LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula je u listopadu novu rekordno visoku razinu od 11,7 posto, u odnosu na rujanskih 11,6 posto, objavio je statistički ured Europske unije. Novu rekordnu razinu ostvarila je i Europska unija, od 10,7 posto, nakon 10,6 posto u rujnu. Stope nezaposlenosti u obe su zone također su značajno porasle u odnosu na listopad prošle godine 2011. kada su iznosile 10,4, odnosno 9,9 posto. Bez posla je u 27 članica Europske unije u listopadu bilo 25,913 milijuna ljudi, od čega njih 18,703 milijuna u eurozoni. Time se njihov broj povećao za 204 tisuće u odnosu na prethodni mjesec u EU, odnosno za 173 tisuća u eurozoni. Na godišnjoj razini povećan je za 2,160 milijuna u EU, te za 2,174 milijuna u eurozoni. I dalje najviše zabrinjava nezaposlenost među mladima do 25 godina starosti, budući je ona u listopadu iznosila 23,4 posto u EU, odnosno 23,9 posto u eurozoni. Bez posla je tako bilo njih 5,678 milijuna u EU27, od čega 3,609 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov je broj porastao za 279 tisuće u Uniji, te za 350 tisuća u eurozoni. U najvažnijem trgovinskom partneru Unije SAD-u ukupna stopa nezaposlenosti u listopadu je iznosila 7,9 posto. U Japanu je u rujnu iznosila 4,2 posto.
LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u 17-članoj eurozoni spustila se u studenome na 2,2 posto, s 2,5 posto u listopadu, prva je procjena europskog statističkog ureda, budući da je zbog usporavanja gospodarstva smanjen pritisak na cijene. Preliminarni podaci Eurostata pokazuju da su cijene energenata, glavni pokretač inflacije, porasle u studenome 5,8 posto u odnosu na isti mjesec lani. U listopadu uvećane su osam posto. Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su tri posto, u usporedbi s 3,1-postotnim rastom u prethodnom mjesecu. Najnovija procjena Eurostata pokazuje da je stopa inflacije u eurozoni i dalje iznad ciljane razine Europske središnje banke od "nešto ispod dva posto", ali se po svemu sudeći stabilizira, po prvi puta u zadnje dvije godine.
PARIZ - Eurozona je na dobrom putu da zabilježi oporavak u drugoj polovini iduće godine unatoč mogućem kratkotrajnom nepovoljnom utjecaju procesa proračunske konsolidacije, kazao je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi. "Još nismo izašli iz krize", rekao je Draghi za radio Europe 1. "Za većinu eurozone oporavak će sigurno početi u drugoj polovini 2013.", dodao je. "Točno je da proračunska konsolidacija sa sobom donosi kratkoročni pad aktivnosti ali ona je neizbježna", naglasio je čelnik ECB-a u Parizu gdje sudjeluje na konferenciji zajedno s drugim visokim financijskim dužnosnicima. Vlade eurozone trebale bi požuriti s uspostavom bankovne unije koja mora obuhvatiti sve banke kako bi se izbjegla fragmentacija tog sektora. Njemačka vlada opetovano je isticala da bi se jedinstveni nadzor banaka pod okriljem ECB-a trebao primjenjivati samo na najveće banke u eurozoni. Dublja integracija zahtijeva od zemalja članica ustupanje više suvereniteta i paralelne strukturne reforme radi fleksibilizacije tržišta usluga i rada, poglavito u Francuskoj i Italiji, dodao je Draghi. Sniženje rejtinga signal je vladama koji one moraju ozbiljno shvatiti, poručio je čelnik ECB-a.
BERLIN - Njemački zastupnici odobrili su u petak velikom većinom glasova mjere koje je početkom tjedna usvojila eurozona za spašavanje Grčke od stečaja. Za pomoć Ateni glasovala su 473 zastupnika Bundestaga, 100 je bilo protiv, a 11 suzdržano. To je bilo i očekivano jer su oporbene stranke - socijaldemokrati SPD i Zeleni - najavili prije sjednice da će glasovati za zajedno s vladajućom koalicijom kancelarke Angele Merkel (CDU, CSU i FDP). Odobrene mjere omogućit će isplatu tranše pomoći Ateni od 43,7 milijardi eura. "Nitko ne profitira toliko od eurozone kao Nijemci, gospodarski i politički", rekao je prije glasovanja njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble. "Kada ulažemo u budućnost Europe, kada radimo za snažnu Europu, ulažemo u vlastitu budućnost", dodao je.
BERLIN - Neočekivano snažan pad prometa u njemačkoj maloprodaji u listopadu prigušio je u petak nade da bi osobna potrošnja mogla ublažiti nepovoljan utjecaj krize u eurozoni na izvoz najvećeg europskog gospodarstva. U realnom je izrazu promet u maloprodaji smanjen u listopadu za 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec dok je na godišnjoj razini pao 0,8 posto, pokazali su u petak objavljeni preliminarni podaci. "Ovo je ozbiljno razočaranje, budući da je povjerenje potrošača na visokoj razini, financijska kriza se smirila a tržišta dionica dobro funkcioniraju", ističe Christian Schulz iz Berenberg Banka. "Valja se nadati da će promet u božićnoj sezoni to nadoknaditi. Nezaposlenost je i dalje na niskoj razini, inflacija također, realne plaće rastu. Sve to obećaje rast potrošnje", dodaje Schulz. Njemačka se u prve dvije godine dužničke krize u Europi pokazala uglavnom imunom ali novi podaci signaliziraju da njezina otpornost kopni. U trećem tromjesečju gospodarstvo je poraslo samo 0,2 posto.
ZUERICH - Zamah švicarskog gospodarstva u studenom je dodatno usporen, budući da izvoznici trpe nepovoljne posljedice strogih mjera štednje u eurozoni, vodećem trgovinskom partneru, pokazao je u petak vodeći pokazatelj rasta švicarskog instituta KOF. Indeks gospodarskog rasta koji izrađuje švicarski ekonomski institut KOF u studenome se spustio na 1,50 indeksnih bodova, u odnosu na revidirana 1,64 boda u prethodnom mjesecu. Riječ je o drugom zaredom mjesečnom smanjenju toga indeksa i većem padu nego što se procjenjivalo. "Slabiji je nego što se očekivalo i najgori od srpnja, što je vjerojatno logično s obzirom da je eurozona, glavni švicarski trgovinski partner, pala u recesiju", kazao je analitičar tvrtke Informa Global Markets Tony Nyman. U KOF-u napominju da švicarski potrošači ne odustaju od kupovina unatoč slabljenju dok izvoz slabi. "Komponente toga pokazatelja gospodarskog rasta upućuju na zaključak da slabije prilike za plasman švicarskih roba u inozemstvu prigušuju razvoj švicarske industrije. Potrošnja je i dalje pokretač švicarskog gospodarstva", stoji u priopćenju KOF instituta.
LJUBLJANA - Slovenski BDP u prvih devet mjeseci ove godine bio je za 2,2 posto manji nego u istom razdoblju lani, a a pad gospodarske aktivnosti u trećem kvartalu ove godine u odnosu na drugo tromjesečje bio je još veći, 3,3 posto, objavio je u petak slovenski zavod za statistiku. Drugo uzastopno tromjesečje u kojemu se bilježi smanjenje gospodarske aktivnosti znači da je slovensko gospodarstvo i službeno opet u recesiji. Prema podacima statističkog zavoda, godišnji pad BDP-a iznosi 3,2 posto, koliko je smanjen u odnosu na treći kvartal 2011. Pad domaće potrošnje na godišnjoj razini iznosi 6,6 posto, a investicije su smanjene za 20,4 posto, što je najveće smanjenje bruto investicijske potrošnje nakon 2009. godine, navode slovenski statističari. Uz domaću potrošnju, pada i potražnja prema inozemstvu, odnosno uvoz koji je smanjen za 0,7 posto. Ove je godine u bilanci razmjene s inozemstvom zabilježen suficit od 4,3 posto BDP-a.
TOKIO - Japanski parlament odobrio je u petak još jedan paket poticaja za gospodarstvo u vrijednosti 880 milijardi jena (10,7 milijardi dolara) čiji je cilj oživljavanje gospodarskog rasta na pragu prijevremenih parlamentarnih izbora. Novac će se koristiti u prvom redu za poticanje zapošljavanja i za potporu malim i srednjim poduzećima, objavila je vlada. Iznos je dvostruko veći od onog usvojenog u listopadu, budući da se zemlja priprema za prijevremene izbore. Poticaji će biti usmjereni na čitav niz sektora, uključujući zdravstvenu skrb i poljoprivredu, ali i infrastrukturu koja je opustošena u prošlogodišnjem potresu i tsunamiju. Japan će 16. prosinca održati prijevremene parlamentarne izbore. Vodeći oporbeni čelnik Shinzo Abe, koji vodi Liberalnu demokratsku stranku, je najavio opsežnu potrošnju na infrastrukturu i pritisak na središnju banku da agresivno ublaži monetarnu politiku kako bi potaknula rast. Banka je proteklih mjeseci usvojila dvije mjere ublažavanja monetarne politike, paralelno odgovarajućim potezima monetarnih vlasti u SAd-u i Europi.
SYDNEY - Jednake kutije cigareta, bez obzira na marku, bit će obavezne od subote u Australiji, što je svjetski presedan protiv kojega su se neuspješno borili proizvođači cigareta. Prema tom zakonu koji stupa na snagu 1. prosinca, sve kutije moraju imati jednaku ambalažu maslinaste boje i sa šokantnim upozorenjima, bez obzira na marku. Kutije će se razlikovati samo po imenu cigareta. Ministrica zdravstva Tanya Plibersek podsjetila je da se tim mjerama želi pušenje učiniti što je manje moguće privlačnim. Duhanska industrija osporila je nacrt zakona pred sudom, ali ga je Vrhovni sud u Sydneyu ipak potvrdio prošlog ljeta. Približno 50 posto Australaca izjasnilo se pušačima nakon Drugog svjetskog rata. Postotak trenutno iznosi 15 posto a vlada želi da padne na manje od 10 posto do 2018.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima budući da je zastoj u pregovorima o američkom proračunu koji bi trebali otkloniti prijetnju fiskalne krize prigušio izglede za potražnju u najvećem svjetskom potrošaču nafte. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala skoro nepromijenjena, na 110,66 dolara. Nije se značajnije mijenjala ni na američkom tržištu, pa se barelom trgovalo po cijeni od 87,97 dolara. Čelnik republikanaca u američkom Kongresu John Boehner jučer je kazao da nije postignut značajniji pomak u pregovorima koji bi trebali otkloniti automatsko povećanje poreza i smanjenje potrošnje u ukupnom iznosu 600 milijardi dolara od kraja ove i početka iduće godine. "Čini se da nije postignut značajni pomak u pregovorima o američkom proračunu, što je potaknulo dobitonosne prodaje, posebno s obzirom na činjenicu da se naftom trguje u gornjem dijelu cjenovnog raspona. Bude li se izbjegla fiskalna kriza, cijene bi trebale rasti, ali na londonskom će tržištu vjerojatno ostati u sadašnjem rasponu od 108 do 115 dolara po barelu", zaključuje analitičar frankfurtskog Commerzbanka Carsten Fritsch. Strah od proračunske krize u SAD-u potisnuo je u drugi plan napetosti na Bliskom istoku, koje su poduprle cijene nafte na početku trgovanja na londonskom tržištu.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros dosegnule najviše razine u devet mjeseci, zahvaljujući jučerašnjem usponu indeksa na Wall Streetu, ali i pozicioniranju ulagača na kraju mjeseca i uoči završetka godine. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,6 posto, dok su burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Singapuru porasli između 0,1 i 1 posto. Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,6 posto, dosegnuvši najvišu razinu od početka ožujka. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. Uspon cijena dionica na azijskim burzama zahvaljuje se i naznakama jačanja američkog gospodarstva, kao i uljepšavanju portfelja na kraju mjeseca, u kojemu je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica ojačao 2,1 posto. Bliži se i kraj godine, zbog čega ulagači također prilagođavaju svoje pozicije.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago porasle, nakon znatnih oscilacija tijekom dana, ovisno o komentarima političara u vezi 'fiskalne litice'. Dow Jones indeks ojačao je 36 bodova, ili 0,28 posto, na 13.021 bod, dok je S&P 500 porastao 0,43 posto, na 1.415 bodova, a Nasdaq indeks 0,68 posto, na 3.012 bodova. I jučer se, kao i prethodnih dana, trgovalo vrlo nesigurno jer nitko nije siguran kako će završiti pregovori republikanaca i demokrata o smanjenju proračunskog deficita kako bi se izbjeglo automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza početkom iduće godine. Zbog toga jučer na tržište nisu osobito utjecali ni novi dobri makroekonomski podaci. PHLX indeks građevinskog sektora jučer je ojačao 0,8 posto. S druge strane, pale su cijene dionica u trgovačkom sektoru. Cijena Kohl'sa pala je 15 posto, dok je dionica Tiffanya pojeftinila više od 6 posto, nakon što smanjio procjene prodaje za ovu godinu.