DOHA - Hrvatska ima veliki potencijal za strana ulaganja i sada je pravi trenutak za pokretanje zajedničkih projekata, ocijenili su hrvatski dužnosnici u utorak u Dohi na katarsko-hrvatskom gospodarskom forumu koji se održava u sklopu višednevnog službenog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Kataru. Uz katarske i hrvatske političke dužnosnike skupu u Dohi nazočilo je više desetaka gospodarstvenika koji će imati prilike u individualnim razgovorima pokrenuti zajedničke projekte i sklopiti poslove. Prvi potpredsjednik hrvatske vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić pozvao je katarske ulagače na dolazak u Hrvatsku, naglasivši da je vlada pripremila veliki broj projekata te da stalno radi na poboljšanju investicijskog okruženja. "Najvažnija je poruka da vam nudimo da budete naš dugoročan partner u svim tim projektima i da budemo vaša ulazna točka za europsko tržište", rekao je Čačić. On je dodao da Hrvatska ima veliki potencijal za ulaganja u turizam i infrastrukturu, a posebno je naglasio ulagački potencijal na području energetike.
ZAGREB - Za Vladin neuspjeh u pokušaju držanja deficita državnog proračuna pod kontrolom kriv je ministar financija Slavko Linić koji je progurao "divljački proračun", ne vodeći računa o obvezama države prema zaposlenima u javnim i državnim službama, ustvrdio je danas predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Država više nema novaca pa su krivi ministri koji nisu dovoljno uštedjeli, umjesto "glavnog mađioničara" Linića kojem dio medija pripisuje "nadljudske potencijale" iako on ne zna rješenja za izlazak iz krize, kazao je Ribić na konferenciji za novinare. Premijer Zoran Milanović odobrava takvu politiku jer ne razumije okolnosti i priča ono što mu se servira, a Vlada nije svjesna da s ovakvom ekonomskom politikom Hrvatska ulazi u spiralu propadanja. Ne može u središtu Vladine politike biti borba protiv deficita, umjesto toga država se mora suprotstaviti deflatornim pritiscima i potaknuti investicijski ciklus i potrošnju. Država mora stvoriti novac kojeg sada nema, ona mora tiskati novac u razumnoj mjeri i devalvirati kunu, poručio je Ribić. Sindikati udruženi u Maticu, koji će zajedno s ostalim sindikatima javnih službi u petak započeti pregovore s Vladom o novom temeljnom kolektivnom ugovoru, i dalje odbijaju Vladin prijedlog da se odreknu materijalnih prava, poput božićnica i regresa, u zamjenu za očuvanje plaća i radnih mjesta.
ZAGREB - Nakon ulaska u EU Hrvatska svoju konkurentnost na zajedničkom europskom tržištu na može temeljiti samo na niskoj cijeni rada, jer bi takva politika potaknula daljnje iseljavanje mladih stručnih ljudi, upozorio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel otvarajući današnju konferenciju o perspektivama rada i poslovanja na zajedničkom tržištu EU-a. Konferencija, koju organiziraju SSSH i njemačka Zaklada Friedrich Ebert, želi razmotriti na primjerima sektora prometa, graditeljstva i metalske industrije nudi li Hrvatskoj pristupanje EU-u priliku za nove investicije i zapošljavanje ili je, zbog konkurencije iz EU-a, umjesto širenja na nova tržišta čeka gubitak domaćeg tržišta. Za izlazak iz krize i uspješan razvoj Hrvatskoj trebaju investicije i reindustrijalizacija, a nakon 1. srpnja iduće godine trebat će joj novi način ponašanja i razmišljanja, ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Hrvatska svoj položaj u Europi budućnosti treba temeljiti na politici "tri okovratnika" - bijelom okovratniku koji znači novu industriju koja će se graditi uz modernu, čistu tehnologiju, zelenom okovratniku koji predstavlja spoj turizma i poljoprivrede, te IT okovratniku koji se bazira na razvoju informatike i telekomunikacija, rekao je Mrsić.
SPLIT - Oko 250 radnika Konstruktora je oko podneva završilo prosvjed pred upravnom zgradom te tvrtke u Splitu, a i današnjim su prosvjedom zatražili isplatu svojih šest plaća, regresa, otpremnina i doprinosa za zadnje dvije godine. Radnici Konstruktora pred upravnom zgradom tvrtke prosvjeduju već drugi put u petnaest dana, danas im se pridružilo i 50 njihovih kolega iz Sinja, a potporu su im dali i sindikalisti Montera i Dalmacijavina. Radnicima se još nije javio nitko iz uprave tvrtke, unatoč prosvjedima i desetodnevnom štrajku na gradilištima Konstruktora u cijeloj Hrvatskoj, kaže radnik Ivan Lovrić. "Tražimo ono što smo pošteno zaradili. Ništa više od toga", rekao je Lovrić dodajući kako su zbog kršenja radničkih prava radnici podnijeli kaznenu prijavu protiv čelnika Konstruktora. Povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske u Konstruktoru Ivica Blažević izrazio je zabrinutost za radnike Konstruktora koji se nalaze na stranim gradilištima. Poručuje kako će radnici i dalje tražiti svoje plaće i sve ono što im je Konstruktor ostao dužan, a u protivnom traže stečaj tvrtke.
ZAGREB - Proizvođači mlijeka zatražili su danas nastavak razgovora s ministrom poljoprivrede kako bi se našlo rješenje za alarmantnu situaciju u mljekarstvu te poručili da ne odustaju od svojih zahtjeva. "Ispred proizvođača mlijeka, njih 12.600, molim ministra da se urazumi, da sjednemo za stol i razgovaramo o problemu cijene mlijeka, jer s otkupnom cijenom od 2,43 kune po kilogramu, koju nitko od proizvođača neće dobiti, proizvodnja ne može funkcionirati", poručio je predsjednik kriznog stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo s konferencije za novinare održane ispred Ministarstva poljoprivrede. Ako ne dođe do pomaka, Laslo poručuje kako će proizvođači mlijeka na idući sastanak u Zagreb dovesti "tri kravice, pa neka ministar pregovara s kravama, ako neće s ljudima, ako misli da nismo kompetentni za pregovore". Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić također je zatražio od ministra da se nastave razgovori o problemima u mljekarstvu. S ovakvom otkupnom cijenom mlijeka proizvođači ne mogu preživjeti, kažu predstavnici proizvođača mlijeka koji ponavljaju da ne odustaju od svojih zahtjeva - vezivanja otkupne cijene mlijeka uz EU 27, mjesečnu isplatu 'povijesnog prava' od 50 lipa po litri te dodatnu intervenciju države od 30 lipa po litri zbog teških uvjeta gospodarenja i ovogodišnje suše.
VINKOVCI - U Vukovarsko-srijemskoj županiji u jesenskoj sjetvi pšenica je zasijana na više od 35.000 hektara poljoprivrednih površina, oko 5000 hektara više nego prošle godine, potvrdila je Poljoprivredno-savjetodavna služba Vukovarsko-srijemske županije. Po riječima stručnjaka za ratarstvo te službe Luke Lešića, razlog većeg zanimanja poljoprivrednika za pšenicu jest velika šteta koju su zbog ovogodišnje suše pretrpjele proljetne kulture pa se dobar dio njih, zbog straha da se suša ne ponovi ove godine, odlučio za sjetvu pšenice Dodao je kako se suša odrazila i na pripremu tla u jesenskoj sjetvi, tako da mnogi poljoprivrednici nisu obavili uobičajeno oranje.
ZAGREB - U slabašnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi Crobexi su blago oslabili, zabilježivši gubitke četvrti dan uzastopno, pri čemu je u najvećem fokusu investitora dionica Dalekovoda, čija se cijena stabilizirala nakon oštrih gubitaka. Crobex indeks bio je oko 12 sati u minusu 0,16 posto, na 1.744 boda, a Crobex10 0,17 posto, na 987 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 2,4 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom Dalekovoda, u visini od 390.000 kuna. Nakon što je protekloga tjedna cijena te dionice potonula za više od 17 posto, a jučer više od 21 posto, danas se njezina cijena stabilizirala na 70,65 kuna. Slijedi dionica Đure Đaković Holdinga, s prometom od 263.000 kuna, i skokom cijene za gotovo 5 posto, na 74,50 kuna. U nešto većem fokusu investitora još su i dionice HT-a, kojima je cijena oslabila 0,47 posto, na 206,32 kune, te dionice Valamar Adrije, čija je cijena oslabila 0,78 posto, na 105,5 kuna. Većina cijena dionica ponovno je u minusu, pri čemu se izdvajaju dionice Lošinjske plovidbe s minusom većim od 6 posto, te dionice Luke Ploče s minusom od 5,95 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, neznatno ojačala prema euru, za 0,007 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,530576 kuna. U odnosu na druge važnije valute kuna je pak oslabila, prema švicarskom franku za 0,05 posto, američkom dolaru za 0,25 posto, te prema britanskoj funti za 0,28 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,252554 kune, dolara 5,938940 kuna, a funte 9,442729 kuna.