ZAGREB - Iduća godina neće biti problematična za zaduženje, Vlada će moći provesti program zaduženja od oko 28 milijardi kuna kolike su obveze, većina toga bit će sa domaćeg tržišta i neće biti realizirano za prvi kvartal planirano izdanje državnih obveznica jer nema potrebe da rušimo vrijednost svojih obveznica na ino tržištu, a u ovom trenutku nema ni potrebe za zaduženjem kod MMF-a za 2013., izjavio je danas ministar financija Slavko Linić. Odgovarajući na pitanja novinara, nakon potpisivanja ugovora o zajmu s EBRD-om za projekt obnove infrastrukture Luke Split, o padu kreditnog rejtinga, zaduživanju, izjavama guvernera HNB-a, Linić je rekao da će se razgovarati, pa i sa HNB-om, ali i da u svemu nije ugorožen ni tečaj niti likvidnost. Smatra da nam zaduženje kod MMF-a za 2013. niti ulazak u kreditne aranžmane za sada nije potreban. Na upit o mogućem izdavanju narodnih obveznica, kazao je da se sada o tome razmišlja još više i intenzivnije jer želimo ostati na domaćem tržištu, građani imaju nešto štednje, i ako pokažu zanimanje okrenut će se i tome, kao i mirovinskim fondovima. U vezi proračuna i hoće li i gdje biti novih rezova, ministar Linić je rekao da to ostavimo užem kabinetu Vlade i premijeru da ocijene hoće li se zbog kreditnog rejtinga u prvom kvartalu nešto učiniti. Osobno je stava da smo u Hrvatskoj toliko kritični i neambiciozni da smatramo da je Vladina projekcija stope rasta od 1,8 posto nerealna. Na poruke iz HUP-a i Mudrinića da će pomoći Vladi, Linić kaže "da, može", ali i poručuje da prvo treba srediti probleme privatnog sektora koji nije uopće riješio svoje financije i koji presporo reagira na Vladine akcije.
ZAGREB - Luka Split za oko dvije godine postat će prva luka za velike kruzere i prva hrvatska članica međunarodnog brenda EcoPort u Jadranskom moru koja jamči visoku razinu lučke zaštite okoliša, kvalitete usluge i sigurnosti, a sve temeljem projekta dogradnje vanjskih vezova u toj Luci čime će se povećati njeni prihvatni kapaciteti i za što su danas u Zagrebu potpisani ugovori o zajmu i jamstvu s EBRD-om koji taj projekt kreditira s 18,8 milijuna eura. Zajam je na 15 godina, uz poček od četiri godine i s kamatom od 2,5 posto, a ugovor o tom zajmu potpisali su ravnatelj Lučke uprave Split Milan Blaževski i direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku i Mađarsku Zsuzsanna Hargitai, koja je s ministrom financija Slavkom Linićem potpisala i ugovor o jamstvu hrvatske Vlade za taj zajam. Blaževski je naveo da će se izgraditi dva nova veza za prihvat brodova duljine do 270 metara odnosno do 320 metara, dvije tzv. ro-ro rampe širine 28 metara za ukrcaj i iskrcaj vozila i putnika, platoi za odvijanje prometa i drugi popratni sadržaji. Potreba za proširenjem i nadogradnjom Luke nastala je zbog njenog svakogodišnjeg porasta prometa od oko 30 posto, sve većim brojem dolazaka i turista i kruzera u Jadran i Split, a očekuje da će sve biti gotovo do sezone 2015.
ZAGREB - Izdanjem novih redovnih dionica javnom ponudom kvalificiranim ulagateljima Ledo želi prikupiti sredstva za kupnju Frikoma iz Beograda i Leda Podgorica od Agrokora, istaknuo je predsjednik Uprave Leda Tomislav Kitonić na prezentaciji izdanja koja je održana danas na Zagrebačkoj burzi. Preuzimanjem ovih kompanija Ledo želi objediniti cjelokupnu vlasničku strukturu Agrokora u segmentu sladoleda i smrznute hrane i postati regionalni lider u tom segmentu. Po izvršenoj dokapitalizaciji Ledo planira uvrstiti svoje dionice u Službeno tržište Zagrebačke burze. Knjiga za upis 93.750 novih redovnih dionica Leda otvorena je jutros u 9 sati, dionice će moći kupiti samo kvalificirani ulagači, a donji prag za kupnju je paket minimalne vrijednosti 400 tisuća kuna. Raspon cijene za nove dionice je od 8.000 do 9.000 kuna po dionici. Knjiga dionica bit će otvorena do srijede, 19. prosinca, do 10 sati, a konačna cijena novo izdanih dionica utvrdit će se 19. prosinca.
OSIJEK - Čelnici Sindikata poljoprivrede (PPDIV) ocijenili su danas u Osijeku kako će ulazak Hrvatske u Europsku uniju rezultirati kulminacijom erozije hrvatskog gospodarstva, što će se posebice odraziti u prehrambenom sektoru zbog problema u plasmanu na tržišta zemalja CEFTA-e. Dopredsjednica PPDIV-a Marica Vidaković kazala je na konferenciji za novinare kako će uspostavom novih trgovinskih odnosa, nakon ulaska u EU, plasman prehrambenih proizvoda na tržišta u regiji, posebice u zemljama CEFTA-e, poskupjeti od 10 do čak 100 posto, zbog čega bi u prehrambenom sektoru do kraja iduće godine moglo biti izgubljeno od 1.000 do 2.000 radnih mjesta. Kazala je kako do sada nema vijesti o rješavanju toga pitanja pa tvrtke ne mogu planirati svoj izvoz u regiju. S druge će strane, ulaskom u Uniju i padom carinskih barijera, proizvodi iz zapadnoeuropskih zemalja postati konkurentniji u Hrvatskoj pa će domaći proizvođači imati problem kako zaštiti svoj položaj na domaćem tržištu. Smatra kako će zbog pada kreditnog rejtinga porasti cijena kapitala, što će rezultirati neinvestiranjem, padom BDP-a, potrošnje i životnog standarda, zbog čega će iduća godina biti teža od ove.
ZAGREB - U idućih godinu dana najznačajniji utjecaj na domaće tržište kapitala imat će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, potom prodaja tvrtki u državnom vlasništvu, utjecaj europske dužničke krize te promjena rejtinga, pokazuju rezultati danas objavljenog istraživanja iCapital.hr-a. Od 37 profesionalnih investitora koji su sudjelovali u anketi u studenome, njih 38 posto smatra da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u idućih 12 mjeseci. Taj događaj svi smatraju pozitivnim za tržište dionica. Osim ulaska u EU, 32 posto ispitanih financijskih stručnjaka smatra da će najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica imati prodaja tvrtki u državnom vlasništvu, što također jednoglasno smatraju pozitivnim, pokazuje danas objavljeni Investment Management Industry Monthly Outlook. Njih 22 posto navodi i utjecaj europske dužničke krize, a u studenome je 8 posto ispitanika smatralo i da će najznačajniji utjecaj na domaće tržište imati promjena rejtinga.
ZAGREB - Prosječna mjesečna neto plaća zaposleni kod hrvatskih poduzetnikam, obveznika poreza na dobit, u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila 4.703 kune, pri čemu su samo u Zagrebu imali primanja veće od tog prosjeka, pokazuju podaci Financijske agencije. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u Zagrebu u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 5.522 kune, što je 17,4 posto ili 819 kuna više o odnosu na prosjek na razini države, a za 60 posto ili za 2.076 kuna veći iznos nego u županiji s najnižim prosjekom, od 3.446 kuna. U 20 županija zaposleni su imali prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka kod svih poduzetnika, i to od 0,7 posto kod poduzetnika Istarske županije pa do 26,7 posto kod poduzetnika Virovitičko-podravske županije. Iz Fine napominju kako su ti rezultati odraz gospodarske strukture Hrvatske po županijama i velike koncentracije broja zaposlenih u Gradu Zagrebu, u kojem ih je 340 tisuća od 844 tisuće ukupno zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske, i to, između ostalih, u financijskom sektoru, poslovnim uslugama i telekomunikacijama, u kojima se uobičajeno isplaćuju iznadprosječne neto plaće.
ZAGREB - Božićnicu ove godine očekuje 41 posto ispitanika u istraživaju koje je proveo portal MojPosao, a velika ih većina očekuje novac, u prosječnom iznosu od 1.374 kune. Pritom trećina ispitanika (34 posto) misli da je božićnica pravo radnika odnosno, zamjeraju poslodavcu ukoliko ju ne isplati, dok ih 67 posto smatra da je riječ o odluci poslodavca. Istraživanje koje je portal MojPosao proveo tijekom studenog na više od 500 ispitanika pokazuje da su ispitanici pesimistični kada je u pitanju isplata božićnice - manje od polovice ispitanika, ili njih 41 posto očekuje božićnicu, dok ju je lani očekivalo 47 posto. Prema mišljenju ispitanika, adekvatna božićnica trebala bi iznositi 1.740 kuna, što je čak 27 posto više od prosječne božićnice koju očekuju ove godine. Bon očekuje 34 posto ispitanika, u prosječnom iznosu od 1.047 kuna, dok se poklon paketu nada 19 posto ispitanika, prema 4 posto prošle godine. Božićnice u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (65 posto) i državnih tvrtki (56 posto), a najmanje joj se nadaju zaposleni u domaćim institucijama, njih 12 posto.
ZAGREB - Pod utjecajem vijesti o snižavanju kreditnog rejtinga, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas potonuli 2,5 posto, a nakon osam dana neprekidnog pada u znatnim su gubitcima i od početka godine. Oko podneva Crobex je bio na gubitku 2,49 posto, na 1.677 bodova, te se nalazi na najnižoj razini od 6. rujna. Crobex10 potonuo je do podneva 2,50 posto, na 937 bodova i na najnižoj je razini od 18. rujna. Nakon osam dana uzastopnog pada, indeksi su produbili minuse od početka godine - Crobex je u minusu 3,62 posto, a Crobex10 za 4 posto. Redovni promet iznosio je do podneva 8,7 milijuna kuna. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, 1,7 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,28 posto, na 197 kuna. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Petrokemije, kojoj je cijena ojačala 1,32 posto, na 202 kune. Većina cijena dionica do podneva bilježi gubitke, Dalekovoda, 8,25 posto, Belja, 5,19 posto, povlaštena Adrisa, 5,07 posto, Atlantske plovidbe, 4,43 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petak oslabila prema euru za 0,16 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,527096 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku za 0,22 posto te britanskoj funti za 0,21 posto. Istodobno je ojačala prema američkom dolaru za 0,34 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,233620 kuna, dolara 5,723157 kuna i funte 9,278964 kune.