ZAGREB
Konferencija "EU programi i fondovi nakon pristupanja RH u EU" kojom se obilježava završetak projekta "EU pokreni se!" održat će se ovoga petka u Zagrebu.
Cilj projekta kojeg je Hrvatska udruga poslodavaca posljednjih 12 mjeseci provodila u partnerstvu s Udrugom gradova RH, Hrvatskim savezom zadruga, medijskim partnerima 24sata i HINA, uz financijsku potporu Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, od predreferendumskog razdoblja pa do sada, bio je pružiti potporu hrvatskoj vladi i Delegaciji EU u RH u povećanju opće razine razumijevanja i informiranosti hrvatskih građana i poslovne zajednice o pitanjima povezanim uz pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Projekt je realiziran u 10 hrvatskih gradova kroz javne tribine o relevantnim pitanjima iz pregovaračkih poglavlja, predavanja o EU fondovima i specijalizirane treninge za pripremu projektnih prijedloga za EU financiranje. Na konferenciji u petak bit će predstavljeni rezultati projekta, među kojima i Praktični vodič za EU fondove za hrvatske korisnike, pripremljen u suradnji s Delegacijom EU u RH.
ZAGREB
Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren u utorak je bio domaćin sastanka diplomatskog zbora akreditiranog u Zagrebu na prezentaciji vezanoj uz razminiranje Hrvatske, priopćeno je iz Delegacije EU u Hrvatskoj. Predstavnici diplomatskog zbora nazočili su prezentaciji Dijane Pleštine, ravnateljice vladina Ureda za razminiranje i Miljenka Vahtarića, v.d. direktora Hrvatskog centra za razminiranje. Svrha sastanka bila je izvijestiti međunarodnu zajednicu o aktivnostima razminiranja koje se poduzimaju u Hrvatskoj i preostalim zahtjevima vezanim uz razminiranje u Hrvatskoj. Hrvatska se sukladno međunarodnim konvencijama obvezala do 2019. očistiti od mina preostalih 780 četvornih kilometara. Oko 40 diplomata prisustvovalo je prezentaciji i tražilo dodatne informacije, navodi se u priopćenju. "Pozivam predstavnike međunarodne zajednice da pokažu svoju solidarnost s planiranim akcijama hrvatske vlade", izjavio je veleposlanik Vandoren. Europska unija već je osigurala 30 milijuna eura tijekom posljednjih deset godina, a Hrvatska će imati mogućnost koristiti strukturne fondove za daljnji razvoj i razminiranje.
SARAJEVO
Povjerenik Europske unije za proširenje Štefan Fuele potvrdio je u utorak u Sarajevu kako će EU nastaviti sudjelovati u trilateralnim susretima Europske unije, BiH i Hrvatske čiji je cilj pomoći Bosni i Hercegovini da se pripremi za ulazak Hrvatske u punopravno članstvo EU 1. srpnja 2013. godine. Nakon razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima Fuele je novinarima kazao kako BiH nespremna dočekuje ulazak Hrvatske u EU zbog njenih unutarnjih poteškoća.
"Nedostatak koordinacije i nejasne podjele odgovornosti (u BiH) razlog su zbog kojega se robe životinjskog podrijetla od naredne godine neće moći izvoziti iz BiH u EU, uključujući Hrvatsku", kazao je Fuele. Dodao je kako su u EU ipak čvrsto opredijeljeni za nastavak trilateralnih susreta kako bi se utvrdili učinkoviti mehanizmi graničnih kontrola prema BiH. Bosanskohetrcegovačke vlasti pozvao je da širenje granica EU prema toj zemlji ne shvate kao problem, nego kao priliku koju treba iskoristiti na pravi način. Fuele je ovo izjavio nakon razgovora s predstavnicima izvršne vlasti u BiH i liderima najvećih parlamentarnih stranaka u toj zemlji.
SARAJEVO
Čelnici vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini u utorak su sami sebi postavili rok da najkasnije do kraja ožujka naredne godine provedu ustavne i zakonske reforme te uspostave mehanizme koordinacije s Europskom unijom kako bi BiH tada mogla podnijeti zahtjev za primanje u punopravno članstvo u EU.
Predsjednici sedam najvećih bosanskohercegovačkih parlamentarnih stranaka i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda takav su dogovor postigli tijekom susreta s povjerenikom EU za proširenje Štefanom Fueleom, koji je boravio u Sarajevu kako bi provjerio razloge zastoja BiH na putu ka EU.
"Napuštam Sarajevo ohrabren postignutim napretkom", izjavio je Fuele novinarima nakon tih razgovora iako je dobio tek ponovljena načelna obećanja o spremnosti političkih lidera iz BiH da napokon urade ono na što su se ranije sami obvezali. Stranački lideri u lipnju su se obvezali da do kraja studenog izmijene ustav i izborni zakon BiH kako bi se iz izbornog procesa eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina i postigao dogovor o mehanizmu koordinacije odnosa s EU na državnoj razini. Postavljeni rok upravo istječe, a ništa od obećanog nije provedeno. Povjerenik Fuele kazao je kako je jasno da će ta činjenica usporiti napredovanje BiH na putu ka EU, no europska perspektiva za tu zemlju ostaje. "Europska perspektiva ostaje realna za BiH, no zadaće koje treba ispuniti neće se promijeniti", kazao je Fuele dodajući kako EU neće nametati nikakve "umjetne rokove" jer njih trebaju odrediti sami političari u BiH.
BRUXELLES
Razvijenije zemlje članice EU-a izdvajaju preko 30 posto svoga BDP-a za socijalnu zaštitu, dok se u siromašnijim članicama izdvaja manje od 20 posto, a troškovi socijalne zaštite po glavi stanovnika čak su skoro osam puta veći u najbogatijem Luksemburgu od najsiromašnije Bugarske, pokazuju podaci Eurostata.
U Hrvatskoj je 2009. i 2010. godine za socijalnu zaštitu odlazilo 20,8 posto BDP-a. Prosječno u EU, izdvajanja za socijalnu zaštitu porasla su s 26,1 posto 2007. na 29,6 posto 2009. a 2010. godine bila su 29,4 posto BDP-a. Prosjek prikriva velike razlike među zemljama članicama kada je riječ o životnom standardu i sustavu socijalne zaštite. Preko 30 posto svoga BDP-a 2010. godine izdvajala je Francuska (33,8 posto), Danska (33,3 posto), Nizozemska (32,1 posto), Njemačka (30,7 posto), Finska (30,6 posto), Austrija i Švedska po 30,4 posto). S druge strane, Rumunjska je 2010. godine izdvajala 17,6 posto, Latvija 17,8 posto, Bugarska i Estonija 18,1 posto, Slovačka 18,6 posto, Poljska 18,9 posto. Kada se usporede socijalna izdvajanja po glavi stanovnika, mjereno prema paritetu kupovne moći, koji eliminira razlike u cijenama među zemljama, Luksemburg izdvaja čak 107 posto više od europskog prosjeka, dok Bugarska i Rumunjska izdvajaju samo 27 odnosno 28 posto od europskog prosjeka. Hrvatska je na 42 posto europskog prosjeka. Osim Bugarske i Rumunjske manja izdvajanja od Hrvatske imale su Latvija (31 posto), Litva (37 posto), Estonija (39 posto) i Poljska (40 posto). Kada je riječ o strukturi socijalnih izdvajanja, nešto manje od polovice (45 posto) odlazi na starosne i socijalne mirovine. Tu se puno manje razlike među zemljama - u Italiji i Poljskoj za socijalne i starosne mirovine odlazi nešto preko 60 posto socijalnih davanja, u Danskoj 37 posto, Nizozemskoj 39 posto, Luksemburgu 36 posto, a u većini ostalih kreće se oko 45 posto. U Hrvatskoj na te stavke odlazi 37,7 posto. Za zdravstvenu zašititu i naknade za invalidnost otpada 37 posto socijalnih davanja prosječno u EU-u, u Hrvatskoj se na to izdvaja 51,5 posto.
LUXEMBOURG
Europski sud pravde presudio je u utorak da Europski stabilizacijski mehanizam, stalni krizni fond EU-a, ne krši europske ugovore. Sud je odbacio tužbu neovisnog irskog zastupnika Thomasa Pringlea, koji smatra da osnivanje ESM-a nije bilo u skladu s europskim ugovorima. Sudu je slučaj proslijedio irski Vrhovni sud.
ECJ je presudio da europski zakoni ne isključuju sklapanje i ratifikaciju sporazuma o osnivanju ESM-a. ESM je počeo s radom 8. listopada, a raspolaže s 500 milijardi eura zajmodavnih kapaciteta. Njemački Ustavni sud fondu je dao zeleno svjetlo u rujnu.
ZAGREB
Na sudu u Beču u ponedjeljak je počelo suđenje bivšem austrijskom zastupniku Europskog parlamenta Ernstu Strasseru optuženom da je primio mito od britanskih novinara koji su se predstavili kao lobisti, prenose europski mediji. The Sunday Times razotkrio je u ožujku prošle godine Strassera i još trojicu zastupnika EP-a koji su bili spremni prodati svoj utjecaj na donošenje europskih zakona lažnim lobistima. Strasser je za te usluge zatražio 100.000 eura, kazala je austrijska tužiteljica Alexandra Maruna. Premda on taj novac nije zapravo dobio, bitno je to što je ponudio svoj glas za novac, kazala je. "Nanio je veliku štetu europskoj politici", kazala je Maruna sudu. U zamku britanskih novinara pali su i rumunjski zastupnik Adrian Severin, slovenski Zoran Thaler i španjolski Pablo Zalba. Strasser (56), koji je od 2000. do 2004. bio austrijski ministar unutarnjih poslova, zanijekao je da je učinio bilo što pogrešno, ustvrdivši da je znao da dvojica novinara nisu bili pravi lobisti. Izlazio je na skupe večere i prihvatio njihovu igru kako bi ih razotkrio kao strane špijune, rekao je. Na pitanje suca zašto nije o svojim sumnjama obavijestio policiju, Strasser je odgovorio da joj iz svojeg iskustva kao ministar unutarnjih poslova ne vjeruje. Njegov odvjetnik Thomas Karlik nije osporio da je Strasser zatražio od novinara da mu plate 100.000 eura, ali je rekao da to "svakoga dana čine tisuće ljudi u Austriji, Bruxellesu i u cijelom svijetu: stvaraju kontakte i nude da ih iskoriste."
LISABON
Više tisuća osoba prosvjedovalo je protiv štednje u utorak ispred portugalskog parlamenta gdje se zastupnici spremaju izglasati proračun za 2013., stroži nego ikad.
"Kažemo 'ne' trojki i njezinoj politici", "Treba stati na kraj toj policiti prije nego ona stane nama na kraj", moglo se pročitati na transparentima prosvjednika, okupljenih na poziv portugalske sindikalne središnjice CGTP. Na svakom prosvjedu, prosvjednicima je cilj trojka (EU, MMF i ESB) vjerovnika Portugala, koji prima financijsku pomoć od svibnja 2011. "To je krađa, narod je taj koji plaća", "Blokirane plaće, budućnost pod hipotekom", "Nezaposlenost u Portugalu, nacionalna sramota", skandirali su drugi prosvjednici noseći crvene kartone kao znak ozbiljna upozorenja vladi. Prosvjednici su se okupili ispred parlamenta u trenutku kad su zastupnici pristupali posljednjoj raspravi o proračunu za 2013. prije konačnog glasovanja popodne. Zakon o financiranju za sljedeću godinu, stroži nego ikad, trebao bi omogućiti uštede od 5,3 milijarde eura, ostvarenih s više od 80 posto visokim poreznim nametima.
RAMALAH
Posmrtni ostaci Jasera Arafata ponovno su pokopani u utorak prije podne u Ramalahu pošto su međunarodni stručnjaci uzeli potrebne uzorke kojih bi analiza trebala potvrditi ili odbaciti sumnje da je povijesni palestinski vođa bio otrovan 2004. godine. "Operacija se završena, grobnica je zatvorena, a uzorci su predani francuskim, švicarskim i ruskim stručnjacima", rekao je član palestinskog povjerenstva koje je zaduženo istražiti Arafatovu smrt. Tri francuska istražna suca nazočila su uzimanju uzoraka kojih je analiza naređena prema tužbi Arafatove udovice Suhe Arafat. Švicarske i ruske stručnjake angažirala je Palestinska samouprava i oni bi zajedničkom istragom trebali istražiti sumnje u trovanje polonijem 210, radioaktivnom i vrlo otrovnom tvari. Hipoteza o poloniju pojavila se u srpnju kada je katarska televizija prikazala dokumentarni film o Arafatu u kojem je rečeno da su švicarski stručnjaci pronašli neuobičajeno visoke količine polonija u osobnim stvarima palestinskog vođe. Nakon tih otkrića Suha Arafat, koja danas živi na Malti i nije se vratila na palestinska područja od 2004., podnijela je tužbu u Francuskoj za ubojstvo i time otvorila put za ekshumaciju.
RAMALAH
Palestinski čelnici obratit će se Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) ako uzorci uzeti u utorak s posmrtnih ostataka palestinskog čelnika Jasera Arafata potvrde tezu o trovanju, izjavio je palestinski dužnosnik. "Ako dobijemo dokaz da je Jaser Arafat otrovan, ići ćemo pred Međunarodni kazneni sud", kazao je šef palestinskog istražnog povjerenstva Taufik Tiraui na konferenciji za tisak. "Bit će to prvi slučaj u kojem će se Palestinci obratiti Sudu nakon što dobiju status zemlje promatrača u UN-u", dodao je on. Glavna skupština UN-a pozvana je u četvrtak na izjašnjavanje o palestinskom zahtjevu za dobijanjem statusa zemlje promatrača u UN-u, što bi otvorilo put da Palestinci dođu pod jurisdikciju ICC-a, koji može pokretati kazneno gonjenje samo za zločine počinjene na teritoriju države članice ili državljana zemlje članice UN-a.
BEJRUT
U zračnom napadu sirijske vojske u utorak ubijeno je i ranjeno više desetaka ljudi u uljari kod grada Idliba na sjeveru zemlje, rekli su aktivisti. Aktivist Tareq Abdelahaq je rekao da je najmanje 20 ljudi ubijeno a 50 ranjeno kod preše za masline dva kilometra zapadno od Idliba. Sirijski opservatorij za ljudska prava je rekao da može potvrditi samo petero mrtvih i petero ranjenih. "Osim tih ne mogu dati točne podatke. Imamo teškoće u uspostavi telefonskih veza s tim područjem", rekao je čelnik te organizacije Rami Abdelrahman. Sjeverne sirijske pokrajine, uključujući i Idlib, izložene su teškim zračnim napadima vladinih snaga protiv pobunjenika koji se 20 mjeseci bore za svrgavanje predsjednika Bašara al-Asada. Aktivisti su rekli da nije jasno je li u napadnutom području bilo vojnih ciljeva te da su žrtve civili ali su priznali da na području ima oporbenih boraca.
BUDIMPEŠTA
Mađarski ultradesničarski političar zatražio je od vlade da sastavi popis Židova koji predstavljaju "opasnost za nacionalnu sigurnost", te izazvao bijes među čelnicima židovske zajednice koji su u njegovim izjavama vidjeli odjek nacističkih načela koja su dovela do holokausta. Marton Gyongyosi, čelnik treće najveće mađarske političke stranke Jobbik, kazao je da je sastavljanje takvog popisa potrebno zbog sve većih napetosti zbog nedavnih sukoba u Gazi te dodao da bi na tom popisu trebala biti i imena članova parlamenta. Oproba je osuđivala česte antisemitske izjave i jaku retoriku potiv romske manjine koju koristi Gyongyoseva stranka.
Ali Jobbik nikada do sada nije javno zatražio popis Židova. "Ja sam preživjela žrtva holokausta", kazao je Gusztav Zoltai, izvršni direktor Udruženja židovskih organizacija Mađarske. "Za ljude poput mene, ovo izaziva goli strah, iako je jasno da takve izjave služe samo političkoj svrsi. Ovo je sramota Europe, sramota svijeta", istaknuo je. Tijekom holokausta ubijeno je između 500 i 600 tisuća mađarskih Židova, a prema nekim podacima svaki treći Židov ubijen u Auschwitzu bio je mađarske nacionalnosti. "Znam da veliki broj ljudi mađarskog podrijetla živi u Izraelu i da veliki broj izraelskih Židova živi u Mađarskoj. Mislim da ovakvi sukobi pokazuju da ljudi židovskog podrijetla koji žive ovdje, pogotovo u mađarskom parlamentu i mađarskoj vladi, stvarno predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost Mađarske", rekao je Gsongyosi. Mađarska vlada odmah je oštro osudila ove izjave. "Vlada oštro odbacuje ekstremističke, rasističke i antisemitske izjave bilo koje vrste i učinit će sve da utiša takve glasove", objavljeno je iz ureda glasnogovornika vlade. Gyongyosi je u utorak pokušao ublažiti svoje izjave, tvrdeći da se one odnose na one koje imaju dvostruko izraelsko-mađarsko državljanstvo.