DOHA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je u nedjelju doputovao u posjet Kataru, svečano je otvorio hrvatsko veleposlanstvo u glavnom gradu Dohi, prvo veleposlanstvo RH u nekoj od zemalja Perzijskog zaljeva. "Ovo je važan dan jer otvaramo novu stranicu u našim odnosima ... postoje sve pretpostavke da naša suradnja bude uspješna", rekao je Josipović otvarajući veleposlanstvo. U Josipovićevoj pratnji uz suprugu Tatjanu u Katar je doputovalo i brojno hrvatsko izaslanstvo u čijem je sastavu i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, te više od četrdeset predstavnika hrvatskih tvrtki. "Ovdje je veliko hrvatsko izaslanstvo koje će razgovarati o razvoju suradnje s Katarom i siguran sam da se u Zagreb nećemo vratiti bez važnih i vrijednih rezultata", rekao je Josipović. Okupljenima se obratila i ministrica Pusić, naglasivši u svom govoru da je otvaranje veleposlanstva "potez kojim Hrvatska želi prema prijateljskom Kataru otvoriti nove kanale komunikacije još intenzivnije nego do sada". Gospodarski dio izaslanstva se nada da će posjet Kataru iskoristiti za razvoj gospodarskih odnosa s jednom od najbogatijih zemalja svijeta.
LJUBLJANA - U prvom krugu predsjedničkih izbora u Sloveniji bivši premijer Borut Pahor osvojio je 40 posto glasova, aktualni predsjednik Danilo Tuerk 35,84 posto, a zastupnik u Europskom parlamentu Milan Zver 24,16 posto glasova, objavila je u nedjelju navečer, nakon prebrojanih više od 50 posto glasova, državna izborna komisija. U drugom krugu izbora kroz tri tjedna ogledat će se Tuerk i Pahor. Prema objavljenim podacima državnog izbornog povjerenstva, na izborima je sudjelovalo 816.000 birača, odnosno nešto manje od 48 posto. Drugi krug izbora bit će raspisan krajem slijedećeg tjedna, kada bi trebali biti poznati i službeni rezultati nakon što prispiju listići glasača koji su glasovali u inozemstvu, ali ti glasovi ne mogu promijeniti rezultat prvog kruga izbora.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ponovio je u nedjelju stajalište Ljubljane da pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke izvan Slovenije treba rješavati u okviru postupka sukcesije i na teritorijalnom načelu, ustvrdivši kako je Slovenija u Strasbourgu osuđena samo zato jer države sljednice bivše SFRJ nisu u dva desetljeća riješile taj problem. Reagirajući na procjenu hrvatskog stručnjaka za pitanje Ljubljanske banke Zdravka Rogića za "Jutarnji list" da će Slovenija hrvatskim štedišama morati iz proračuna isplatiti 150 milijuna eura ako nedavna presuda suda u Strasbourgu postane pravomoćna, Erjavec je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da Rogićeva izjava "zamagljuje situaciju" u vezi sa spomenutom presudom koja još nije pravomoćna, kao i da je spor oko Ljubljanske banke i stare štednje vrlo složen i "teško razumljiv" običnim ljudima. To je pitanje potrebno riješiti u okviru sukcesije, ustvrdio je Erjavec, dodavši da je po njegovu mišljenju Slovenija u Strasbourgu osuđena samo zato jer države nasljednice bivše SFRJ više od 20 godina nisu konkretno riješile taj problem. Pored toga, on je ponovio da će se Slovenija žaliti na presudu iz Strasbourga koja se odnosi na štediše Ljubljanske banke u BiH, te naglasio da on nije povezana s Ljubljanskom bankom Zagreb i hrvatskim štedišama o čemu se vode pregovori.
ATENA - Grčki parlament usvojio je u noći na ponedjeljak štedljivi proračun za 2013. godinu, unatoč masovnim uličnim prosvjedima, što će službenoj Ateni omogućiti da nastavi primati financijsku pomoć iz inozemstva i izbjegne državni bankrot. Proračun su podržale sve tri stranke iz vladajuće koalicije konzervativnog premijera Antonisa Samarasa, što znači da je prošao s uvjerljivijom većinom od odvojenog zakona o novim mjerama štednje u srijedu pri čijem su se usvajanju neki od Samarasovih parlamentarnih saveznika suzdržali. Usvajanje obaju ovih akata bilo je nužno kako bi se deblokirala nova tranša pomoći EU-a i MMF-a vrijedna 31,5 milijardu eura prije nego što vlada u Ateni ostane bez novca. "Žrtve koje podnosimo u u tom zakonu i u proračunu za sljedeću godinu su posljednje. Neke nepravde iz njih čemo početi ispravljati čim izađemo iz gubitaka. Ali reforme koje smo ranije pokrenuli su trajne i donijet će rast našoj ekonomiji", rekao je premijer Samaras u parlamentu prije glasovanja. Očekuje se da će grčka ekonomija sljedeće godine, šeste u nizu, pasti za 4,5 posto, a javni dug (346 milijarda eura) porasti na 189 posto BDP-a. Ali će proračunski manjak biti 5,2 posto BDP-a, u odnosu na 6,6 posto ove godine, a kada se ukloni trošak plaćanja kamata na golemi grčki dug, Grčka će po prvi put nakon nekoliko desetljeća biti u malenom plusu. Najveću žrtvu u novom proračunu podnijet će umirovljenici i javni službenici na čijim se primanjima planira uštedjeti 10,6 milijarda eura.
VARŠAVA - Poljska interventna policija gumenim je mecima u nedjelju rastjerala skupinu desnih ekstremista koja ih je napala petardama i komadima betona na paradi povodom održavanja nacionalnog praznika u Varšavi. Po podacima objavljenima u nedjelju navečer, 132 osobe uhićene su nakon nereda u središtu Varšave. Pet policajaca je ozlijeđeno i prevezeno u bolnice. Ovo je druga godina za redom da na paradi u povodu dana neovisnosti dolazi do sukoba ekstremista i policije, što pokazuje sve dublji jaz između liberalne vlade i nacionalista koji smatraju da takve vrijednosti uvezene iz Europe razaraju tradicionalne poljske katoličke vrednote. Dan je počeo razmještanjem nekoliko tisuća policajaca koji su se postavili uz ulice pokušavajući spriječiti erupciju nasilja između desničara, lijevih radikala i vladinih pristaša - triju skupina koje su svaka organizirale svoju paradu, predstavljajući svoje vizije o tome kako bi Poljska trebala izgledati. Do sukoba policije i desničara došlo je kod Palače kulture i znanosti, neogotičkog sovjetskog nebodera u centru grada. Sukob je trajao punih sat vremena. Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski u govoru na središnjoj proslavi u Varšavi pozvao je na manje polarizirano društvo. "Današnji javni život zatrovan je dubokim podjelama. Moramo biti kritični, ali kritika ne smije dovesti do obostranog uništenja", kazao je.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama izrazio je u nedjelju, u prigodi proslave Dana veterana, zadovoljstvo skorim svršetkom "desetljeća rata" u Iraku i u Afganistanu. "Nakon desetljeća rata naši junaci se vraćaju kući. Za nekoliko godina više od milijun vojnika vratit će se civilnom životu", rekao je američki predsjednik na nacionalnom groblju u Arlingtonu, u Virginiji, po jarkom jesenjem suncu. "Ovo je prvi Dan veterana u zadnjih deset godina da nijedan američki vojnik nije poginuo u Iraku", rekao je uz pljesak nazočnih, podsjetivši da je SAD već napustio Irak i da se upravo povlači iz Afganistana. Oko 33.000 američkih vojnika vratilo se iz Afganistana, zemlje koju SAD planira konačno napustiti 2014. Obama je izrazio zahvalnost naraštaju vojnika koji su se borili nakon napada 11. rujna 2001. rekavši da su "ušli u povijest" kada su svrgnuli bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, napali afganistanske talibane i ubili Osamu Bin Ladena u Pakistanu.
RAMALAH - Američki predsjednik Barack Obama rekao je u nedjelju palestinskom čelniku Mahmudu Abasu kako se protivi dodjeli statusa zemlje nečlanice UN-a Palestini, rekao je palestinski glasnogovornik Nabil Abu Rudeina. "Predsjednik Mahmud Abas imao je dug telefonski razgovor s Barackom Obamom kojemu je čestitao na osvojenom drugom mandatu na dužnosti američkog predsjednika", rekao je Rudeina za AFP. "Abas je u tom razgovoru iznio razloge i motive palestinske odluke da u UN-u traži status zemlje nečlanice, među kojima su nastavak kolonizacije i izraelskih napada na građane i na njihovu imovinu", dodao je. "Predsjednik Obama je pak rekao da se Sjedinjene Države protive odluci da se ide u Opću skupštinu UN-a", dodao je. Abas je u nedjelju potvrdio da će se zahtjev UN-ovoj Općoj skupštini, gdje lako može dobiti potrebnu običnu većinu, predati u studenome, prekinuvši tako nagađanja o odgodi zbog američkog pritiska. Izrael i SAD se protive tom planu, ističući da palestinska država može nastati samo na temelju mirovnih pregovora koji su prekinuti prije više od dvije godine.