ZAGREB - Hrvatski sabor sutra zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu novog zakona o koncesijama u prvom čitanju, kojim se na sigurniji i jednostavniji te s direktivama EU usklađen način regulira postupak davanja te provedbe koncesija. U Vladi, koja je predložila zakon, ističu kako zakonski prijedlog uvodi niz rješenja koja predviđaju fleksibilnije i jednostavnije postupanje kod davanja koncesija za gospodarsko korištenje općih ili drugih dobara, kao i koncesija manje vrijednosti. Zakon propisuje koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra kao ugovorom uređen pravni odnos, čiji je predmet korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Davatelj koncesije u ime države mogu biti biti Vlada i središnja tijela državne uprave, u ime županija, gradova i općina njihova nadležna tijela, a kao davatelji koncesije navode se i pravne osobe koje su posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija.
ZAGREB - Pred saborskim Odborom za izbor, imenovanja i upravne poslove danas je 30-ak kandidata, od ukupno 123 koliko ih se prijavilo za predsjednika odnosno članove novog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Predsjednik Odbora Šime Lučin rekao je kako im je razgovor s kandidatima jedina točka dnevnog reda ovaj tjedan, a radi lakšeg rada, svaki dan će "ispitati" po 30 kandidata, u grupama po deset. Razgovor s kandidatima, osim priloženog životopisa, pridonijet će konačnoj odluci tko od njih udovoljava uvjetima za predsjednika odnosno članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, rekao je Lučin i dodao kako će odluku o izboru kandidata donijeti na završnom zasjedanju na temelju njihovih referenci i dojmova koje su kandidati ostavili.
ZAGREB - Brigadni general Mate Pađen imenovan je zamjenikom načelnika Glavnog stožera temeljem Odluke predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ive Josipovića, a na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane. Na dužnost stupa 1. listopada, priopćilo je danas Ministarstvo obrane (MORH). General Pađen rođen je 24. rujna 1962. u Ogulinu. Magisterij Strategije nacionalnih resursa stekao je 1998. godine u Washingtonu, a u čin brigadnog generala promaknut je 17. studenog 2003. U obranu suvereniteta Republike Hrvatske uključio se djelatno 30. lipnja 1991. kao pripadnik dragovoljačkih oružanih skupina.
SPLIT - "Javna uprava i upravno sudstvo: nova pravila i utjecaji europskog prava" - tema je međunarodnog simpozija, 6. Hrvatsko-francuskih upravnoupravnih dana, koji je počeo danas u splitskome Mediteranskom institutu za istraživanje života. Na početku dvodnevnog skupa, koji je okupio nekoliko desetaka istaknutih pravnih stručnjaka i sudaca, predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić upozorio je da Hrvatska u sustavu upravnog sudovanja nema dovoljan broj sudaca. "Problem koji imamo je neadekvatnost popunjenosti sudova, pa smo tako po broju sudaca i stanovnika na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji. Iza nas je jedino možda Monako. Prosjek nam je ispod onoga koji se očekuje u EU", rekao je Galić dodavši da nam trenutno u sustavu nedostaje 50 sudaca. Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je da Francuska danas i sutra u Splitu ima što pokazati o javnoj upravi i upravnom sudstvu, a da Hrvatska, koja je na pragu Europske unije, treba ta znanja iskoristiti kako bi zauzela što ravnopravnije mjesto u EU. "Vjerujem da ćemo u ovome mandatu javnu upravu učiniti boljom nego smo je zatekli", poručio je.
ZAGREB - Unaprjeđenje položaja i sveukupna integracija romske nacionalne manjine u u sve segmente društva tema je dvodnevnog sastanka Međunarodnog upravnog odbora Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. na kojem sudjeluje više od sto sudionika, predstavnika 12 zemalja članica Odbora. Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji s Tajništvom Desetljeća za uključivanje Roma, organizator je 23. sastanka, koji se danas i sutra održava u zagrebačkom hotelu Westin. Uz Hrvatsku, koja je 1. srpnja ove godine preuzela jednogodišnje predsjedanje Odborom, u Desetljeću za Rome sudjeluju i Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Srbija te Španjolska. Slovenija i SAD imaju promatrački status. Zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Darko Ledinski istaknuo je da hrvatska Vlada posvećuje veliku pozornost ostvarivanju prava romske nacionalne manjine. Podsjetio je da je Vlada pristupila izradi nove Nacionalne strategije za Rome do 2020. s ciljem smanjivanja jaza između romske i neromske populacije i sveobuhvatnog uključivanja Roma u sve segmente društva što će se, rekao je, postići podizanjem razine općeg i ciljanog obrazovanja te poboljšanjem ekonomskog i zdravstvenog statusa Roma.
ŠIBENIK - Načelnik Općine Murter-Kornati Ivan Božikov, predsjednica Mjesnog odbora Kornati Branka Šimat i predsjednik Udruge 'Kurnatari' Vladimir Skračić s današnje konferencije za medije u Šibeniku apelirali su na Ministarstvo zaštite okoliša da poništi rješenje o zabrani ribolova za osobne potrebe na području NP Kornata. Ako ministarstvo to ne učini Kornatari će, rečeno je, protiv ministarstva podići ustavnu tužbu za zaštitu ljudskih prava, a neće se ustručavati niti od građanskog neposluha. Rješenje o zabrani ribolova za osobne potrebe Kornatarima je izrekao inspektor Zaštite okoliša Davor Cukrov u prosincu prošle godine, podsjetili su Božikov, Šimat i Skračić. Njegovo rješenje nazvali su protuzakonitim i neustavnim. Prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode, kazala je Branka Šimat, u nacionalnim je parkovima dozvoljeno bavljenje ribolovom i poljoprivredom na tradicionalan način. Prema tom istom zakonu navedene djelatnosti mogu se samo ograničiti, ali ne i u cijelosti zabraniti, kazala je.
ZAGREB - Bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec posvjedočio je na suđenju u slučaju Fimi medija da Predsjedništvo HDZ-a, čiji je bio član, nikada nije raspravljalo ili odlučivalo o financijskom planu i završnom računu stranke, ali i da se nitko od članova najvišeg stranačkog tijela nije protivio zaključcima koje je predlagao tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Iako nije govorio o temelju optužnice kojom se HDZ, Sanader i ostali, terete za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki Polančec se, među ostalim, prisjetio da se na sjednicama Predsjedništva HDZ-a raspravljalo o uređivačkoj politici nekih medija i odabiru pjevača za stranačke skupove. Na pitanje HDZ-ovih odvjetnika Polančec je kazao da nema saznanja tko je plaćao stranačke troškove. O strukturi prihoda također se nije raspravljalo na Predsjedništvu, no siguran je da je većina novca dolazila iz državnog proračuna i donacija, jer se članarine dugo godina nisu skupljale. Kazao je da je, prema statutu, financijsko poslovanje bilo u nadležnosti predsjednika, ali da su predsjednik i glavni tajnik bili "prve osobe u hijerarhiji". "Ja na Predsjedništvu nisam nikada postavljao pitanja vezana za financijsko poslovanje", kazao je Polančec. Na pitanje tužiteljice zašto to nije učinio, bivši potpredsjednik vlade je odgovorio: "I ja sebi danas postavljam puno pitanja zašto nisam, ali eto nisam". Suđenje se nastavlja sutra kada bi na klupu za svjedoke trebali doći vlasnik tvornice papira PAN Marinko Mikulić, osnivač Euroherc osiguranja Dubravko Grgić i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić.
SPLIT - "Splitski statut iz 1312. godine, povijest i pravo" naziv je dvodnevnog međunarodnog skupa koji je danas počeo u Muzeju grada Splita u povodu 700. obljetnice prvoga službenog pravnog dokumenta za grad Split koji je bio na snazi gotovo 500 godina. Splitski statut iz 1312. godine spomenik je pravne i društvene povijesti, istaknuo je predsjednik Republike Ivo Josipović u poruci pročitanoj na početku skupa. Statut je svjedok duha jednog vremena koje je nemjerljivo utjecalo na daljnju povijest grada i svjedoči da je Split i prije 700 godina bio mediteranski i europski grad s identitetom, naglasio je Josipović u poruci dodajući da je taj dokument već tada bio dio europske pravne tradicije, a Split dio Europe. Akademik Tomislav Raukar u uvodnom je predavanju istaknuo kako je riječ o obimnoj i dragocjenoj zbirci pravnih spisa koji su sadržajno iznimno važni i slojeviti. "Na početku Splitskog statuta navodi se da se zakon donosi kako bi se zle ljude odvratilo od zlodjela a dobrim ljudima omogućio miran i siguran život", naveo je akademik Raukar. Istaknuo je da je Statut propisivao da vijećnici Grada budu "najodličniji građani", te da je gradska vlast morala pomagati osobito siromasima i najnemoćnijima, a to je načelo, dodao je akademik, "koje smo mi danas zanemarili". Znanstveni skup održava se u sklopu 24. Knjige Mediterana, manifestacije koja je otvorena sinoć i traje do 29 rujna ove godine, a danas je otvorena i izložba rukopisa i tiskanih izdanja Splitskog statuta iz 1312. godine.