BRUXELLES - Ključne institucije Europske unije postigle su dogovor o uvođenju strožih propisa za rejting agencije kojima će se u konačnici pokušati smanjiti prekomjerno oslanjanje na njihove rejtinge, a od financijskih institucija zahtijevati da osnaže vlastite procjene kreditnih rizika. "Rejting agencije morat će poštovati strože propise koji će ih obvezati na veću odgovornost za pogreške učinjene namjerno ili zbog nemara", kazao je europski povjerenik za financijske usluge Michel Barnier nakon što su sporazum poduprli Europski parlament, Vijeće i Europska komisija. Ovim sporazumom poduzimamo još jedan važan korak u smjeru jačanja financijske stabilnosti i značajnog smanjenja rizika budućih financijskih kriza, sa posljedicama po realno gospodarstvo, rast, radna mjesta i državne proračune, dodao je. Novi će propisi agencijama zabranjivati objavu samoinicijativnih ocjena boniteta država i obvezivati ih na izradu kalendara koji će jasno pokazivati kada će ocjenjivati rejting država EU. Rejtinzi će se objavljivati isključivo nakon završetka poslovanja ili najmanje jedan sat prije početka trgovanja na tržištima EU-a. Ulagačima neće biti dozvoljeno da drže značajne udjele u više rejting agencija istodobno kako bi se zajamčila njihova primjerena neovisnost. Spajanje agencija neće biti dozvoljeno da bi se potaknula konkurencija. Time bi se trebala smanjiti dominacija agencija Moody's i Standard and Poor's, koje zajedno kontroliraju više od 80 posto svjetkog tržišta usluga ocjene boniteta. Postignuti sporazum sada treba biti usvojen na plenarnoj sjednici EP-a.
BRUXELLES - Središnje banke zemalja eurozone mogle bi restrukturirati grčki dug kako bi za 5,6 milijardi eura smanjile iznos koji će njihove vlade morati isplatiti Ateni do 2016., pokazuje dokument koji je Reuters dobio na uvid. Time bi se taj iznos smanjio na dvije milijarde eura, sa sadašnjih 7,6 milijardi, pokazuje dokument usvojen na ovotjednom sastanku ministara financija eurozone. Međunarodni zajmodavci, članice eurozone, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond postigli su u utorak ujutro dogovor o smanjenju grčkog duga kojim bi se do 2022. smanjio na 110 posto BDP-a. Prema dokumentu s ministarskog sastanka, Grčka će u razdoblju od 2012. do 2014. trebati dodatnih 1,8 milijardi eura i još 5,8 milijardi 2015. i 2016., što ukupno čini 7,6 milijardi eura. U dokumentu se navodi da bi odluka središnjih banaka 17 zemalja eurozone da u trenutku dospijeća zamijene postojeće grčke obveznice novima poštedjela Atenu otkupa 3,7 milijardi eura obveznica u razdoblju od 2012. do 2014., te još 1,9 milijardi obveznica u 2015. i 2016. Zamisao o restrukturiranju grčkog duga odvojena je od prijedloga da Europska središnja banka vrati Grčkoj 11 milijardi eura zarade na grčkim obveznicama koje je kupila na sekundarnom tržištu po sniženim cijenama. Povrat dijela zarade na obveznicama sastavni je dio paketa koji su ministri financija eurozone dogovorili jučer ujutro a obuhvaća, između ostalog, sniženje kamata na kredite Grčkoj, odgodu njihova plaćanja i dulji rok povrata glavnice. Time bi se grčki dug trebao smanjiti za ukupno 40 milijardi eura.
BRUXELLES/FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) predložila je da europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja trajno preuzme zadaću likvidacije slabih banaka koje preživljavaju uglavnom zahvaljujući finaciranju putem središnjih banaka, kazali su upućeni dužnosnici. Europska unija nije dogovorila program likvidacije problematičnih banaka, pa je zadatak čišćenja tog sektora pao na Joaquina Almuniu, moćnog povjerenika EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je u srijedu odobrio restrukturiranje nacionaliziranih španjolskih banaka, a sličan program planira i za Grčku. Pojedini dužnosnici ECB-a razmatraju mogućnost proširenja njegovih ovlasti i na likvidaciju banaka. Time bi se njegova domena mogla proširiti i na banke koje ne primaju državnu pomoć, ali ih se smatra previše slabima da opstanu. Osnivanje agencije s ovlastima za likvidaciju posrnulih banaka koje se umjetno odražava na životu kreditima ECB-a sastavni je dio plana o uspostavi bankovne unije u eurozoni. Problem takozvanih banaka-zombija koje se održavaju na površini zahvaljujući potpori vlada i središnjih banaka i male su šanse da će ponovo moći kreditirati realno gospodarstvo bit će među prvim izazovima na dnevnom redu nove agencije.
BERLIN - Godišnja inflacija u Njemačkoj kliznula je u studenom na 1,9 posto, čime se izjednačila s razinom koju preporučuje Europska središnja banka, pokazali su preliminarni podaci statističkog ureda Destatisa. U listopadu godišnja je inflacija u Njemačkoj iznosila dva posto. "Njemačka inflacija vjerojatno će ostati na niskoj razini u sljedećih nekoliko mjeseci. Cijene nafte iskazane u eurima bilježe silazni trend od kolovoza i to će vjerojatno i ostati tako, s obzirom na slabo svjetsko gospodarstvo", drži Christian Schulz iz Berenberg Banka. U odnosu na listopad cijene su u studenom oslabile 0,1 posto, procjenjuju u Destatisu. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena pokazuje pak njihov rast na godišnjoj razini za dva posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u listopadu. U odnosu na prethodni mjesec indeks također pokazuje njihov pad za 0,1 posto. Agencija će konačne podatke objaviti 12. prosinca.
BEOGRAD - Potpredsjednik vlade Ruske Federacije Dmitrij Rogozin izvijestio je u srijedu u Beogradu srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da je Srbiji u Moskvi i službeno odobren kredit pod povoljnim uvjetima namijenjen razvoju infrastrukture. Kako je priopćeno iz ureda srbijanskog predsjednika, Nikolić je tom prilikom istaknuo da je "Srbija izuzetno zainteresirana za suradnju s Ruskom Federacijom u brojnim područjima" te da će uskoro projekt "Južni tok" "potpuno povezati Srbiju i Rusiju", te da osim na području energetike treba unaprijediti suradnju Srbije i Rusije u vojnoj industriji i poljoprivredi. Ruski vicepremijer Dmitrij Rogozin izvijestio je da su "ruski organi i službeno odobrili kredit pod povoljnim uvjetima Srbiji". Ruski ministar financija Anton Siluanov već je ranije kazao da je Rusija odobrila Srbiji kredit od 800 milijuna dolara za željezničku infrastrukture uz petogodišnji rok otplate i uz kamatu od 4,1 posto na godišnjoj razini. Pregovori o ruskom kreditu Srbiji od milijardu dolara započeli su krajem listopada 2009. godine, a do sada je dio od 200 milijuna dolara iskorišten 2010. za potporu državnom proračunu.
LJUBLJANA - Slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio je u srijedu da se zauzima za prodaju najveće slovenske banke stranom investitoru i da država kao najveći vlasnik Nove Ljubljanske banke (NLB) nema 350 milijuna eura, koliko je potrebno za njenu novu dokapitalizaciju. Na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade rekao je da će predložiti vladi potpuno povlačenje iz NLB-a i njenu prodaju bez zadržavanja 25 posto dionica, kako se do sada planiralo, jer se zadržavanje četvrtine vlasničkog udjela do sada često pokazalo kao zapreka u razgovoru s potencijalnim investitorima. Sa zadnjom dokapitalizacijom NLB-a putem tzv. hibridnih dionica, u visini 380 milijuna eura, država je u lipnju svoj neposredni vlasnički udjel u banci povećala na oko 60 posto, dok je vlasnički udjel belgijske bankarsko-osiguravateljske skupine KBC, koja u dokapitalizaciji nije sudjelovala, smanjen na 22 posto. Belgijska skupina KBC ne sudjeluje u dokapitalizacijama NLB-a jer joj nije dopušteno postati većinski dioničar pa je njen vlasnički udjel od nekadašnjih 34 posto smanjen na 22 posto.
ZAGREB - Gospodarska kriza uzrokovala je u zadnjih pet godina smanjenje optimizma i sreće za više od 20 posto u nekim državama članicama EU-a, a financijska situacija pogoršala se kod više od trećine Europljana, pokazuju rezultati novog istraživanja europske agencije Eurofound. Treće istraživanje Eurofounda o kvaliteti života u Europi, čiji će rezultati biti službeno predstavljeni u četvrtak u Bruxellesu, obuhvaća 34 države - 27 država članica EU-a, Hrvatsku, Island, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo, Srbiju i Tursku. Istraživanje je provedeno na 43.636 ispitanika. Rezultati pokazuju da su Grci, Talijani i Portugalci najpesimističniji, dok je optimizam najviši u Danskoj i Švedskoj. Mnogi ljudi također teže spajaju kraj s krajem: 7 posto kazalo je da im je to "jako teško", a razlike među državama članicama po tom kriteriju kreću se od 22 posto u Grčkoj do 1 posto u Finskoj. Općenito, 45 posto Europljana kazalo je da ima "nekih" do "velikih" poteškoća u spajanju kraja s krajem, a razlike se kreću od 86 posto u Grčkoj do 17 posto u Luksemburgu. Povjerenje u ključne javne institucije, vlade i parlamente također se znatno smanjilo širom EU-a, a najveći pad zabilježen je u državama koje se nalaze u najvećim gospodarskim poteškoćama, poput Španjolske i Grčke.
LONDON - Euro je u srijedu oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, pritisnut prodajama, budući da su se u prvom planu našle neizvjesnosti u vezi provedbe sporazuma zajmodavaca o smanjenju grčkog duga. Euro je oslabio u takvim okolnostima prema dolaru 0,37 posto, na 1,2894 dolara, pod pritiskom prodaja institucionalnih i ruskih ulagača. Jedinstvena europska valuta nakratko se spustila i na najniže razine u dva i pol mjeseca prema švicarskom franku, te se njome trgovalo po 1,20305 franaka. Dolar je pak prema jenu oslabio 0,34 posto i njime se trgovalo po 81,84 jena. Jedinstvena europska valuta spustila se tako s najviše razine u mjesec dana prema dolaru od 1,3010 dolara, na koju je poskočila nakon što su međunarodni zajmodavci u noći s ponedjeljka na utorak dogovorili plan smanjenja grčkog duga kako bi se spriječio nekontrolirani bankrot zemlje. Ulagači su danas bili neskloni kupovinama eura zbog izostanka pojedinosti dogovorenog plana i pojačane skepse oko provedbe plana reformi u Grčkoj koje su potrebne za postizanje novih zacrtanih razina duga.