ZAGREB - Drama Mate Matišića "Žena bez tijela" posvećena sudbini branitelja, u režiji Božidara Violića premijerno je izvedena sinoć na sceni 'Miško Polanec' Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). U Matišićevoj drami dva su glavna lika: silovana žena i branitelj koji je, premda nedužan, bio pasivan sudionik toga čina i koji se ne uspijeva osloboditi osjećaja krivnje. Glavne uloge Eme i Martina povjerene su Jasminu Telaloviću i Kseniji Marinković, a u predstavi glume i Doris Šarić-Kukuljica, Zoran Čubrilo i Kristijan Ugrina. Scenografkinja je Nina Bačun, kostimografkinja Doris Kristić, a oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek. Riječ je o najkraćem dijelu Matišićeve "Posmrtne trilogije" koja govori o sudbinama mladih umirovljenih branitelja, čije ratne traume nerijetko vode u samoubojstvo. "Žena bez tijela" napisana je 2006. godine kao drugi dio trilogije. Matišićev dramski triptih bavi se nekima od ključnih etičkih dvojbi proizašlih iz ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Sve tri drame, pa tako i "Ženu bez tijela" karakterizira neobičan spoj trilera, crnohumornih elemenata i ozbiljnog dramskog diskursa. Drama "Žena bez tijela" dobila je Nagradu publike 2008. godine na Sajmu dramskih tekstova u Heidelbergu, a priznanje je dobila i kao radiodrama u režiji Ranke Mesarić na festivalu Prix Europa u Berlinu.
VUKOVAR - Trećim susretom ratnih izvjestitelja Hrvatskog radija i Hrvatske televizije, u Vukovaru je u subotu počeo program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 21. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu, koji se ove godine održava pod geslom "Vukovaru-ime sveto". U spomen na žrtve agresije na Vukovar 1991. godine, ratni izvjestitelji Hrvatskog radija i televizije položili su vijenac kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i mjestu masovne grobnice na Ovčari, a potom su u Pastoralnom centru sv. Bono sudjelovali na okruglom stolu o ratnom izvjstiteljstvu. "U agresiji smo se vodili idejom da nas samo istina može spasiti. Međutim, danas smo istinu zaboravili i toliko toga se prešučuje, a stanje je toliko teško da se čovjek ne može maknuti od svojih vlastitih problema, a ne da još brine o tuđim problemima", kazao je predsjednik Zbora ratnih izvjestitelja Hrvatskog radija i televizije Darko Dovranić založivši se da u Hrvatskoj "istina ponovno postane glavni kriterij po kojem treba živjeti". Sve do 24. studenoga, nizom komemorativnih skupova i priedbi u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, odat će se počast svim sudionicima obrane grada i podsjetiti na tragična zbivanja iz Domovinskog rata i stradanja Vukovara i njegovih građana u agresiji na grad 1991. godine bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Središnje obilježavanje upriličit će se 18. studenoga, na 21. obljetnicu sloma obrane grada, kolonom sjećanja od Opće bolnice Vukovar do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovisnkgo rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće. Stradanje vukovarske gradske četvrti Borovo naselje u Domovinskom ratu obilježit će se 19., a 20. studenoga odat će se počast žrtvama koncentracijskog logora 'Velepromet' i ubijenima na Ovčari. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 21. obljetnice stradanja u Domovinskom ratu završit će 24. studenoga taekwondo natjecanjem "Vukovar open 2012.".
ZAGREB - Ususret izricanju pravomoćne presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Koordinacija braniteljskih udruga Grada Zagreba održala je u subotu tribinu "Dižemo glas do neba- oslobodite hrvatske generale", na kojoj su Gotovinu i Markača proglasili hrvatskim junacima Domovinskog rata, a od Hrvatskog sabora zatražili da dopuni Deklaraciju o Domovinskom ratu, kako bi osigurao njezinu nepovredivost nakon ulaska Hrvatske u EU. Prvostupanjsku presudu dvojici generala sudionici tribine nazvali su sramotnom, ističući da je operacijom 'Oluja' Hrvatska oslobodila svoje okupirane krajeve, ali i bihaćku enklavu. U tribini je sudjelovao i sisački biskup Vlado Košić, koji je istaknuo da su kršćani i svi dobri ljudi "dužni dići glas protiv nepravde koja se nanosi, ne samo generalima, nego i čitavoj Hrvatskoj". Izvijestio je da će se u župama sisačke biskupije u nedjelju čitati njegovo pismo kojim je vjernike pozvao da se mole za pravednu presudu generalima. "Vjernicima treba tumačiti da to nije samo suđenje generalima, nego i Hrvatskoj, a to znači nama i našoj budućnosti", rekao je Košić, naglasivši kako se Hrvatskoj nastoji nametnuti istina kojom se želi podjarmiti hrvatski narod. Smatra kako su hrvatski generali žrtvovani zbog nekih viših principa te da su "naši predstavnici time prihvatili nametanje teze o građanskom ratu u Hrvatskoj i žrtvovali heroje obrane i naše osloboditelje". Podsjetio je na progone, jugosrpsku agresiju i uništavanje crkvi u njegovoj biskupiji te ocijenio da su predstavnici vlasti trebali inzistirati da UN donese deklaraciju kojom bi se Domovinski rat proglasio pravednim, jer je bio obrambeni. "Trebamo ujediniti sve naše ljude, znanje i sile i reći - e, sada je dosta. Još uvijek nije prekasno. Ako mi kao narod pokažemo jedinstvo, sile zla će odstupiti, jer se bole molitve", poručio je Košić. Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovog društva Zvonimir Šeparović ocijenio je da je Haški sud utemeljen i radi kao politički sud, zbog čega je "vukovarsku trojku" kaznio simbolično, a hrvatskim generalima dosudio dugogodišnje zatvorske kazne. Bivšu hašku tužiteljicu Carlu Del Ponte nazvao je "čudnom spodobom koja je zaustavila gotove optužnice protiv vrha JNA i surađivala sa Savom Štrbcem". Šeparović je naglasio da u postupku u prvom stupnju nisu dokazane teze o prekomjernom granatiranju i udruživanju u zločinački pothvat, na temelju kojih su generali osuđeni, zbog čega je uvjeren da sudsko vijeće neće potvrditi takvu presudu. Predsjednik Udruge specijalne policije Josip Klem pozvao je građane da se u četvrtak, 15. studenoga, pridruže misi i cjelonoćnoj molitvi za generale u zagrebačkoj katedrali.
GRIŽANE - U Grižanama, rodnom mjestu Jurja Julija Klovića, u tijeku su radovi na uređenju projekta „Kuća Klović“, koji je potkraj 2009. kandidiran i prihvaćen u sklopu EU fondova te dobio potporu Primorsko-goranske županije, te Vinodolske općine. U objektu „Stare škole“, na jugoistočnom dijelu mjesta Grižane bit će uređen memorijalni muzej posvećen životu i djelu Julija Klovića (Grižane 1498. - Rim 1578.) Projekt "Spomen dom Juraj Julije Klović"- Grižane inicirala je 2008. Turistička zajednica Vinodolske općine. Iste godine TZ i Poduzetnički centar "Vinodol" u suradnji s Upravnim odjelom za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu. Primorsko-goranske županije (PGŽ) i Regionalnom razvojnom agencijom Porin u Rijeci počinju pripreme za prijavu projekta "Kuća Klović" na natječaj Europske komisije za međunarodni projekt Turizam prirodne i kulturne baštine u Jadranskoj regiij. Nositelj projekta je talijanska provincija Rimini koja ga je kandidirala za sredstva IPA progama Jadranske prekogranične suradnje 2007. – 2013. u iznosu od 4 milijuna eura. PGŽ je službeno kandidirao projekt "Kuća Klović" u listopadu 2009. a nakon njegove administrativne provjere počelo je uređivanje stare škole u Grižanama. A prvi koraci na projektu "Spomen dom Juraj Julije Klović"-Grižane odnosno "Kuća Klović", počeli su nakon što je prof. Ivan Barbarić, u studenome 2007. u zgradi stare osnovne škole u Grižanima iz 1887.postavio " Stalnu izložbu reprodukcija Klovićevih minijatura i dokumenata o njegovom životu i radu". Za tu prigodu općina je uredila dvije školske prostorije. Godinu dana kasnije zajedničkim sredstvima općina i županija obnovili su i uredili krovište stare škole, čime počinje ciklus investicija u "Kuću Klović" ukupno procjenjenih na više od 2.275.000 kuna.