih izvora.
Obdukcija je pokazala da je jedna od tri žene ubijena ispaljivanjem četiri metka u glavu. Druge dvije su ubijene s po tri metka u glavu, dodao je taj izvor, što potkrepljuje pretpostavku likvidacija, koju je u četvrtak iznio jedan policijski izvor nakon pronalaska tijela u Informativnom centru Kurdistana, na sjeveroistoku Pariza.
Istražitelji smatraju da je jedna od tri žrtve - Sakine Cansiz (55), bila bliska šefu Radničke stranke Kurdistana (PKK) Abdulahu Ocalanu, koji je u turskom zatvoru.
Ta su se ubojstva dogodila u vrijeme kada su Ankara i Ocalan načelno dogovorili prekid neprijateljstava između gerilaca PKK i turskih snaga sigurnosti, u kojima je od 1984. poginulo više od 45.000 ljudi.
BEČ
Jedan od glavnih austrijskih neonacističkih vođa Gottfried Kuessel osuđen je na devet godina zatvora zbog ponovnog širenja neonacističke propagande, objavio je u četvrtak navečer sud u Beču. Sud ga smatra krivim za pokretanje internetske stranice alpen-donau.info, glavnoga informativnog kanala neonacističkog pokreta u Austriji koji je ugašen krajem ožujka 2011. Kuessel (54) je u travnju priveden a potom, zajedno s dvojicom suučesnika zatvoren. Njegovi suučesnici dobili su sedam i četiri i pol godine zatvorske kazne. Optuženi imaju mogućnost ulaganja žalbe. Kuesse, koji se otvoreno izjasnio kao nacionalsocijalist, 1980-ih je vodio pokret VAPO (Izvanparlamentarna oporba vjerna narodu). Godine 1993. osuđen je na 10 godina zatvora zbog neonacističke propagande.
SARAJEVO
Veleposlanik Srbije u Bosni i Hercegovini Ninoslav Stojadinović optužio je u petak člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da svojim kritiziranjem izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića kvari odnose između dvije države. U intervjuu kojega su objavile banjalučke "Nezavisne novine" Stojadinović je na način neuobičajen u diplomatskoj praksi ustvrdio kako su odnosi Srbije i BiH zapravo izvrsni a kvari ih jedino Izetbegović jer odbija susret s Nikolićem. "Od uspostave nove vlasti u Srbiji jedini problem koji se pojavio je na relaciji Bakir Izetbegović - predsjednik Nikolić koji je izazvao Izetbegović. Sve ostalo funkcionira perfektno", ocjena je srbijanskog veleposlanika. U vrijeme dok je obnašao dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH Izetbegović je kritizirao Nikolićeve izjave kojima je on nijekao genocid u Srebrenici i dovodio u pitanje opstanak BiH, a zamjerio mu je i ranije izjave o Vukovaru kao srpskom gradu što je dovelo i do zahlađenja odnosa hrvatskih vlasti prema Nikoliću. Zbog takvih izjava Izetbegović je odbio i planirani trojni susret u Istanbulu na kojemu su se prošle godine trebali naći on, Nikolić i turski predsjednik Abdulah Gull.
LJUBLJANA
Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u petak da njegova vlada normalno djeluje i da očekuje brzo smirivanje "histerije" nastale nakon objave izvješća protukorupcijske komisije o njegovu neprijavljenom imovinskom stanju, zbog čega se pojavljuju zahtjevi za Janšinom ostavkom. "Vlada djeluje i rješava probleme, pred nama su nove zadaće za poboljšanje stanja u državi, a primamo i izraze potpore iz zemlje i Europe", rekao je Janez Janša u razgovoru koji je s njim u petak objavio informativni portal slovenskog Telekoma."Vjerujem da je moguća brza stabilizacija političkog stanja, da će se sadašnja histerija brzo smiriti, a vlada nastaviti rješavati nagomilane probleme u okviru sadašnje ili slične stranačke koalicije", dodao je. Janša je zanijekao tvrdnje iz protukorupcijskog izvješća da je kao visoki dužnosnik bio u sukobu interesa te da raspolaže imovinom čije podrijetlo u postupku pred komisijom nije znao objasniti te ih nazvao pokušajem diskreditacije i linča iz "povijesne ropotarnice" kakve je tijekom svoje političke karijere doživljavao od ljevice i političkih protivnika.
BEOGRAD
Srbijanski ministar financija i gospodarstva Mlađan Dinkić potpisao je u petak u Moskvi s ruskim ministrom financija Antonom Siluanovom ugovor o državnom izvoznom kreditu od 800 milijuna dolara za potrebe Željeznica Srbije, izvijestili su beogradski elektronički mediji. Kredit je namijenjen za gradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture na najvažnijim međunarodnim pravcima, te kupnju ruskih dizelmotornih vlakova, a bit će dostupan pet godina počev od godine stupanja na snagu kreditnog sporazuma, uz fiksnu godišnju kamatu od 4,1 posto koja će se plaćati kvartalno.
Kako su ranije javili srbijanski mediji, ukupna vrijednost projekata za srbijansku željeznicu procijenjena je na 920 milijuna dolara, a Srbija će morati osigurati 15 posto novca, odnosno 120 milijuna dolara.