ZAGREB/NEW YORK
Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je izglasala prijedlog rezolucije kojom se Palestini priznaje status promatračke države nečlanice UN-a što predstavlja povijesni trenutak za Palestince. Od 193 članice UN-a "za" je glasovalo njih 138, protiv je bilo devet a suzdržana je bila 41. članica.
Palestina je stekla novi međunarodni položaj te je dosadašnji status stalne promatračke misije Palestine promijenila iz "entiteta" u "promatračku državu nečlanicu", poput Vatikana. Hrvatska je ranije najavila da će na glasovanju u Općoj skupštini UN-a biti suzdržana jer "države članice Europske unije nisu postigle zajednički stav vezan uz glasanje o rezoluciji u Ujedinjenim narodima". Tom je prilikom hrvatska diplomacija također poručila da "Republika Hrvatska u potpunosti podupire načelo dviju država kao rješenje koje će biti postignuto kroz pregovore, a koje će u svojim temeljima imati pravo Izraela na život u miru i sigurnosti te pravo Palestinaca na vlastitu državu".
Iz Bruxellesa su uoči glasovanja poručili da "nije stvar EU-a kako će pojedine države glasati". Jedan od glasnogovornika Europske komisije Michael Mann tom je prilikom objavio da je europska dvadesetsedmorka usuglasila zajedničko stajalište koji potpisuje visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. "Sveobuhvatan ispregovarani mir, koji je od presudnog interesa za Europsku uniju, kao i za sve strane u regiji, može i mora biti postignut na bazi dviju država, Izraela i Palestine, u dogovorenim granicama i mirnom i sigurnom suživotu. Gledajući unaprijed nakon današnjeg glasanja važno je za sve strane i aktere da rade na rješavanju konflikta s novim ciljem i bez odgode", pročitao je Mann zajedničko stajalište EU-a. Na komentar novinara da je to općeniti stav, a ne odgovor na pitanje o večerašnjem glasanju, slegnuo je ramenima i odgovorio da na Općoj skupštini ne glasa Europska unija već zemlje članice". Prije ovog izglasavanja, palestinski teritorij kao suverenu državu bile su priznale 132 zemlje.
BEČ - Sjedinjene Države su u četvrtak odredile rok za Iran da do ožujka počne surađivati u istrazi Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i upozorile Teheran da bi u protivnom to pitanje moglo biti izneseno Vijeću sigurnosti UN-a. Izjava američkog diplomata Roberta Wooda vijeću IAEA pokazala je rastuću frustraciju Washingtona izostankom napretka u istrazi IAEA o mogućim vojnim dimenzijama iranskog nuklearnog programa. Iran, kojega je IAEA prvi puta zbog njegovog nuklearnog programa Vijeću sigurnosti UN-a prijavila 2006. nakon čega su uvedene sankcije Teheranu, odbacuje sumnje da radi na stvaranju kapaciteta za proizvodnju atomske bombe. U svojoj je izjavi Wood zatražio od čelnika IAEA Yukiya Amana da u idućem kvartalnom izvješću o Iranu, vjerojatno krajem veljače, kaže je li Teheran poduzeo "bilo kakve značajnije korake" kako bi odgovorio na zabrinutosti UN-ove agencije.
KAIRO - Egipatski predsjednik će, pored odobrenja parlamenta, morati tražiti i mišljenje Nacionalnog obrambenog vijeća za objavu rata, po članku koji je u četvrtak usvojila skupština koja priprema novi ustav Egipta. Po starom ustavu iz razdoblja Hosnija Mubaraka, bivšeg zapovjednika zračnih snaga, za objavu rata trebalo je samo odobrenje parlamenta. Novi članak će vijeću za obranu, u kojem su najviši časnici vojske i civili, dati i službeno pravo da sudjeluje u takvoj odluci. Muhamed Mursi je prvi egipatski predsjednik koji ne dolazi iz redova najviših vojnih časnika.