Cilj skupa koji je organizirala Mreža mladih Hrvatske bio je jasno artikulirati potrebu za uspostavljanjem posebne redakcije kojom se nastoji osigurati adekvatan program za mlade od 15 do 30 godina.
Dean Šoša, v.d. glavnog urednika Hrvatske televizije, ustvrdio je da je televizija izgubila bitku s novim medijima i internetom te "bitku s mladima u smislu da je ostarjela".
"Dobna struktura zaposlenih na televiziji ne ide u prilog mladima", istaknuo je zaključivši da na HTV-u nedostaje svježe krvi.
Naglasio je kako je HTV krenuo s određenim promjenama te da planiraju provesti audicije kako bi mlade uključili u proizvodnju sadržaja "o sebi i za sebe".
Ustvrdivši kako je HTV slab na području multimedije, "a mladi vole sami odabrati što žele i kada žele gledati", Šoša je istaknuo potrebu osiguravanja multimedijske platforme koja će im to i omogućiti.
HTV će, najavio je, kroz emisiju u kasnim poslijepodnevnim satima pozvati proizvođače medijskog sadržaja, udruge i mlade, da se uključe u proizvodnju takvih sadržaja. "To će se sporo vidjeti, ali trudit ćemo se da ne bude puževim korakom, već da se tijekom 2013. dogodi povećanje kvalitete i minutaže takvih sadržaja" dodao je.
Docentica na Fakulteta političkih znanosti Viktorija Car smatra da na HTV-u vlada getoizacija minuta i "ageizam", odnosno dobna diskiminacija zbog koje, kako je rekla, oni ispod ispod 45 godina za televiziju nisu atraktivni. Vezano uz getoizaciju minuta, smatra da bi mladima trebalo dati prostora u svim emisijama.
Ustvrdila je kako je odljev mladih na javnim televizijskim servisima prevelik, a veliki potencijal HTV-a za stvaranje programa za mlade vidi u Trećem programu HTV-a.
"Mladi su heterogena društvena skupina te se razlikuju u stupnju zrelosti, zbog čega se javljaju poteškoće u kreiranju programa", kazala je sociologinja Vlasta Ilišin. Smatra da javni servis mora djelovati informativno te da bi mu to trebala biti glavna zadaća.
Istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, provedeno u srpnju, pokazalo je da je internet pobijedio sve ostale medije, ali i da televizija prednjači pred internetom kada mladi žele ciljanu informaciju, odnosno informacije o društvenim i političkim događajima, kazala je Ilišin.
Istraživanje je pokazalo i da s porastom životne dobi mladi postaju selektivnija publika, a najveći problem kada je u pitanju kreiranju programa za mlade predstavljaju adolescenti, dodala je.
Krešimir Zubčić, v. d. urednika Stranog programa HTV-a, usporedio je hrvatske sadržaje i teme za mlade s onima koji se prikazuju u skandinavskim zemljama, koje, ocijenio je, nude široku paletu tema, od maloljetničke trudnoće, alkoholizma, razvoda roditelja te drugih.
"Mi se malo prezaštitnički ponašamo prema mladima i ne dajemo im mogućnost da uvide da su pogriješili", ocijenio je.