ZAGREB
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović u četvrtak i petak u Bruxellesu će sudjelovati na summitu Europske unije, te na sastanku Stranke europskih socijalista, stranačkom sastanku koji se tradicionalno održava prije svakog Europskog vijeća, najavljeno je u srijedu iz hrvatske vlade. Milanovićev boravak u Bruxellesu započet će u četvrtak sudjelovanjem na skupu Međunarodnog europskog pokreta (IEM) u sjedištu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora gdje će održati predavanje na temu "Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i njegova korist za zapadni Balkan". Potom će Milanović sudjelovati na pripremnom sastanku predsjednika država, predsjednika vlada i zamjenika predsjednika vlada Stranke europskih socijalista. U četvrtak navečer i u petak premijer će kao promatrač sudjelovati na sastanku Europskog vijeća na kojem će se prije svega razgovarati o daljnjim integracijama eurozone, a podloga za raspravu bit će izvješće koje je pripremio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u suradnji s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mario Draghijem i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom. Čelnici zemalja EU-a na summitu bi također trebali potvrditi zaključke o proširenju. Vijeće za opće poslove Europske unije pozdravilo je u utorak u svojim zaključcima napredak koji je Hrvatska napravila u pripremama za članstvo i pozvalo je da se usredotoči na deset zadaća koje je Europska komisija identificirala u svom zadnjem izvješću o monitoringu.
BRUXELLES
Na summitu Europske unije u četvrtak i petak u Bruxellesu, na kojem će hrvatski premijer Zoran Milanović sudjelovati kao promatrač, čelnici zemalja nastojat će dogovoriti čvršće i dublje integracije kako bi se otklonili nedostaci u upravljanju eurozonom, koje je na svjetlo dana iznijela financijska kriza. Prije summita, održat će se tradicionalni stranački sastanci europskih političkih stranaka. Premijer Milanović sudjelovat će na sastanku čelnika iz redova europskih socijalista, a na sastanku europskih pučana sudjelovat će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Milanović će prije toga sudjelovati na konferenciji Međunarodnog europskog pokreta (IEM) i održati predavanje na temu o pristupanju Hrvatske EU-u i koristi toga pristupanja za zapadni Balkan. Glavna tema sastanka Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada, bit će daljnja integracija eurozone, a podloga za raspravu bit će izvješće koje je pripremio predsjednik Europsko vijeća Herman Van Rompuy u suradnji s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mario Draghijem i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom. Prema Van Rompuyevu prijedlogu istinska ekonomska i monetarna unija uspostavila bi se u tri faze. U prvoj fazi, do kraja 2013. trebala bi se dovršiti prva faza bankovne unije, na što će se uglavnom usredotočiti čelnici na ovom summitu. Prva zadaća na tom putu je osigurati jedinstveni mehanizam za nadzor banaka u eurozoni, što je prvi korak u uspostavi bankovne unije. Jedinstveni nadzorni mehanizam preduvjet je za izravnu dokapitalizaciju banaka iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, trajnog fonda za spašavanje članica eurozone. Druga faza na putu prema uspostavi "prave ekonomske i monetarne unije" predviđa da se do kraja 2014. jedinstveno tijelo zaduženo za restrukturiranje i likvidaciju banaka u poteškoćama te mehanizam u okviru kojeg bi zemlje članice mogle sklapati ugovorne aranžmane s europskim institucijama za provedbu strukturnih reformi, a zauzvrat bi mogle dobiti ciljanu financijsku potporu. U trećoj fazi, nakon 2014., eurozona bi trebala dobiti "fiskalni kapacitet", zametak zasebnog proračuna, koji bi trebao poboljšati otpornost zemalja članica na ekonomske šokove.
BRUXELLES
Šest predstavnika organizacija hrvatskog civilnog društva u srijedu su u Bruxellesu sudjelovali u svojstvu promatrača u radu prvog dana 485. plenarne sjednice Europskog gospodarskog i socijalnog vijeća (EESC). Šest hrvatskih promatrača koji su jučer sudjelovati na sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora EU - RH, pratili su rad i izlaganja članova EESC-a iz zemalja članica EU, kojima će se nakon 1. srpnja 2013. i ulaska Hrvatske u EU pridružiti devetočlano hrvatsko izaslanstvo u statusu punopravnih članova. Središnji događaj prvog dana dvodnevne plenarne sjednice EESC-a bila je dodjela Nagrade civilnog društva, koju to vijeće dodjeljuje organizacijama civilnog društva koje su određene godine učinile najviše u poboljšanju kvalitete života i pridonijele boljem društvu kroz ekološki osviještene projekte koji promiču održivi rast i razvoj na europskoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Ovogodišnja je bila peta nagrada civilnog društva koja se dodjeljuje trima najboljim projektima. Prvu nagradu dobila je britanska organizacija Transitive Network za poticanje ekoloških poslovnih projekata na razini lokalne zajednice u 23 zemlje u kojima djeluje. Drugo mjesto osvojila je portugalska udruga Cais koja pomaže nezaposlenima u svojoj zemlji da sami osmisle neku djelatnost od koje će moći živjeti, a treće mjesto pripalo je švedskoj udruzi Livstycket za projekt integracije imigranata u švedsko društvo osobito za projekt opismenjavanja žena.
Troje dobitnika nagrade međusobno će podijeliti svotu od 30.000 eura koju osigurava EESC, a koje će iskoristiti za nove projekte u budućnosti.
ZAGREB
Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Yossi Amrani u srijedu je izjavio da su Hrvatska i Izrael strateški partneri čija je dinamika odnosa sve vidljivija na gospodarskom planu te da su dva velika projekta, Teva-Pliva i golf teren kod Dubrovnika, blizu realizacije. "Projekt Teva-Pliva vrijedan je 200 milijuna dolara i predstavlja veliki doprinos hrvatskom gospodarstvu. Projekt golf terena kod Dubrovnika, u vrijednosti milijardu dolara, nailazi na neke prepreke, ali se nadamo broj realizaciji", kazao je Amrani na tradicionalnom blagdanskom druženju Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba (CIBC) i izraelskog veleposlanstva, u nazočnosti oko 200-ak uzvanika iz gospodarskog, političkog, medijskog, kulturnog, znanstvenog i sportskog života dviju zemalja. Radi se, kako je kazao, o najvećim stranim investicijama u Hrvatsku te dodao da se planiraju projekti u poljoprivredi, energetici i turizmu. Amrani, koji je posebice istaknuo prijateljstvo između dvije zemlje, iskoristio je priliku da zahvali Hrvatskoj što na glasovanju u Općoj skupštini UN o statusu Palestine nije glasala protiv Izraela. "Hrvatska je strateški partner Izraela.... moram naglasiti da su nas mnogi izdali i ovim vam putem zahvaljujem što niste glasali protiv države Izrael", rekao je Amrani. Predsjednik CIBC-a Dragan Primorac u pozdravnom je govoru kazao da klub posebno radi "na spajanju ljudi jer je danas više nego ikada potrebno biti prijatelj" te da je suradnja između dvije zemlje sve intenzivnija.
ZAGREB
Haški sud (ICTY) u srijedu je nepravomoćno osudio generala vojske bosanskih Srba Zdravka Tolimira na kaznu doživotnog zatvora zbog njegove uloge u genocidu na području Srebrenice i Žepe te je presudom potvrdilo da se na istoku Bosne u srpnju 1995. dogodio genocid. Tolimir (64) je tijekom rata u BiH 1992-95 bio pomoćnik za obavještajno-sigurnosna pitanja bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. "Raspravno je vijeće većinski... utvrdilo da ste krivi za kazneno djelo genocida i udruživanja radi počinjenja genocida", kazao je predsjedavajući vijeća njemački sudac Christoph Fluegge čitajući obrazloženje presude kojom je utvrđeno da je prema dokazima izvedenima na ovom suđenju na području Srebrenice ubijeno najmanje 4.970 muslimana. On je pojasnio kako taj broj predstavlja konzervativnu procjenu ukupnog broja ubijenih nakon pada srebreničke enklave. Vijeće je utvrdilo da je dokazano Tolimirovo sudjelovanje u dva udružena zločinačka pothvata političkog i vojnog vodstva Republike Srpske čiji su ciljevi bili masovno ubijanje i prisilno uklanjanje muslimanskog stanovništva iz dvije istočnobosanske enklave.
Tolimir je proglašen krivim i za djela istrebljenja, ubojstva, progona i prisilnog premještanja Muslimana iz Srebrenice i Žepe od srpnja do studenoga 1995. Predsjedavajući sudac, koristeći riječi svjedoka, opisao ga je kao desnu ruku te "oči i uši" generala Mladića. Presudom je utvrđeno da su masovna ubojstva stanovnika Srebrenice i Žepe, ali i trojice muslimanskih lidera u Žepi, protjerivanje, zlostavljanja i patnje civila predstavljala genocid jer su imala za cilj uništenje muslimanskog stanovništva u istočnoj Bosni.
MOSTAR
Udruge koja okupljaju žrtve genocida u Srebrenici izrazile su zadovoljstvo presudom doživotnog zatvora pomoćniku Ratka Mladića, generalu Zdravku Tolimiru, ističući očekivanje da će istu kaznu doživjeti Mladić i bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić. "Najvažnije je da je presuđeno za točku o genocidu. Iznošenjem presude Tolimiru donešena je pravda za jedan dio onog što smo mi u Srebrenici doživjeli i preživjeli", rekla je predsjednica udruge srebreničkih majki Munira Subašić. Dodala je da ta presuda predstavlja tek malu zadovoljštinu za više tisuća Srebreničana koje su u ljeto 1995. godine likvidirale srpske snage. Predstavnica udruge srebreničkioh majki Sabaheta Fejzić izrazila je očekivanje da će istu presudu dobiti Karadžić i Mladić. Predstavnici srebreničkih stradalničkih udruženja poručili su i da je i ova presuda najbolji demanti pokušaja nijekanja genocida na području istočne Bosne. Haaški sud (ICTY) u srijedu je nepravomoćno osudio generala vojske bosanskih Srba Zdravka Tolimira na kaznu doživotnog zatvora zbog njegove uloge u genocidu na području Srebrenice i Žepe, te je presudom potvrdilo da se na istoku Bosne u srpnju 1995. dogodio genocid. Tolimir (64) je tijekom rata u BiH bio pomoćnik za obavještajno-sigurnosna pitanja bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića.
NEW YORK
Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je osudilo sjevernokorejsko lansiranje rakete te namjerava nastaviti raspravu o tome na koji način odgovoriti na Pyongyangovo kršenje UN-ove zabrane razvoja balističkih projektila, rekao je predsjednik Vijeća. "Članice Vijeća sigurnosti osudile su lansiranje rakete, jer je riječ o jasnom kršenju rezolucija 1718 i 1874 Vijeća sigurnosti", rekao je marokanski veleposlanik pri UN-u Muhamed Luliški, koji u prosnicu predsjedava Vijećem.
"Članice Vijeća sigurnosti nastavit će s konzultacijama kako bi odgovorile na prikladan način", kazao je nakon sastanka iza zatvorenih vrata, posvećenog sjevernokorejskom lansiranju. Luliški je podsjetio da je Vijeće sigurnosti u travnju ove godine, nakon prvog pokušaja lansiranja satelita, upozorilo Pjongjang da će vijeće djelovati u slučaju novog lansiranja. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon također je oštro osudio lansiranje kao "provokativni postupak" i kršenje rezolucija Vijeća sigurnosti koje Pjongjangu zabranjuju razvoj raketne i nuklearne tehnologije. Više diplomata iz Vijeća, uključujući veleposlanika Francuske i Velike Britanije, izrazilo je nadu da će Vijeće razmotriti usvajanje obvezujuće rezolucije, koja bi mogla proširiti sadašnje sankcije UN-a protiv Sjeverne Koreje.
WASHINGTON
Bijela kuća u srijedu je najavila da će Sjeverna Koreja snositi "posljedice" zbog lansiranja rakete i da će Sjedinjene Države surađivati s međunarodnim partnerima kako bi dodatno izolirali i kaznili Pjongjang. "Predsjednik je zabrinut zbog ponašanja Sjeverne Koreje. Odlučila je ne pridržavati se međunarodnih obveza i zbog toga će snositi posljedice", rekao je novinarima glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney. Carney nije precizirao koje bi akcije Washington mogao poduzeti protiv Sjeverne Koreje, rekavši da američki dužnosnici prvo žele vidjeti što su odluke Vijeća sigurnosti UN. Sjeverna Koreja uspješno je u srijedu lansirala raketu čime je izazvala osudu međunarodne zajednice i dodatno naglasila prijetnju koju ta siromašna i izolirana zemlja predstavlja svojim azijskim susjedima. Pjongjang tvrdi da je raketa dugog dometa lansirana kako bi postavila meteorološki satelit u orbitu, dok Sjedinjene Države, Japan i Južna Koreja vjeruju da je riječ o testiranju raketne tehnologije kojom bi sjevernokorejski režim jednoga dana mogao nuklearnim bojevim glavama doseći udaljene ciljeve, poput kontinentalnog dijela SAD-a.
BRUXELLES
Svjetske sile nadaju se skorom dogovoru s Iranom o mogućoj novoj rundi pregovora o nuklearnom pitanju, vjerujući da će uspjeti riješiti dugotrajne razmirice oko nuklearnog programa Teherana te upozoriti na opasnost od potencijalnog novog rata na Bliskom istoku. Glasnogovornik visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Catherine Ashton, koja nadzire kontakte s Iranom u ime šest zemalja, izjavio je da su europski i iranski diplomati u srijedu raspravljali o datumu i mjestu održavanja novih pregovora. "Nadamo se da ćemo uskoro postići dogovor s Iranom o načinu na koji ćemo nastaviti s pregovorima i napraviti konkretan napredak kada je riječ o tom pitanju", rekao je glasnogovornik. Predstavnici šest zemalja - Velike Britanije, Francuske, Njemačke, SAD-a, Rusije i Kine tijekom godine su održali tri kruga pregovora s iranskim diplomatima, no nisu uspjeli postići nikakav napredak. Svjetske sile vjeruju da Iranci pokušavaju izraditi nuklearno oružje, što Teheran opovrgava tvrdeći da se nuklearna energija koristi isključivo u mirnodopske svrhe.
BEOGRAD
Srbijansko državno odvjetništvo za organizirani kriminal potvrdilo je u srijedu da će protiv srbijanskog tajkuka Miroslava Miškovića, njegova sina Marka i skupine koja je zajedno s njima uhićena tijekom jutra u Beogradu i Nišu, uz kazneni postupak pokrenuti i financijsku istragu zbog malverzacija u privatizacijama cestovnih poduzeća. Srbijanska kriminalistička policija uhitila je u srijedu ujutro jednog od najbogatijih Srba i vlasnika "Delta holdinga" Miroslava Miškovića, njegova sina Marka i još osam osoba koje se dovode u svezu s nezakonitim poslovima poslovima u privatizaciji poduzeća za ceste, a određeno im je policijsko zadržavanje do 48 sati i započela su saslušanja. "Pokušat ćemo provesti ozbiljnu financijsku istragu i utvrditi, prije svega, posjeduje li itko od osumnjičenih imovinu proisteklu iz kaznenog djela", rekao je u Beogradu državni odvjetnik za organizirani zločin Miljko Radisavljević srbijanskim medijima. On je je istaknuo kako je Uprava kriminalističke policije u relativno kratkom roku prikupila obilje dokumenata i materijala, koji će državnom odvjetništvu pomoći u daljnjem vođenju kaznenog postupka.
Akcija uhićenja jednog od vodećih poduzetnika u Srbiji, kako tvrde pojedini beogradski mediji, protekla je uz incident jer je Miroslav Mišković, navodno, zaprijetio vicepremijeru Srbije Aleksandru Vučiću da "neće dočekati večerašnju emisiju" na Radio-televiziji Srbije. Ranije je najavljeno da će Vučić biti gost televizijske emisije u 21 sat, a prema tvrdnjama policijskih izvora, Vučiću je nakon toga pojačano osobno osiguranje.