ZAGREB - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu da je Hrvatska na dobrom putu i da je uvjeren u njezinu predanost tome da se posveti preostalim pitanjima navedenima u posljednjem Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu. Fuele, koji boravi u ponedjeljak u posjetu Zagrebu kako bi s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarao o završetku hrvatskih priprema za punopravno članstvo u Europskoj uniji, sastao se jutros s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. "Mislim da je Hrvatska na dobrom putu. Vrlo sam uvjeren u predanost Hrvatske tome da se posveti preostalim pitanjima koja smo naglasili u posljednjem Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu", rekao je Fuele u kratkoj izjavi za novinare nakon sastanka s Josipovićem. Također je izrazio uvjerenje da će zemlje članice EU-a okončati ratifikacijski proces do 1. srpnja.
BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u razgovoru za list Kurir u ponedjeljak da odnosi s Hrvatskom, "zemljom koja slavi svoj zločin", ne idu na dobro, a poziv generala Ante Gotovine da se izbjegli Srbi vrate u Hrvatsku ocijenio je ciničnim. "Imao sam velike planove o tome da s Hrvatskom i BiH konačno uspostavimo dobre odnose. A ovo s Hrvatskom ne ide na dobro. Hrvatski je predsjednik do ove presude (Gotovini i Markaču) tražio razloge zašto da ne nastavimo pomirbu. Sve priče da je ljutit zato što sam ja rekao nešto o Vukovaru su laž. On je čekao ovu presudu i sada bi htio razgovarati - ja kao predsjednik naroda koji je činio zločine i on kao predsjednik naroda koji nije ni za što osuđen", rekao je Nikolić u intervjuu Kuriru. Srbijanski predsjednik sugerirao je da se moraju tražiti načini da Srbija s Hrvatskom surađuje u ekonomskim i drugim područjima od zajedničkog interesa. "Ali, očigedno je da s državom koja slavi svoj zločin ne možete iskreno, otvoreno i srdačno surađuvati. Ne može! Ne ide! U čije ime? U ime žrtava, u ime njihove djece?" rekao je Nikolić. Poziv generala Ante Gotovine izbjeglim Srbima da se vrate u Hrvatsku Nikolić je nazvao ciničnim. "Što bi htio - da se okupe i da ih još jednom protjera i pobije, da završi taj posao? Da više ne traže ni imovinu. Usuđujem se reći - to vam je shvaćanje i istine i Boga i pravde u dva naroda - u srpskom i hrvatskom", rekao je Nikolić uspoređujući kako se Srbija i Hrvatska očituju prema zločinu.
DOHA - Predstavnici 190 zemalja okupili su se u ponedjeljak u Dohi gdje je svečano otvorena 18. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja bi u dva tjedna rada trebala donijeti napredak u mukotrpnim pregovorima o ograničenju emisija plinova s učinkom staklenika. "Ova je konferencija vitalno važna", rekao je potpredsjednik katarske vlade Abdulah Al-Atijah i pozvao sudionike da iduća dva tjedna ulože velike napore i " pokažu dovoljno fleksibilnosti (...) da se ne zadržavaju na sporednim pitanjima (...) kako bi se dogovorili o II. dijelu Protokola iz Kyota". Skup o klimi održava se u doba alarmantnih znakova globalnog zagrijavanja koji traže hitnu akciju. Valjanost Protokola iz Kyota istječe krajem 2012., a potpisivanje nastavka tog jedinog međunarodnog obvezujućeg dokumenta u borbi protiv klimatskih promjena središnja je točka skupa u Dohi. Međutim, Kyoto 2 bit će ograničen i zapravo simboličan, jer će obvezivati zemlje koje emitiraju tek 15 posto svih stakleničkih plinova, a to su članice Europske unije i Australija. Ostali veliki onečišćivači: Kanada, Rusija i Japan povukli su se iz pregovora, a Sjedinjene Države nisu nikada ratificirale Kyoto.
MADRID - Španjolski tisak u ponedjeljak nije nimalo štedio katalonskog čelnika Artura Masa kojega je stranka na prijevremenim pokrajinskim izborima u nedjelju izgubila većinu čime je katalonskom predsjedniku otežan put za raspisivanje referenduma o otcjepljenju Katalonije. "Mas ulazi u povijest" ironizira dnevnik El Mundo (desni centar) i ocjenjuje da je katalonski predsjednik "na sceni izveo najsmješniju epizodu u trideset godina regionalne politike". Masova stranka CiU (Konvergencija i unija), vodeća u koaliciji koja vlada bogatom Katalonijom, zapravo je gubitnik izbora koji su trebali ojačati njezin položaj i osigurati apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu od 135 mjesta. Umjesto toga, CiU je sa 62 mjesta u sadašnjem sazivu pala na 50. Analitičari ocjenjuju da je umjereni konzervativac Mas platio cijenu vlastite nedorečenosti jer je u kampanji izbjegavao riječ "neovisnost". Drže da je kažnjen i zato jer je provodio politiku štednje pod budim okom Madrida. "Masov plan srušen na biralištima", naslovljuje El Pais (lijevi centar) i ocjenjuje da "katalonski predsjednik gubi desetke tisuća glasova unatoč snažnom odzivu" na izbore. Masov poraz priznao je i katalonski tisak. Tako La Vanguardia piše "Mas teško kažnjen" i dodaje da je predsjednik prijevremenim izborima zakomplicirao vlastitu budućnost. Dnevnik El Periodico na naslovnici donosi golem naslov "Razbijen".
MOSKVA - Ruski premijer Dmitrij Medvedev izrazio je u ponedjeljak spremnost da se jednog dana vrati u Kremlj kao predsjednik Ruske Federacije. "Ako budem imao dovoljno snage i zdravlja, ako ljudi budu imali povjerenja u mene, ne isključujem mogućnost da stvari krenu tim tijekom", kazao je Medvedev u intervjuu za Figaro i AFP. "Ne treba nikad reći nikad. Tim više jer sam već plivao u tim vodama kojima se može dvaput plivati", dodao je 47-godišnji Medvedev. Na pitanje "tko će vam tada biti premijer?", Medvedev je odgovorio uz osmijeh: "Stanje će tada biti potpuno drukčije". Budući da Vladimir Putin nije mogao imati više od dva predsjednička mandata za redom, Medvedev je bio predsjednik države od 2008. do 2012. godine, a Putin mu je bio premijer. Godine 2012. Putin je ponovo izabran za predsjednika i uzeo je Medvedeva za premijera. Predsjednički mandat je u međuvremenu produljen na šest godina, pa Putin (60) teoretski može ostati u Kremlju do 2024. godine.
JERUZALEM - Potpredsjednik izraelske vlade i ministar obrane Ehud Barak, glavni autor izraelske politike prema iranskom nuklearnom programu, neočekivano je u ponedjeljak objavio da napušta politiku i da neće sudjelovati na izborima zakazanim za 22. siječnja. "Odlučio sam se povući iz političkog života i neću biti kandidat za sljedeći sastav Knesseta...okončat ću svoj mandat kao ministar obrane nakon formiranja nove vlade, za otprilike tri mjeseca", kazao je Barak, nekadašnji izraelski premijer, na konferenciji za novinare. "Želim više vremena posvetiti svojoj obitelji. Osjećam da sam iscrpio bavljenje politikom koja nikada nije bila moja strast. Također mislim da ima prostora za druge ljude da služe na visokim položajima u Izraelu", kazao je Barak. Ankete predviđaju slab uspjeh Barakove sadašnje stranke Atzmaut na predstojećim izborima, iako je potpora glasača porasla nakon osam dana zračnih udara na Gazu koja je u srijedu okončana prekidom vatre.