ZAGREB
Na poziv hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića, švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvia boravit će u prvom državnom posjetu Hrvatskoj od 16. do 18. travnja 2013., najavljeno je u utorak iz ureda predsjednika. Tijekom posjeta švedski kraljevski par razgovarat će s najvišim hrvatskim dužnosnicima, a u izaslanstvu će biti i predstavnici švedske vlade. Predviđen je posjet i izaslanstva švedskih gospodarstvenika, a cilj posjeta daljnje je proširenje i unapređenje izvrsnih bilateralnih odnosa Hrvatske i Švedske, kaže se u najavi s Pantovčaka.
BERLIN
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je u utorak Njemačkoj da je njegova zemlja više nego ikad razočarana EU-om i izložio je viziju njezine budućnosti temeljenu na pretpostavci "manje je više", što je u izravnom sukobu s planovima Berlina za eurozonu. Hague je razbio svaku nadu da će uputiti pomirbenu poruku ključnom europskom partneru, koji strahuje da se Britanija postupno povlači iz Europske unije, izjavivši da Britanci smatraju da je Unija "veliki stroj koji usisava odlučivanje". "Ova koalicijska vlada je predana tome da Britanija ima vodeću ulogu u EU, ali ja također moram biti iskren: javno razočarenje EU-om u Britaniji je najdublje do sada", rekao je Hague u svom govoru u Berlinu. Njegova kritika, jedna od najsnažnijih iz Londona posljednjih mjeseci, mogla bi dodatno zategnuti odnose između Britanije i vodeće sile EU-a. Berlinu sve više smetaju izolacionistički instinkti britanskog premijera Davida Camerona i većine njegovih konzervativnih zastupnika. Haguea su pozvali kolege iz Njemačke i Finske da se pridruži bankarskoj uniji i da poduzme napore da vanjska i obrambena politika EU-a bude više zajednička. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ga je upozorio da EU pozdravlja različita stajališta, ali da integracijski proces ne može čekati one koji sumnjaju. "Svi su dobrodošli da pridonesu svojim idejama. Međutim, ako netko ne želi ili ne može ići zajedno to neće spriječiti ostale da nastave ići naprijed", rekao je Westerwelle, dodajući da se tu radi o slobodi putovanja u schengeenskoj zoni, zajedničkoj valuti i zajedničkoj vanjskoj i obrambenoj politici. Hagueov odgovor na ove pozive bio je potpuno jasan. "Pridružiti se bankarskoj uniji s drugom valutom bilo bi krajnje teško učiniti. Zato nećemo biti dio bankarske unije", rekao je Hague. Također je izjavio da umjesto jačanja Europskog parlamenta, nacionalni parlamenti trebaju imati veće ovlasti te da napori za rješavanje dužničke krize eurozone ne smiju dovesti u opasnost jedinstveno tržište EU-a.
BEJRUT
Predstavnica EU za vanjske poslove Catherine Ashton, koja boravi u posjetu Bejrutu, pozvala je u utorak libanonske čelnike da izbjegavaju "politički vakum" u zemlji usred političke krize, javlja libanonska nacionalna agencija. "Ashton je izvijestila predsjednika republike Michela Slejmana o podršci EU suverenitetu, nezavisnosti i stabilnosti Libanona", javlja agencija. Pozvala je "na izbjegavanje političkog vakuma i izrazila potporu EU-a naporima predsjednika oko dijaloga".
U ponedjeljak su veleposlanici stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a pozvali na nastavak "vladine akcije" nakon ubojstva 19. listopada u Bejrutu, antisirijskog generala Visama al-Hasana, šefa obavještajnih službi policije. Ubojstvo potiče na strah od zaoštravanja u Libanonu, već podijeljenom između pristaša i protivnika sirijskog predsjednika Bašara al-Asada čija je zemlja bila skrbnik susjedu tijekom više od 30 godina. "Taj je napad strašna stvar, zabrinuti smo za stabilnost Libanona", kazala je Ashton nakon susreta s premijerom Nadžibom Mikatijem, prema riječima koje citira agencija. "Neki pokušavaju skrenuti pozornost sa stanja u regiji stvarajući probleme u Libanonu", dodala je ona, aludirajući na sukob u Siriji.
KHAN YOUNES
Katarski emir, šeik Hamad ben Kalifa al-Tani uložit će 400, umjesto dosad predviđena 254 milijuna dolara u obnovu Pojasa Gaze, izjavio je u utorak šef Hamasa Ismail Hanija. "Danas nam i službeno najavljujete prekid političke i ekonomske blokade Pojasa Gaze", rekao je Hanija, nakon što je Hamad objavio svoju namjeru na svečanosti u Khan Younesu. On je položio kamen temeljac na mjestu gdje će se graditi stambeni kompleks za palestinske obitelji. "Danas ovdje postavljamo kamen temeljac zahvaljujući ovom povijesnom posjetu", rekao je Hanija. "Emir je pristao povećati ulaganje Katara s 254 na 400 milijuna dolara", na čemu smo mu zahvalni, kazao je šef Hamasa te istaknuo kako će naselje dobiti ime po emiru Hamadu.
DAMASK
Sirijske snage su u utorak izvele zračni napad na Alep i pretresale su kuće u Damsku, ne ulijevajući nadu u mogući prekid sukoba tri dana prije muslimanskog blagdana Kurban-bajrama. Očito pokušavajući smiriti stanje, sirijski predsjednik Bašar al-Asad proglasio je amnestiju, ali je iz nje isključio "teroriste", kako režim naziva pobunjenike. Sirijski predsjednik, čija vojska sudjeluje u sukobu s pobunjenicima u kojem je, po podacima jedne nevladine organizacije, u 19 mjeseci poginulo najmanje 34.000 ljudi, proglasio je oprost, izvijestila je službena sirijska televizija. No od amnestije je izuzet velik broj zločina, pa tako i oni koje su počinili "teroristi" i "kriminalci u bijegu". Po podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), deseci tisuća civila su u zatvorima a tisuće su nestale u tamnicama režima od početka pobune protiv Asada sredinom ožujka 2011. Tri dana prije blagdana Kurban-bajrama, u prigodi kojega se međunarodni posrednik Lakhdar Brahimi zalagao za prekid borba između pobunjenka i režimskih snaga, novo nasilje se dogodilo u Damasku i u Alepu. Sirijsko zrakoplovstvo je bombardiralo pobunjeničku četvrt u Alepu a jedan je pobunjenik ubijen u sukobima u toj sjevernoj metropoli, gdje već više od tri mjeseca traje rat iscrpljivanjem, piše SOHR, koji se poziva na mrežu aktivista i liječnika na terenu. U Damasku su sigurnosne snage pretresle kuće u četvrti na rubu grada, Al Zahiri. Noćas je jedan muškarac stradao u eksploziji bombe u četvrti na jugoistoku Damaska. Na istoku zemlje, borbe su se vodile blizu prostorija službe za političku sigurnost u Deir Ezoru, koji pobunjenici osvajaju mjesecima.
PEKING
Peking je u utorak zatražio ublažavanje nepopustiljivosti spram Kine koju su kandidati za američke predsjedničke izbore, republikanac Mitt Romney i njegov demokratski suparnik Barack Obama, ponovno pokazali u najnovijem sučeljavanju. "Američki politički dužnosnici, kojoj god stranci pripadali, trebali bi promatrati razvoj Kine na objektivan i racionalan način te djelovati više u korist razvijanja kinesko-američkog povjerenja", kazao je Hong Lei, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova. U izbornoj kampanji i Obama i Romney redovito se dotiču teme čvrstog pristupa Kini, istodobno gospodarskom partneru i geopolitičkom suparniku Washingtona. U najnovijem sučeljavanju u ponedjeljak u Boca Ratonu, na Floridi, Romney je ponovio obećanje o službenom optuživanju Kineza da manipuliraju svojom valutom, čim preuzme dužnost u Bijeloj kući. "Otimaju nam radna mjesta. Kradu naša prava intelektualnog vlasništva, naše izume, naš dizajn, naše tehnologije, hakiraju naša računala, krivotvore proizvode", kazao je Romney. Novinska agencija Xinhua osvrnula se kritički na njegov ton u utorak.
U nekoliko je navrata zadnjih tjedana Peking upozorio na pokušaj da se od Kine napravi žrtveno janje u okviru američke izborne kampanje.
JERUZALEM
Velika većina izraelskih Židova podržala bi diskriminaciju arapske manjine ako bi okupirana Zapadna obala bila pripojena Izraelu, pokazala je anketa koju je u utorak objavio dnevni list Haaretz. U slučaju aneksije radna mjesta u ministarstvima trebala bi biti rezervirana za Židove, drži 59 posto ispitanih, dok 49 posto smatra da bi hebrejska država trebala Židovima dati prednost pred Arapima. Anketa je pokazala da 42 posto izraelskih Židova ne bi voljelo stanovati u istoj zgradi s Arapima, a 42 posto ne bi željelo da njihova i arapska djeca pohađaju iste škole. Nadalje, 69 posto izraelskih Židova podržalo bi zakon kojim bi se pravo glasa uskratilo za 2,5 milijuna Palestinaca sa Zapadne obale, regije koje je 60 posto pod upravom Izraela. Ispitanici ne bi voljeli s Palestincima dijeliti ni prometnice pa se 74 posto izraelskih Židova izjasnilo da ceste za Izraelce i Palestince budu odvojene na okupiranoj Zapadnoj obali, navodi Haaretz. Ispitanici su pokazali da nemaju predrasuda prema eventualnom pripojenju Zapadne obale. U tom bi slučaju 47 posto izraelskih Židova podržalo preseljenje dijela arapske populacije iz Izraela (1,3 milijuna ljudi) na područja pod palestinskom vlašću na Zapadnoj obali. Anketu je u rujnu proveo Institut Dialog sa sveučilišta u Tel Avivu na reprezentativnom uzorku od 503 osobe.
KOROLJOV
Svemirski brod Sojuz s dvojicom ruskih i jednim američkim astronautom, u utorak je lansiran prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Ruski Sojuz TMA-06M na vrijeme je lansiran s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru, izvijestio je ruski kontrolni centar u Koroljovu, blizu Moskve. Lansiranje je zbog problema s ekipiranjem posade bilo odgođeno osam dana. Američki astronaut Kevin Ford drugi je put krenuo na svemirsko putovanje, a Olegu Novitskom i Jevgeniju Tarelkinu to je prva misija u svemir. Trojica astronauta pridružit će se posadi ISS-a koja se ondje već nalazi. Riječ je o trojici astronauta koji se na Zemlju vraćaju 12. studenoga. Astronauti na ISS-u provode pet mjeseci.
LAGOS
Nigerijske vlasti uhitile su 15 ruskih mornara pod sumnjom da su krijumčarili oružje nakon što su otkrile nekoliko komada oružja i oko 8.500 komada streljiva na brodu, priopćila je u utorak mornarica. Mornarica je presrela brod tijekom vikenda u Lagosu, jednoj od najprometnijih afričkih luka, rekao je glasnogovornik mornarice. Brod je u vlasništvu Moran Security Group i plovio je pod nizozemskom zastavom, dodao je. "Brod je prevozio 8.598 komada streljiva i različite puške. Istraga je u tijeku", istaknuo je glasnogovornik. Jedan izvor u mornarici, koji je želio ostati anoniman, je izjavio da su nađene 22 automatske puške Banelli MR1 i još nekoliko komada automatskog oružja.
STOCKHLOM
Ikea, švedski div u industriji namještaja, predstavio je u utorak osmogodišnji zeleni projekt ulaganja u obnovljive energije s trostrukim ciljem: ekološkim, socijalnim i komercijalnim, što su pozdravile nevladine udruge za očuvanje okoliša, prenose agencije AFP i Reuters. Ikea već sada ne rabi drvo iz prirodnih tropskih šuma kao što su Amazonija ili iz bazena Konga, a do 2017. planira 50 posto drveta za svoju proizvodnju kupovati iz "preferencijalnih izvora", što znači centara koji poštuju stroge kriterije očuvanja okoliša. Ulaganjem u obnovljivu energiju do 2020., Ikea planira uzgajati više stabala od potrebnih za proizvodnju. Do 2017. sav pamuk za svoju proizvodnju Ikea će kupovati od dobavljača s popisa "Better initiative". Riječ je o uzgoju s odobrenjem nevladinih udruga kao što su Oxfam ili WWF.
Nadalje, od 2009. do 2015., Ikea će uložiti 1,5 milijarde eura u energiju sunca i vjetra. "Solarne ploče bit će postavljene na 120 naših trgovina i skladišta. Imamo vjetroelektrane u šest zemalja. Te solarne ploče i vjetroelektrane proizvode 27 posto struje za naše potrebe, no to je tek početak", kaže Ikea. Grupa je od 2005. smanjila potrošnju struje u svojim trgovinama za 10 posto, a u distribucijskim centrima za 33 posto. Ranije ovog mjeseca Ikea je najavila da će prijeći na LED rasvjetu koja može trajati 20 godina.