BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je ocijenila da Hrvatska nastavlja napredovati u usvajanju i provedbi europskog zakonodavstva, da dovršava usklađivanje s europskom pravnom stečevinom, te je identificirala deset zadaća koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja EU-u. To je zaključak sveobuhvatnog izvješća o monitoringu koji je Komisija usvojila u srijedu. U nekim područjima Hrvatska će trebati poduzeti "daljnje napore", a u "ograničenom broju područja" traže se "pojačani napori". Daljnji napredak se traži u pripremama za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a, restrukturiranju brodogradnje, jačanju vladavine prava nastavkom provedbe hrvatskih obveza na poboljšanju javne uprave i pravosudnog sustava, učinkovitom sprečavanju i borbi protiv korupcije te u upravljanju vanjskim granicama. Komisija je izdvojila i deset pitanja kojima Hrvatska mora posvetiti "posebnu pozornost u sljedećih nekoliko mjeseci" iz područja koje pokrivaju tri najteža poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. To su potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. maj i Brodotrogir u cilju dovršetka restrukturiranja brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava Povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.
ZAGREB - Sveobuhvatno monitoring izvješće za Hrvatsku je prilično pozitivno, ali je Europska komisija identificirala deset zadaća koje Hrvatska mora ozbiljno shvatiti i ispuniti ih prije pristupanja EU-u, rekao je u srijedu u Zagrebu šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. "Unatoč činjenici da je to prilično dobro izvješće za Hrvatsku, želio bih da uzmete u obzir da identificirane zadaće trebaju biti shvaćene jako ozbiljno i ja ohrabrujem... vlasti da učine ono što je preostalo do pristupanja", rekao je Vandoren na konferenciji za novinare povodom objave izvješća o monitoringu. Govoreći o 10 zadaća koje je EK identificirala, a koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja, Vandoren je rekao da one ne predstavljaju iznenađenje. Deset zadaća se odnosi na područja koja pokrivaju tri poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. Europska komisija također očekuje od vlade da učini više kako bi poboljšala investicijsku klimu, istaknuo je Vandoren.
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ocijenila je u srijedu da je sveobuhvatno izvješće o monitoringu Europske komisije "najbolje izvješće u povijesti hrvatskog pristupanja" i istaknula kako neće biti potrebe za monitoringom nakon ulaska u punopravno članstvo u EU-u ako se Hrvatska bude držala preostalih zadaća. "Ovo je najbolji izvještaj u povijesti pristupanja", izjavila je Pusić za RTV televiziju i dodala kako je Hrvatska s 51 zadaće u proljetnom izvješću Europske komisije došla na deset preostalih zadataka u izvješću objavljenom u srijedu. Sa zadaća u 33 poglavlja, došli smo do zadaća u samo četiri, dodala je. Upitana za mogućnost da se monitoring nad Hrvatskom nastavi i nakon pristupanja 1. srpnja 2013., Pusić je rekla da za to neće biti potrebe ako Hrvatska riješi ono što traži EK. "Držimo se zadaća i nemamo nikakav problem", rekla je šefica hrvatske diplomacije komentirajući navode o mogućem nastavku nadzora o kojem u srijedu piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Po njezinim riječima, deset zadaća koje se spominju u komisijinom izvješću o monitoringu "ne samo da su stvari koje su izvedive, nego su već u fazi realizacije".
LJUBLJANA - Slovenski zastupnik u Europskom parlamentu i nekadašnji ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl izjavio je u srijedu da Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj uniji mora "poštovati dogovor o Ljubljanskoj banci". Komentirajući izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske prema članstvu u EU, Vajgl je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da je upozorenja o potrebi daljnjeg napretka na nekim područjima prije nego Hrvatska postane punopravna članica pogrešno interpretirati kao znak da je članstvo Hrvatske još daleko ili da se proces proširenja odgađa, ali da je Hrvatsku potrebno upozoriti da "mora poštovati dogovore i sporazume koje je zaključila". "To se odnosi i na dogovor o Ljubljanskoj banci i na dogovor o Neumu s BiH", rekao je Vajgl. Sličnu izjavu o Ljubljanskoj banci dao je za Slovensku televiziju televiziju i zastupnik u EP Alojz Peterle, nekadašnji predsjednik vlade i bivši ministar vanjskih poslova.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu objavila godišnje izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata u kojem nema većih pomaka u odnosu prošlu godinu. Jedine preporuke za daljnje korake u procesu približavanja jesu uvjetna preporuka za davanje kandidatskog statusa Albaniji i za otpočinjanje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom. U strategiji nastavka proširenja Komisija stavlja naglasak na vladavinu prava, što postaje središnja točka po kojoj će se ocjenjivati zemlje aspirantice za članstvo, zatim na regionalnu suradnju i pomirenje na zapadnom Balkanu te na gospodarstvo. Pojedinačno po zemljama, Bosna i Hercegovina je ostvarila najmanji napredak. "Postignut je ograničeni napredak u ispunjavanju političkih kriterija i u postizanju funkcionalnije i održive institucionalne strukture" u BiH, navodi Komisija. Srbija, koja je u ožujku ove godine dobila kandidatski status, nije dobila preporuku za određivanje datuma za početak pregovora. Od Srbije se traži "vidljivo i održivo" poboljšanje odnosa s Kosovom. Pregovori s Crnom Gorom otvoreni su u lipnju ove godine i sada je u tijeku proces screeninga, analitičke usporedbe europskog i crnogorskog zakonodavstva. Makedonija je po četvrti put dobila preporuku Europske komisije da joj se odredi datum za početak pregovora, o čemu odluku trebaju donijeti zemlje članice jednoglasno. Iako ima status kandidata od prosinca 2005. godine, približavanje Makedonije EU-u potpuno je blokirano zbog spora s Grčkom oko naziva zemlje. Komisija je zaključila da bi Albanija trebala dobiti kandidatski status pod uvjetom da dovrši ključne reforme u području pravosuđa i javne uprave i da usuglasi novi parlamentarni poslovnik. Island, koji je dosad u pristupnim pregovorima otvorio 18 poglavlja, od kojih je deset zatvoreno, "dobro napreduje" u procesu pristupanja, ocijenila je Komisija. S druge strane, Turska, koja je pregovora započela isti dan kada i Hrvatska, ostvarila je "nedovoljan napredak". Turska je do sada otvorila pregovore u samo 13 poglavlja, a od lipnja 2010. godine nije otvoreno nijedno, uglavnom zbog blokade Cipra i Francuske te zbog izostanka napretka u ispunjavanju preuzetih obveza.
SARAJEVO - Europska će unija nastaviti pomagati Bosni i Hrecegovini u provedbi reformi nužnih za eventualno priključenje EU, no odgovornost za to isključivo je na domaćim političarima i vlastima, izjavio je u srijedu u voditelj delegacije Europske komisije u BiH Peter Sorensen. Predstavljajući u Sarajevu ključne elemente izvješća Europske komisije o napretku BiH tijekom 2012. godine, Sorensen je istaknuo kako u ta zemlja uvelike kasni za ostalim državama u susjedstvu. Ustvrdio je kako su političari u BiH do sada samo verbalno iskazivali privrženost europskim integracijama, a pri tom gotovo ništa konkretno nisu poduzimali.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je u srijedu u Beogradu da je uznemiren zahtjevom u dokumentima Europske komisije da Srbija treba poštivati teritorijalni integritet Kosova te je ocijenio da bi takvo stajalište moglo "voditi ka zatvaranju dijaloga Beograd-Priština". "Dosta sam uznemiren ovakvom izjavom jer umjesto da pomogne početku dijaloga, ona ga može zatvoriti. Možda je bilo od Srbije poštenije tražiti da prizna nezavisnost Kosova nego da prizna državni integritet", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji nakon što od šefa misije EU u Srbiji Vincenta Degerta dobio Izvješće Europske komisije (EK) o napretku Srbije. Srbijanski premijer je rekao kako ga "iznenađuje izostanak razumijevanja" napora koje je Srbija dosad uložila na svom europskom putu, uključujući i napore u normalizaciji odnosa s Prištinom.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada smatra da su pitanja vezana uz MOL "pitanja od iznimne važnosti" i vjeruje da plinska i naftna kompanija mora sačuvati svoja ugovorna prava, kaže se u priopćenju objavljenom u srijedu iz ureda glasnogovornika mađarske vlade. "Vlada zauzima čvrsto stajalište da MOL mora sačuvati sva prava - primjerice upravljačka prava - koja proizlaze iz njegovih ugovora", kaže se u priopćenju. Na konferenciji u utorak mađarski premijer Viktor Orban požalio se na nepošteni tretman mađarske naftne tvrtke MOL u Hrvatskoj, te pozvao da se poduzmu napori kako "taj ružan poslovni spor" ne bi zatrovao bilateralne odnose (s Hrvatskom), prenio je MTI na navodeći pojedinosti.
PARIZ - Hrvatska i Francuska već dugo grade političke i kulturne odnose, a festival "Croatie, la voici" kojim se Hrvatska predstavlja u Francuskoj vrhunac je tih veza, rekao je u srijedu navečer potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić na otvorenju izložbe hrvatske fotografije u Parizu, dosad najopsežnijeg predstavljanja hrvatske fotografije u inozemstvu. "Hrvatska i Francuska, dvije zemlje i dva naroda već dugo grade političke, ali i kulturne odnose koji su uspostavljeni i prije hrvatske neovisnosti", rekao je Stazić i dodao da festival kulture "Croatie, la voici" predstavlja vrhunac tih veza i priliku da francuska javnost vidi raznolikost hrvatske umjetnosti. "Ova izložba je pravi uvod u novu stranicu hrvatsko-francuskih partnerskih odnosa s obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU", istaknuo je. Izložba "Hrvatska fotografija okom Petera Knappa" otvorena je "Cite Nationale des Arts" u Parizu, u organizaciji Ministarstva kulture RH u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt. Otvorenju je nazočila i hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, kao i brojni predstavnici hrvatskog i francuskog kulturnog života. Festival "Croatie, la voici" održava se od rujna 2012. do siječnja 2013. godine, a rezultat je suradnje brojnih hrvatskih i francuskih kulturnih institucija, ponajprije Ministarstava kulture i Francuskog instituta. Ministarstvo kulture RH angažiralo je renomirane umjetnike i stručnjake za specifična područja iz muzeja i zbirki od najvećeg nacionalnog značaja, pa je tako u suradnji s MUO-om organizirana izložba hrvatske fotografije. Riječ o najopsežnijem predstavljanju hrvatske fotografije u inozemstvu do sada.
SARAJEVO - Pet osoba uhićeno je u srijedu u Bosni i Hercegovini pod sumnjom da su povezane s terorizmom, potvrdila je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Kako se navodi u priopćenju objavljenom u Sarajevu, uhićenja su provedena u suradnji s Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH (OSA) i posebnom državnom operativnom skupinom za borbu protiv terorizma. Imena uhićenih nisu objavljena, a navadeno je tek kako je u sklopu policijske akcije pretraženo osam stanova i drugih objekata koje su oni koristili na području Sarajeva, Zavidovića, Živinica, Banovića, Bužima i Gornje Maoče. Selo Gornja Maoča kod Brčkog poznato je kao jedno od uporišta pripadnika radikalnog islamističkog vehabijskog pokreta. U tome je selu boravio i Mevlid Jašarević, koji je u listopadu 2011. godine pucao na američko veleposlanstvo u Sarajevu.
BRUXELLES - Američki general John Allen imenovan je vrhovnim zapovjednikom snaga NATO-a, a na čelu međunarodne koalicije u Afganistanu će ga zamijeniti američki general Joseph Dunford, objavio je u Bruxellesu američki ministar obrane Leon Panetta. General Allen će zamijeniti Jamesa Stavridisa u proljeće 2013. na mjestu na kojem je uvijek Amerikanac. On zapovijeda NATO-om u Afganistanu od srpnja 2011. General Dunford koji će ga naslijediti trenutačno je drugi čovjek američkog Marinskog korpusa, rekao je Panetta novinarima u nazočnosti glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogh Rasmussena.
ZAGREB - Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Lovrić sudjeluje na sastanku načelnika glavnih stožera zemalja potpisnica Američko-jadranske povelje A-5 (Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske) koji se od 9. do 11. listopada održava u Tirani, priopćilo je u srijedu Ministarstvo obrane. Hrvatska od 1. srpnja do 31. prosinca predsjeda tom vojno-političkom organizacijom zemalja jugoistoka Europe koje već jesu ili žele postati punopravne članice NATO-a i na različite načine surađuju u misiji NATO-a u Afganistanu. General pukovnik Lovrić je podsjetio da je suradnja počela još 2005. kada je u tu zemlju upućem prvi albansko-makedonsko-hrvatsko medicinski tim i nastavila se nizom aktivnosti, uključujući zajedničku obuku te osiguranje mentora i instruktora za školu vojne policije afganistanske vojske.
DAMASK - Damask je u srijedu odbacio zahtjev glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona o jednostranom prekidu vatre i zatražio od ustanika da prekinu nasilje. "Rekli smo Ban Ki-moonu da pošalje izaslanike u države koje imaju utjecaja na oružane skupine da okončaju nasilje", prema priopćenju glasnogovornika sirijskog ministarstva vanjskih poslova Jihada Makdisija. Glasnogovornik je kritizirao izjave Ban Ki-moona koji je u utorak pozvao sirijski režim da proglasi jednostrani prekid vatre i tražio od oporbenih snaga da ga poštuju.
BERLIN - Njemačka je vlada u srijedu donijela zakonski prijedlog prema kojemu obrezivanje dječaka židovske i muslimanske vjere u toj zemlji ostaje dopušteno, nakon što je sredinom godine sud u Koelnu obrezivanje proglasio nanošenjem tjelesne ozljede i time ga uvrstio među kaznena djela. Novim zakonskim prijedlogom omogućeno je da obrezivanje u Njemačkoj ostane dopušteno, ukoliko se obavlja stručno, priopćila je njemačka savezna vlada nakon sjednice u srijedu. Njemačka vlada u priopćenju podsjeća na ustavnu odredbu prema kojoj roditelji imaju pravo na odgoj, te stoga mogu odlučivati i o svim pitanjima koja se tiču njihove djece, pa prema tome i o obrezivanju sinova u skladu s medicinskim pravilima. Roditelji trebaju prije obrezivanja biti upućeni u sve pojedinosti i okolnosti toga postupka, a ujedno moraju poštivati i volju djeteta. Dječake se ne smije obrezivati ukoliko to šteti njegovoj dobrobiti, kao primjerice u slučaju mogućih zdravstvenih posljedica. Vlada je ovim prijedlogom odgovorila na zahtjev Bundestaga koji je zaključio da medicinski ispravno obrezivanje mora ostati dopušteno.
RIM - Arapski je prvi put bio korišten kao službeni jezik u srijedu na tjednoj audijenciji pape Benedikta XVI. u sklopu nastojanja Vatikana da dopre do većeg broja kršćana i muslimana na Bliskom istoku. Vatikan je zabrinut zbog iseljavanja kršćana s Bliskog istoka, od kojih mnogi iseljavaju u strahu za vlastitu sigurnost. Kršćani čine pet posto stanovnika regije, a prije stotinu godina bilo ih je 20 posto. Prema procjenama do 2020. mogao bi se prepoloviti broj od 12 milijuna kršćana na Bliskom istoku ako se nastavi pogoršavati sigurnosno stanje i padati njihov natalitet. Arapski jezik na audijenciji koju uživo prenose radio i televizija poslat će umirujuću poruku kršćanima u regiji u kojoj su brojna sveta mjesta kršćanske vjere, drže vatikanski dužnosnici. Nadaju se i da će izravno Papino obraćanje muslimanima poboljšati ponekad zategnute odnose s islamom. Umjesto na talijanskom, svećenik je u srijedu prvi put sažetak Papina tjednog obraćanja pročitao na arapskom jeziku, uz sažetke na francuskom, engleskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom, slovačkom, češkom, poljskom, mađarskom i ruskom na audijenciji pred tisućama vjernika na Trgu sv. Petra.