LJUBLJANA - Bivši slovenski premijer Borut Pahor pobjedio je u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora i 23. prosinca prisegnut će u parlamentu kao četvrti slovenski predsjednik, nakon Milana Kučana, Janeza Drnovšeka i Danila Tuerka. Državno izborno povjerenstvo objavilo je u nedjelju navečer da je za Pahora u drugom krugu izbora glasovalo 67,44, a za dosadašnjeg predsjednika Danila Tuerka 32,56 posto birača. Odaziv na izbore bio je vrlo slabih 42 posto, što se pripisuje slabim vremenskim prilikama, ali i smanjenom povjerenju Slovenaca u demokratski proces i državne institucije, što se ogleda i u prosvjednim skupovima održanim širom zemlje u zadnjih tjedan dana, a uzrokovali su ih kriza i nepovjerenje prema političkim i gospodarskim elitama. Pahor je na konferenciji za novinare na u ljubljanskom međunarodnom press-centru ponovio da želi vratiti povjerenje ljudi u sposobnost politike da riješava teškoće koje su posljedica četverogodišnje krize, te da će kao predsjednik djelovati kohezivno, nastojeći postići sporazum vlade i oporbe o potrebnim mjerama koje bi Slovencima vratili samopouzdanje koje su imali kad su stvarali nezavisnu državu.
PRIŠTINA - Kosovo je u nedjelju zatražilo istragu o radu bivše glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte pošto je bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dvaput oslobođen optužbi za ratne zločine. Kosovska je vlada u priopćenju optužila Del Ponte za zlouporabu vlasti i nanošenje štete ugledu Kosova. "Njezine ovlasti toliko su prekoračene i zloupotrebljene da je podigla potpuno neutemeljene optužnice", navodi se u priopćenju i dodaje da je ugled optuženih i kosovske države "ocrnjen". Kosovska vlada stoga poziva predsjedništvo ICTY-ja, UN i ostale međunarodne vlade da "istraže njezine ilegalne akcije". Dužnosnici na sudu u Haagu u nedjelju nisu bili dostupni za komentar. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u četvrtak je i na ponovljenom suđenju oslobodio svake odgovornosti za ratne zločine bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, ratnog zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
KAIRO - Klub egipatskih sudaca najavio je u nedjelju da neće nadzirati referendum o nacrtu ustava raspisan za 15. prosinca, dok vlada snažna napetost između predsjednika Mohameda Morsija i sudbene vlasti. "Svi egipatski suci dogovorili su se da neće nadzirati referendum o nacrtu ustava i da će ga bojkotirati", rekao je predsjednik Sudačkog kluba, predstavničkog tijela egipatskih sudaca, Ahmed al-Zind u priopćenju koje prenosi službena agencija Mena. Sudački klub je još prije tjedan dana bio pozvao na neograničen štrajk na svim sudovima u zemlji sve dok islamistički predsjednik ne odustane od uredbe donesene 22. studenoga kojom je znatno proširio svoje ovlasti, napose tako što je onemogućio reviziju svojih odluka u žalbenom postupku. Tijekom poslijepodneva jedan je islamistički čelnik koji je sudjelovao u izradi nacrta ustava ocijenio da pobuna sudaca, koji su većinom imenovani u vrijeme vladavine Hosnija Mubaraka, neće omesti uredan tijek referenduma o tom dokumentu koji je podijelio zemlju.
BUDIMPEŠTA - Oko 10 tisuća Mađara prosvjedovalo je u nedjelju protiv krajnje desne oporbene stranke Jobbika, nakon što je jedan od njihovih zastupnika izazvao zgražanje i sjećanje na nacizam izjavom da bi "Židove trebalo popisati". Skup ispred mađarskog parlamenta u Budimpešti okupio je zajedno čelnike vladajuće i oporbenih stranaka, u iznimno rijetkom iskazivanju jedinstva na duboko podijeljenoj mađarskoj političkoj sceni. "Ne možemo dopustiti da se ponavljaju stvari koje pripadaju najcrnjim stranicama povijesti", kazao je okupljenima Antal Rogan, čelnik kluba zastupnika vladajućeg Fidesza. Mnoštvo ljudi, okupljeno unatoč velikoj hladnoći, mahalo je mađarskim zastavama i tražili su ostavku Jobbikova zastupnika Martona Gyongyosija. Gyongyosi je u ponedjeljak, nakon parlamentarne debate o sukobima u Gazi, rekao kako bi sada bilo "pravo vrijeme" da se popišu svi ljudi židovska podrijetla koji u zemlji predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost. "Ne želimo živjeti s takvim zlobnim, rasističkim komentarima kakav smo čuli iz usta Martona Gyongyosija u ponedjeljak u parlamentu", dodao je Rogan. Bivši premijer Gordon Bajnai iz stranke centra Egyutt (Zajedno) 2014. kazao je da Gyongyosijeva izjava pokazuje pravu prirodu Jobbika i naglasio kako bi se sve stranke trebale udružiti u borbi protiv ekstremne desnice.
RIM - Čelnik talijanske Demokratske stranke (PD) Pier Luigi Bersani (61) izabran je u nedjelju za kandidata ljevice za talijanskog premijera na općim izborima koji se očekuju u proljeće sljedeće godine. Bersani je u drugom krugu predizbora talijanske ljevice za njezina kandidata za predsjednika vlade osvojio 61,5 posto glasova. Njegov protukandidat, firentinski gradonačelnik Matteo Renzi (37) osvojio je 38,5 posto, objavio je odbor za organiziranje predizbora na temelju 20 posto prebrojanih glasova s birališta. Ti su rezultati istovjetni onima izlaznih anketa pa je Renzi priznao poraz. Bersani je i prije izbora bio favorit zbog toga što ima kontrolu nad glasačkom mašinom PD-a i potporu unutar stranačke jezgre. Međutim, snažan odaziv u prvom krugu predizbora prošle nedjelje, koji nisu bili ograničeni samo na članove PD-a, stožerne stranke talijanske ljevice, davao je šanse Renziju, popularnijem u široj populaciji. Talijanski opći izbori održat će se u proljeće 2013. godine. Aktualni premijer, tehnokrat Mario Monti, koji je za predsjednika vlade imenovan prije godinu dana nakon ostavke Silvija Berlusconija s ciljem da Italiju izvuče iz dužničke krize, najavio je nedavno da se na njima neće natjecati. S obzirom da ljevica trenutno u anketama ima veliku prednost pred razjedinjenom desnicom, Bersani ima dobre izglede da postane sljedeći talijanski premijer.