BRUXELLES - Europska komisija uvjerena je da će hrvatski pristupni ugovor biti ratificiran na vrijeme te smatra da pitanje Ljubljanske banke nije pitanje procesa pristupanja, izjavio je u ponedjeljak njezin glasnogovornik Peter Stano. "Komisija nastavlja poticati obje strane da traže uzajamno prihvatljivo rješenje za to pitanje. Komisija vjeruje da će sve zemlje članice ratificirati Ugovor o pristupanju, koji su potpisale 9. prosinca, na vrijeme kako bi Hrvatska pristupila 1. srpnja 2013. godine", rekao je Stano, glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefana Fuelea. "To pitanje nije predmet procesa proširenja. Ali, važno je da dvije zemlje riješe to važno pitanje, koje također ima mulitlataralne implikacije, zbog uključenosti ostalih sukcesijskih zemalja", rekao je Stano. Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta podržao je krajem rujna politiku vlade i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca kojom se ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om uvjetuje rješenjem spornog pitanja Ljubljanske banke i njenih štediša. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Jožef Horvat izjavio je u prošli tjedan da je rješenje pitanja Ljubljanske banke obveza koju je Hrvatska već prihvatila, te je u tom smislu povezana s priključenjem Hrvatske Europskoj uniji.
PARIZ - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović doputovao je u ponedjeljak u službeni posjet Francuskoj na poziv francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, a u središtu njihovih službenih razgovora u utorak bit će skorašnji ulazak Hrvatske u EU te ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora. Hrvatskom predsjedniku u zračnoj luci u Parizu priređen je svečani doček uz vojne počasti. U središtu službenih razgovora Josipovića i Hollandea u utorak bit će ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. Hrvatski predsjednik će svog francuskog kolegu izvijestiti o procesu ratifikacije pristupnog ugovora RH-EU. U Francuskoj je taj proces već prošao dvije faze i očekuje se da će Pariz ratificirati pristupni ugovor do kraja godine. Nakon službenih razgovora u Elizejskoj palači dvojica predsjednika će u pariškom Muzeju Cluny otvoriti izložbu hrvatske srednjovjekovne umjetnosti u sklopu festivala "Croatie, la voici" koja traje u Francuskoj od rujna 2012. do siječnja 2013. Tijekom trodnevnog boravka u Parizu hrvatski predsjednik će održati i službene razgovore u francuskoj Skupštini i Senatu, a posjetit će i izložbu hrvatskog kipara Ivana Meštrovića u pariškom Muzeju Rodin.
PARIZ - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u ponedjeljak je u Parizu uručio odličja petorici francuskih državljana za njihov doprinos poboljšanju odnosa između Hrvatske i Francuske te zbog njihova doprinosa u procesu pristupanja Hrvatske EU-u. "EU je bila jedna od naših važnijih želja, a među prijateljima koji su nam na tom putu pomogli, Francuska je svakako jedan od najznačajnijih partnera", rekao je na prijamu u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu Josipović koji boravi u službenom posjetu Francuskoj na poziv francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Hrvatski predsjednik uručio je Red kneza Branimira s ogrlicom Jean-Louis Dewostu, posebnom savjetniku hrvatske vlade za pitanja pravosuđa u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om. Dewost je ovo visoko odličje dobio jer je "uvelike pomogao svojim iskustvom i znanjem RH prilikom pregovora s EU-om posljednje tri godine te je kao savjetnik za pravosuđe RH djelovao pri institucijama Francuske i EU u uvjeravanju u napredak hrvatskog pravosuđa". Guy Legras, kojeg je 2004. francuski predsjednik Jacques Chirac imenovao savjetnikom hrvatske vlade u pregovorima s EU, osobito u području poljoprivrede, također je dobio Red kneza Branimira s ogrlicom. Legras se na svom položaju istaknuo savjetima, idejama i incijativama te rješenjima prilikom otklanjanja problema tijekom pregovora. Zastupnik u Nacionalnoj skupštini Patrick Bloche dobio je Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Bloche je predsjednik skupine prijateljstva Francuska-Hrvatska, a zaslužan je za povezivanje i dobre odnose Nacionalne skupštine i Hrvatskog sabora. Senatorica Michele Andre, odlikovana Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, pomaže razvijanju francusko-hrvatskih odnosa te je inicirala donošenje senatorske europske rezolucije kojom se poziva francuska vlada da što prije pokrene postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora. Isto odličje dobila je i Catherine Lalumiere, potpredsjednica međunarodnog Europskog pokreta. Onašala je dužnost glavne tajnice Vijeća Europe u razdoblju primanja Hrvatske u tu organizaciju, gdje je uvelike pomogala pri integraciji Hrvatske u europske institucije.
BRUXELLES - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u nazočnosti predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardića, predsjednika Holdinga Ive Čovića te diplomatskih predstavnika Republike Hrvatske i brojnih uzvanika otvorio je u ponedjeljak predstavnički ured Grada Zagreba u Bruxellesu. "Ovo je veliki dan za Zagreb i Hrvatsku", izjavio je gradonačelnik Bandić. On je u svom govoru, spominjući skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju citirao stih Antuna Gustava Matoša, da su "hrvatstvo i europejstvo naravni i elementarni spoj kao H2O". Zagreb se tako pridružio brojnim regionalnim predstavništvima i predstavništvima glavnih gradova koji preko svojih ureda u Bruxellesu nastoje utjecati na donošenje odluka unutar europskih institucija i iskoristiti mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz europskih fondova. U Bruxellesu djeluje preko tri stotine regionalnih predstavništava te predstavništava gradova, među njima su i uredi četiriju hrvatskih regija, koji uspješno rade već neko vrijeme. Prema riječima gradonačelnika Bandića, Zagreb je najviše zainteresiran za razvijanje projekata iz područja prometa, komunalne infrastrukture i ekologije, za koje će pokušati dobiti dio sredstava iz europskih fondova.
SARAJEVO - Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) objavilo je u ponedjeljak popodne nove preliminarne rezultate općinskih izbora koji su potvrdili kako su HDZ BiH, Stranka demokratske akcije (SDA) i Srpska demokratska stranka (SDS) dobile najveću potporu među hrvatskim, bošnjačkim i srpskim biračima. Prema podacima koje je predstavio predsjednik SIP-a Branko Petrić, SDA je pojedinačno dobio najveći broj glasova i za sada je potvrđeno kako su njezini kandidati za načelnike pobijedili u 34 od 138 općina. SDS je po snazi druga stranka i za sada ima sigurne načelnike u 25 općina, dok je HDZ BiH osvojio načelnička mjesta u 13 općina. Kandidati iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika dobili su povjerenje birača u 18 općina, a Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u 11 općina. HDZ 1990. osvojio ja načelnička mjesta u tri općine, Savez za bolju budućnost (SBB) u dvije što je rezultat koji je ostvario i Demokratski narodni savez (DNS) u Republici Srpskoj.
SARAJEVO - Međunarodni promatrači ocijenili su u ponedjeljak da su općinski izbori u Bosni i Hercegovini protekli regularno, ali istodobno sugeriraju preinake izbornog zakonodavstva, dok iz političkih stranaka stižu naznake o novim pregovorima kojima će se rješiti kriza vlasti na državnoj i razini Federacije BiH. Izvjestiteljica mnogobrojnog promatračkog tima Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Amy Koopmanschap izjavila je u ponedjeljak u Sarajevu kako su izbori u BiH provedeni zakonito i sukladno međunarodnim standardima. Potvrdila je ipak kako su zapažene i manjkavosti koje bi valjalo otkloniti, a odnose se na ulogu promatrača političkih stranaka i komplicirani sustav glasovanja za one koji ne žive u općinama u kojima imaju prebivalište. "Potrebno je više profesionalnih i iskusnih službenika za provedbu izbora, a manje utjecaja političkih stranaka", kazala je Koopmanschap. Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) nastavilo je postupno objavljivati rezultate izbora, a oni su samo potvrdili jačanje HDZ BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Srpske demokratske stranke (SDS). Istodobno je objavljeno kako je otkazana sjednica Doma naroda parlamenta Bosne i Hercegovine predviđena u utorak, što je i prva konkretna naznaka preslagivanja na političkoj pozornici te zemlje nakon općinskih izbora provedenih u nedjelju. Iz parlamenta BiH u ponedjeljak je priopćeno kako je sjednicu Doma naroda bez posebnog objašnjenja otkazao njegov trenutačni predsjedatelj Dragan Čović, ujedno čelni čovjek HDZ BiH.
SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko pozvao je u ponedjeljak sve političke stranke i njihove čelnike u toj zemlji da nakon provedbe općinskih izbora odmah počnu rješavati nagomilane probleme. "Izbori su završeni i kampanja je iza nas. Sada kada su građani odlučili koga žele na čelu svojih lokalnih zajednica, vrijeme je da se prione na posao. Svaka općina u ovoj zemlji ima mnogo problema koji moraju biti riješeni što je prije moguće", stoji u Inzkovoj izjavi dostavljenoj medijima u Sarajevu. Istaknuo je kako stranački čelnici imaju odgovornost prema građanima i njihovim očekivanjima. "Pozivam čelnike na svim razinama i političke stranke da iskoriste predstojeće razdoblje i ukazanu priliku kako bi se pozabavili stvarnim temama koje se tiču građana, kao što su zapošljavanje, ekonomija i euroatlantske integracije. To je ono što glasači od njih očekuju", izjavio je visoki predstavnik za BiH.
LJUBLJANA - Slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio je u ponedjeljak u Luxembourgu da računa kako njegovoj zemlji neće biti potrebna pomoć Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) jer će svoje probleme riješiti sama, javljaju slovenski mediji. "Slovenija za sada ne razmišlja o korištenju ESM-a, računamo da ćemo probleme riješiti sami", rekao je Šušteršič. Dodao je da su pozitivne prve reakcije MMF-a, Europske središnje banke i Europske komisije na plan slovenske vlade za sanaciju bankarskog sustava i provedbu strukturnih reformi. Na sastanku guvernera središnjih banaka i ministara financija eurozone čija je članica i Slovenija bilo je riječi o početku djelovanja ESM fonda koji će imati 700 milijardi eura kapitala i kreditni potencijal do 500 milijardi eura, a trebao bi biti glavni instrument za održavanje stabilnosti zajedničke valute i izvor za pomoć onim zemljama eurozone koje dođu u fiskalne i financijske teškoće. Iako se špekulira da bi i Slovenija mogla tražiti pomoć fonda, Šušteršić je rekao da se o tome za sada ne razmišlja, te da je slovenska vlada spremna napraviti sve da izbjegne traženje takve pomoći.
PORTOVAIA, Rusija - Rusija je u ponedjeljak pustila u pogon drugi kanal podvodnog plinovoda Nord Stream čime je udvostručila kapacitet dotoka svog plina u Europu. Pokretanje tog novog kanala u zaljevu Portovaia (Finski zaljev, Baltičko more) sjeverno od Sankt Peterburga, s 27,5 na 55 milijardi metara kubičnih godišnje povećala količinu plina koji će stići do tržišta zapadne Europe preko Baltičkog mora i Njemačke. Prva tranša tog plinovoda od 1.220 km je otvorena u studenom 2011. Projekt vodi konzorcij koji sačinjavaju Gazprom, njemači E.On Ruhrgas i BASF-Wintershall, nizozemski Nederlandse Gasunie i francuski GDF Suez. Odborom dioničara predsjeda bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je vodio taj projekt godinama. U video poruci je predsjednik Putin izrazio zadovoljstvo okončanjem plana koji može zadovoljiti sve veće potrebe Europe za energetskim izvorima.
BRUXELLES/BEČ - Nakon ulaska Hrvatske sredinom 2013. Austrijanci ne žele daljnje pristupanje novih zemalja Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje javnoga mišljenja objavljeno u ponedjeljak. Austrijanci najviše odbijaju pristupanje Albanije, 68 posto je protiv, a samo 15 posto za, dok ostatak nije dao mišljenje, Kosova sa 66 posto protiv i 16 posto za, Turske sa 65 posto onih koji su protiv, a 17 posto za, te Srbije protiv čijeg ulaska je 61 posto ispitanih Austrijanaca, a 19 posto za, prema rezultatima ispitivanja koje je Društvo za socijalna istraživanja obavilo za Austrijsko društvo za europsku politiku. Skoro jednako tako negativno gledaju ispitanici na ulazak BiH u EU, njih 58 je protiv, a 22 posto odobrava, Makedonije protiv čijeg uključenja je 55 posto, a za 20 posto, Crne Gore sa 55 posto protiv i 21 posto za. Ispitanici su još najnaklonjeniji ulasku Islanda, njih 33 posto je za dok 37 posto to odbija. Ispitivanje je obavljeno telefonski na 501 Austrijancu.
BEOGRAD - Skupština Srbije u ponedjeljak je ukinula imunitet nekadašnjem ministru okoliša i prostornog planiranja, a sadašnjem zastupniku Demokratske stranke Oliveru Duliću, osmnjičenom za zlouporabe i korupciju, čime su se stekli uvjeti za pokretanje kaznenog postupka. "Neka mi jave kad se trebam javiti policiji, nema potrebe da me jure po gradu", rekao je prije sjednice Dulić, koji nije želio nazočiti odlučivanju o ukidanju njegovog zastupničkog imuniteta i još prije podne je napustio Skupštinu Srbije. Glasovanju nisu nazočili ni ostali zastupnici iz Dulićeve Demokratske stranke, ali su se na početku sjednice usprotivili načinu na koji se odlučuje o ukidanju imunitetske zaštite Duliću jer se on prije dva dana već odrekao imuniteta. Tužiteljstvo za organizirani kriminal sumnjiči Dulića za zlouporabu službenog položaja pri izdavanju dozvola za postavljanje optičkih kablova na trasama duž državnih cesta slovenskoj tvrtki Nuba invest. Policija je u subotu pokušala uhititi Dulića u njegovoj kući u Subotici, ali se on pozvao na zastupnički imunitet i kasnije istog dana na tiskovnoj konferenciji zanijekao krivnju i priopćio da se odriče imuniteta, a proces nazvao političkim progonom.
HACIPASA - Turska vojska u ponedjeljak je ponovo uzvratila napadom pošto je minobacačka granata koju je ispalila sirijska vojska pala u južnoj turkskoj pokrajini Hatayu, rekao je turski dužnosnik agenciji Reuters. To je bio šesti uzastopni dan turskih napada iz odmazde zbog prekograničnih sirijskih bombardiranja turskog teritorija. Posljednja minobacačka granata iz Sirije pala je 150 do 200 metara od granice na turski teritorij u okrugu Hacipasa oko 15 sati po mjesnom vremenu, rekao je dužnosnik. Turska je vojska posljednjih dana osnažila svoju nazočnost duž 900 kilometara granice sa Sirijom. Posljednji niz napada između Sirije i Turske najozbiljnije je prekogranično nasilje od početka ustanka u ožujku protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada koja se pretvorila u građanski rat koji prijeti da će uplesti i druge države regije. Turski predsjendik Abdulah Gul je u ponedjeljak izjavio da se u Siriji događa "najgori scenarij" i zatražio je od međunarodne zajednice da djeluje. Gul je rekao da će Turska nastaviti činiti sve što je potrebno kako bi zaštitila svoje granice.
LJUBLJANA - Zbog nastupa u emisiji HTV-a "Nedjeljom u dva" bivšem slovenskom premijeru Borutu Pahoru u Sloveniji je porastao "politički indeks", mjeren novom metodom ispitivanja javnoga mnijenja koja se prvi put koristi pred ovogodišnje predsjedničke izbore. "Takozvani politički indeks predstavlja apsolutnu razliku između broja pozitivnih i broja negativnih osjećaja koje registriramo u javnom mnijenju", rekao je je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ljubljani tehnički direktor tvrtke Gama System Matevž Gačnik. Aplikacija Gama System mjeri pozitivne i negativne reakcije korisnika Facebooka, Twittera i ostalih društvenih mreža na pojedine događaje, odnosno na nastupe predsjedničkih kandidata. Nastup u emisiji HTV-a koristio je Pahoru, a korisnici društvenih mreža pokazali su pozitivne reakcije, utvrđeno je korištenjem ovog novog analitičkog alata, rekao je Gačnik. Govoreći na HTV-u o svom nekadašnjem odnosu prema bivšim hrvatskim premijerima Ivi Sanaderu i Jadranki Kosor, Pahor se prosječnom slovenskom biraču predstavio kao netko tko je u odnosima s Hrvatskom branio slovenske interese, ali i političar koji bi s predsjedničkog položaja zagovarao dijalog sa svima. Uz to, pametno je izbjegao da odgovara na hrvatskom jeziku iako se njime služi, znajući da bi slovenski birači ocijenili nedomoljubnim. U ponedjeljak u 12 sati Pahorov politički indeks na društvenim mrežama zato se popeo na 112, dok indeks sadašnjeg predsjednika Danila Tuerka stoji na 24, a kandidata desnice Milana Zvera na 9.
LONDON - Pristašama i prijateljima Juliana Assangea britanski sud naložio je da uplate 93.500 funta (868.000 kuna) kojima su jamčili njegovo puštanje na uvjetnu slobodu, zbog toga što je osnivač WikiLeaksa zatražio politički azil u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, izvijestio je britanski dnevni list The Guardian u ponedjeljak. Britanski je sud u ponedjeljak naložio da devetero Assangeovih prijatelja i podržavatelja, koji su 2010. sa 140.000 funta zajamčili da će Assange poštivati uvjete za puštanje na slobodu tijekom njegove pravne bitke za osporavanje izručenja u Švedsku, mora uplatiti novac u roku od mjesec dana, ali je traženi iznos smanjio na 93.500 funta.
BIRMINGHAM - Britanska konzervativna vlada skinut će još deset milijarda funta na godinu iz proračuna socijalne pomoći, a ministar financija George Osborne u ponedjeljak je najavio i druge rezove u idućoj fazi štednje izaberu li Britanci ponovno konzervativce. Izbore 2015. vjerojatno će odlučiti zdravlje gospodarstva te pitanje kojom se brzinom treba boriti protiv deficita i na koja će se područja porezne politike i potrošnje koja stranka usredotočiti radi uravnoteženja britanskih javnih financija, piše Reuters. Konzervativci koji tvrde da će rast smanjiti deficit i pomoći im da dobiju iduće izbore, muče se s recesijom i nizom pogrešaka zbog kojih u anketama imaju čak deset posto manje potpore nego laburisti. Ministar financija George Osborne i premijer David Cameron žele iskoristiti godišnju stranačku konferenciju u Birminghamu da Britancima pošalju sliku mudrog gospodarstva i vrate potporu. Nadaju se da će glasači pozdraviti dodatni rez od deset milijarda funta u potrošnji na socijalu, jer to područje mediji često prikazuju kao "rasadište gotovana i rasipnika".