ZAGREB - Krajem rujna u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 311.100 nezaposlenih osoba, što je za 3,2 posto ili 9.517 osoba više nego u kolovozu, a za 9,7 posto ili 27.433 osobe više u odnosu na rujan prošle godine. Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 32.691 osoba, što je 4 posto više nego u rujnu 2011. Od toga su 20.873 osobe došle izravno iz radnoga odnosa (63,8 posto), od čega najviše iz pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, njih 24 posto, trgovine na veliko i malo 18,9 posto, prerađivačke industrije 16,3 posto i dr. Ukupno su tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih izašle 23.174 osobe, što je 30 posto manje nego u rujnu lani. Od toga je zaposleno 14.145 osoba, i to 13.340 osoba (94,3 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Zapošljavanje temeljem radnoga odnosa najčešće se realiziralo u obrazovanju 23,1 posto, prerađivačkoj industriji 17,6 posto, trgovini na veliko i malo 11,4 posto, građevinarstvu 9,4 posto. U usporedbi s istim mjesecom 2011. nezaposlenost je povećana u svim županijama, a najveće povećanje je u Koprivničko-križevačkoj (za 21,9 posto), Međimurskoj (za 15,8 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (za 14,5 posto). Novčanu naknadu za nezaposlenost koristilo je 68.169 osoba ili 21,9 posto od ukupnog broja nezaposlenih, što je povećanje za 4,7 posto u odnosu na lanjski rujan.
ZAGREB - Energetika je okosnica gospodarskog razvoja Hrvatske u sljedećih deset godina, rekao je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić na konferenciji "Euforia" o temi energetike. Među projektima koje je nabrojao su gradnja novog bloka termoelektrane Plomin i pratećih objekata, s vrijednošću investicije od jedne milijarde eura te gradnja hidroelektrane Ombla i pratećih objekata vrijedna 140 milijuna eura. Ozbiljan interes za partnerstvo u modernizaciji termoelektrane Rijeka koja sada radi na mazut, po njegovim riječima iskazala je Ina, u projektu prerade te elektrane na plin vrijednom 550 milijuna eura. Tu su i planovi za rekonstrukciju hidroelekrane Kosinj C2 i gradnju dvije nove uz investiciju od 650 milijuna eura, obnova Termoelektrane-toplane Zagreb vrijedna 120 milijuna eura te gradnja elektrane Dubrovnik 2 vrijedna između 160 i 170 milijuna eura. U planu su i projekti hidrocentrala na Savi kod Zagreba i Dravi kod Osijeka i drugi projekti. Najveći dio njih realizirat će se kroz partnerstvo HEP-a i uglavnom stranih partnera, pri čemu će kreditna sposobnost HEP-a biti osigurana uravnoteženjem prihoda i rashoda i očekivanim uspješnim izdanjem korporativnih obveznica na međunarodnom tržištu, rekao je Čačić. Smatra da je pored toga za jačanje financijske pozicije HEP-a i općenito energetskog sektora u Hrvatskoj, kao i interes investitora, ključno tržišno formiranje cijena energenata.
ZAGREB - Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić izjavio je danas da je veći optimist od guvernera HNB-a Borisa Vujčića u pogledu gospodarskih očekivanja za Hrvatsku. Čačić je to odgovorio upitan kako komentira očekivanja HNB-a da bi pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogao biti nešto izraženiji u odnosu na ocjene središnje banke iz lipnja i da ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka. "HNB ima statični uvid te čita brojeve koji su mu dostupni, a svaka Vlada bi morala imati insajderski dinamični uvid, znati što radi i kuda ide i u tom smislu sam veći optimist od guvernera HNB-a, ne sporeći uopće njegove stavove. Zapravo, ne sjećam se kad se s njim nisam slagao", rekao je Čačić odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji "Euforia". Analitičari HNB-a u jučer objavljenoj Informaciji o gospodarskim kretanjima navode kako, s obzirom na nešto nepovoljnija očekivana kretanja u okružju i kasniji početak realizacije javnih investicija, očekuju da bi pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogao biti nešto izraženiji u odnosu na HNB-ove ocjene iz lipnja. Očekivani BDP-a u 2012. mogao bi biti nešto slabiji od lipanjskih ocjena HNB-a, kada se očekivao pad od 1,6 posto, a očekivani oporavak u 2013. sporiji od lipnju projiciranog rasta od 1,3 posto za iduću godinu, navodi se u najnovijoj HNB-ovoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.
ZAGREB - Izaslanstvo Republike Hrvatske u sastavu predstavnika Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke sudjelovat će na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Tokiju od 11. do 14. listopada, priopćeno je danas iz Ministarstva financija. Izaslanstvo Ministarstva financija predvodi ministar financija Slavko Linić, a Hrvatske narodne banke guverner HNB-a Boris Vujčić. Tijekom održavanja Godišnje skupštine izaslanstvo će imati niz sastanaka s predstavnicima Svjetske banke, a najavljene teme sastanaka uključivat će stanje na postojećim projektima te daljnje aktivnosti na pripremi i odobravanju novih projekata, kao i budućoj suradnji Hrvatske s Bankom. Izaslanstvo Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke održat će i sastanke s predstavnicima MMF-a, a razgovarat će se o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te mjerama koje se provode u cilju smanjenja proračunskih rashoda.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je 39. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta koji je okupio 341 izlagača iz 25 zemalja. Otvarajući sajam ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo je kako je u uvjetima intenzivne konkurentske utakmice tržišno pozicioniranje gospodarstvenika iz drvnog sektora čimbenik uspjeha, u čemu promidžba i marketing imaju značajnu ulogu. Istaknuo je i da drvna industrija, posebice zbog izvozne orijentiranosti i povezanosti s građevinskim sektorom, i dalje osjeća negativan utjecaj gospodarske krize. No, dodao je, moramo biti optimisti jer razlozi za optimizam postoje - izvozna se tržišta lagano otvaraju i zahvaljujući poslovnoj politici samih gospodarstvenika drvna industrija poprima pozitivna obilježja. Podsjetio je i da Vlada kontinuirano pomaže drvnoj industriji te je u razdoblju od 2007. do 2011. putem resornog ministarstva drvnoj industriji dodijeljeno 290 milijuna kuna nepovratnih sredstava, a ove će godine dobiti još 59,5 milijuna kuna, a isti iznos planiran je i u proračunu za iduću godinu. Na više od 38 tisuća četvornih metara izložbenog prostora u deset paviljona na Ambienti svoje proizvode i usluge do 14. listopada predstavlja nešto veći broj stranih, a manji broj domaćih izlagača.
ZAGREB - U organizaciji Udruge inovatora Hrvatske danas je otvorena 10. međunarodna izložba inovacija ARCA, koja se u u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava do 13. listopada, a na svečanosti otvaranja izložbe obilježena je i 55. obljetnica organiziranog inovatorstva u Republici Hrvatskoj te peti međunarodni dan inovatora. Na izložbi se predstavlja više od 340 inovacija 400-tinjak autora iz Hrvatske i još 13 zemalja. Izložbu ARCA otvorio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji je kazao da će Vlada nastaviti pružati podršku povezivanju znanosti, posebice inovatorstva i gospodarstva, jer je ulaganje u inovacije, koje rezultiraju proizvodima više dodane vrijednosti, ključno za uspješniju budućnost hrvatskog gospodarstva. Iznio je podatak da u Hrvatskoj svega 15 posto doktora znanosti izravno radi u gospodarstvo, dok je u EU taj udio oko 50 posto, a u SAD-u i do 80 posto. Ova Vlada teži da ulaganja države u znanost dosegnu tri posto BDP-a, koliki je europski prosjek, rekao je. Podsjetio je i da se inovatorstvo u Hrvatskoj potiče i kroz program Poduzetnički impuls iz kojeg je ove godine odobreno 11 milijuna kuna za razvoj i primjenu 59 inovativnih rješenja te 22,5 milijuna kuna za ulaganja u nove tehnologije.
ZAGREB - Radnici Tiskare Vjesnik d.d. štrajkaju danas od 9 do 14 sati kako bi upozorili Vladu na neizdrživo stanje u toj državnoj tvrtki koja je u blokadi zbog dugova od oko 150 milijuna kuna, zbog čega 360 zaposlenih nije primilo plaće za srpanj i kolovoz. Očekujemo da će Vlada uskoro ponuditi nekakvo rješenje za Tiskaru, inače ćemo stupiti u pravi štrajk i doći na Markov trg, najavio je predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske Stjepan Kolarić. Vlada mora uskoro pronaći rješenje za Tiskaru bilo kroz pokrivanje ili kompenzaciju gubitaka, jer od 150 milijuna kuna 100 milijuna se odnosi na dugove prema državi, bilo kroz privatizaciju tvrtke. No, prije privatizacije Tiskaru treba sanirati jer je AUDIO dosad već tri puta uzalud raspisivao natječaje na koje se nitko nije javljao, kaže Kolarić. Sindikalci su boje da bi Tiskara mogla biti namjerno otjerana u stečaj kako bi se netko jeftino dokopao poslovnih prostora i velikog građevinskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji u gotovo samom centru Zagreba, na križanju Savske ceste i Slavonske avenije. Za probleme Tiskare kriva je politika koja ju je natjerala da tijekom proteklih 10 godina pokrije oko 350 milijuna kuna gubitaka lista Vjesnik, ustvrdio je Kolarić.
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u rujnu su u odnosu na kolovoz bile više za 0,6 posto, a u odnosu na rujan prošle godine za 6,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukoliko se isključe cijene energije, proizvođačke su cijene u rujnu na mjesečnoj razini, prema kolovozu, zadržale stabilnost, dok su na godišnjoj razini, prema lanjskom rujnu, bile više za 0,7 posto. Na godišnjoj razini, prema rujnu lani, proizvođačke su cijene energije u rujnu ove godine porasle za 23,1 posto, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,7 posto. Cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju istodobno su pale za 1,6 posto, kapitalnih proizvoda za 0,8 posto, a intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najviše su u rujnu u usporedbi s istim mjesecom prošle godine porasle proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju, za 37,1 posto. Proizvođačke cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji na godišnoj su razini porasle 21,5 posto, u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 18,1 posto, a u prerađivačkoj su industriji za tri posto.
ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze danas su blago ojačali nakon jučerašnjeg pada, no promet je mršav pa se do podneva niti jedna dionica nije plasirala na listu milijunašica, jer nema novih vijesti ni sa domaće ni sa svjetske scene koje bi ulagačima dale jasniji smjernice. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,16 posto, na 1.750 bodova, a Crobex10 za 0,07 posto, na 973 boda. Redovni promet iznosio je oko 3 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT, oko 720 tisuća kuna, a cijena joj je skliznula 0,3 posto, na 206,11 kuna. Uz promet od oko 310 tisuća kuna, cijena dionice Ine pala je 1,3 posto, na 4.310 kuna. Treća po likvidnosti bila je dionica Atlantske plovidbe, s prometom od oko 250 tisuća kuna. Cijena joj je oslabila 0,1 posto, na 259,37 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnu listu oslabila prema euru za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,477042 kune. Kuna je oslabila i prema drugim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 0,67 posto, britanskoj funti 0,60 posto i švicarskom franku za 0,05 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,816447 kuna, funte 9,309066 kuna, a franka 6,176311 kuna.