LJUBLJANA - Europska komisija predložit će na jesen izvješće o monitoringu hrvatskih priprema za uključivanje u EU, a to je prilika da Slovenija pokrene pitanje nekretnina u vlasništvu Slovenaca u Hrvatskoj, posebice u Istri, piše u ponedjeljak dnevnik "Delo" koji ocjenjuje da je to važno koliko i pitanje hrvatskih štedišta Ljubljanske banke. Prema nekim procjenama oko 110.000 nekretnina u Hrvatskoj, a većinom su to vikendice i turistički objektima na području Istre, u vlasništvu je slovenskih državljana i njihovih tvrtki, piše vodeći slovenski list. "Mnogi su od njih svoje nekretnine upisali u hrvatske zemljišne knjige (katastar) i tako riješili imovinsko-pravne odnose, ali je mnogo i onih koji imaju probleme, pa i zbog "neelastičnosti hrvatske administracije", a neki se iz različitih razloga boje govoriti o problemima s kojima se u pokušajima da reguliraju status svoje imovine susreću, navodi "Delo" i podsjeća da na jesen RH čeka novo novo izvješće Bruxellesa o monitoringu. Brojni Slovenci govore o navodnim krivotvorenjima dokumentacije i nestajanju dokumenata iz hrvatskog katastra, općinskih dokumenata te iz brojnih drugih službenih evidencija o nekretninama", piše list i napominje da će Zagreb uskoro primijeniti novi zakon o postupku s nezakonito sagrađenim objektima, što također brine neke od slovenskih vlasnika nekretnina u hrvatskoj Istri.
SARAJEVO - Najaktualniji problem u odnosima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine je onaj vezan za morsku granicu kod Neuma, no najveće poteškoće proistječu iz činjenice da BiH nije u stanju govoriti jednim glasom, izjavio je Vladimir Raspudić, dosadašnji veleposlanik BiH u Zagrebu kojemu je upravo istekao trogodišnji mandat na toj dužnosti. U intervjuu za sarajevsko "Oslobođenje" od ponedjeljka ocijenio je da su odnosi između dviju država dobri, a svi postojeći problemi lako su rješivi uz pregovore "ukoliko s obje strane sjede razumni ljudi". O problemu utvrđivanja granične crte između dviju država na moru, Raspudić je kazao kako drži da je i u Hrvatskoj sazrelo razmišljanje da odbijanje ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine ne donosi ništa dobro niti jednoj državi. Nije riječ samo o tisuću kilometara granice koju valja urediti nego i životu i sudbini brojnih ljudi koji uz nju žive, podsjetio je. "Kad je BiH u pitanju, bit ću vrlo otvoren: najveći je problem - a zna se i zašto - činjenica da ne govorimo jednim glasom", kazao je bosanskohercegovački veleposlanik.
DAMASK - Sukobi između ustanika i vojske režima predsjednika Bašara al-Asada nastavljaju se u Siriji, navode aktivisti koji javljaju o pokolju 40-ak ljudi u pokrajini Hami te sukobima u gradu Alepu, a službena televizija izvijestila je o bombaškom napadu na zgradu sirijske radio-televizije u Damasku u ponedjeljak ujutro u kojemu ima ranjenih. Sirijski ministar informiranja Omran al-Zohbi optužuje na napad na TV skupine koje se udružuju protiv Sirije i djeluju u Kataru, Turskoj, Saudijskoj Arabiji ili pripadaju Mosadu, izraleskoj tajnoj službi. Sirijsko nacionalno vijeće optužuje pak vojsku za pokolj četrdesetak ljudi u pokrajini Hame u mjestu Harbnafsa u sunitskoj pokrajini gdje se provodi progon na vjerskoj osnovi. U nekoliko četvrti Alepa, glavnoga grada sjevernog dijela Sirije ubijeno je u ponedjeljak osam civila i jedan pobunjenički zapovjednik, naveo je Sirijski opservatorij za ljudska prava (OSDH). Prema izvorima sirijske vojske najmanje je 20.000 vojnika u Alepu, a ustanika je između 6.000 i 8.000. OSDH je priopćio da je u nedjelju ubijena 131 osoba, od kojih 79 civila, 42 vojnika i 10 pobunjenika. U narodnoj pobuni protiv režima u Siriji od ožujka 2011. poginulo je više od 21.000 ljudi, prema OSDH-u.
LA GOMERA (Španjolska) - Požar i dalje prijeti nacionalnom parku Garajonay na Kanarskim otocima u Španjolskoj koji je rijedak primjer suptropskih šuma što su rasle na Sredozemlju prije više desetaka milijuna godina, a ugrožena su i naseljena područja otoka La Gomera. "Jučer (u nedjelju) navečer stanje se dodatno zakompliciralo jer se vatra rasplamsala u područjima blizu naseljenih mjesta", rekao je predsjednik regija Kanara Paulino Rivero za španjolski radio. Gusta magla u ponedjeljak je onemogućila polijetanje dva kanadera koje je kao pojačanje pet helikoptera poslala španjolska vlada. Ali ta magla budi nadu da će padom temperature pomoći u borbi protiv požara. Više od 600 evakuiranih stanovnika još se ne može vratiti u domove. Lokalne vlasti drže da se radi o podmetnutom požaru jer je počeo na tri različita mjesta, rekao je Rivero. Požar, koji je izbio u subotu na susjednom otoku La Palma, u ponedjeljak je velikim dijelom stabiliziran. Šumski požari su ove godine posebno snažni u Španjolskoj. Nakon zime bez kiše, posljednjih 70 godina tlo nije bilo tako suho.
ZAGREB/PASADENA - Robotsko vozilo "Curiosity" američke svemirske agencije NASA uspješno se u ponedjeljak ujutro spustilo na Mars, nakon stotina milijuna milja koliko je prošlo kroz svemir, objavile su ekipe u NASA-inu centru u Pasadeni u saveznoj državi Kaliforniji. Robot se spustio nešto iza 07.31 po srednjoeuropskom vremenu. "Dodir s tlom je potvrđen", objavio je stručnjak iz NASA-ine kontrole u centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni. Nešto prije 7 sati i 30 minuta, misija kontrole primila je prvi robotov signal, prije nego je ušao u atmosferu crvenog planeta, a zatim je potvrdio i svoj pad na planet. Curiosity je ime tonu teškog robota-laboratorija, koji je pak dio četiri tone teškog NASA-ina znanstvenog laboratorija za Mars. Uz proračun od 2,5 milijarde dolara, misija Curiosity koji je u 8,5 mjeseci od lansiranja prešao 352 milje, trebala bi potrajati dvije godine i zapravo je trostruka: procijeniti mogućnost života na Marsu u prošlosti i sadašnjosti, proučiti geologiju i geokemiju, istražiti procese povezane s mogućnošću života na Marsu, uključivo ulogu vode.
HIROŠIMA - Desetci tisuća ljudi obilježili su u ponedjeljak 67. obljetnicu prve uporabe nuklearnog oružja, pada atomske bombe u Hirošimi u ozračju sve izraženijih prosvjeda protiv nuklearnog programa Japana nakon katastrofe u Fukushimi. Preživjeli, rodbina žrtava, članovi japanske vlade i strani uzvanici nazočili su godišnjem obilježavanju u Memorijalu mira, podignutom na mjestu eksplozije. Zvukom zvona obilježen je početak minute šutnje u točno vrijeme kada je 6. kolovoza 1945. američki bombarder Enola Gay ispustio bombu koja je pretvorila taj grad na zapadu Japana u nuklearni pakao u kojem je poginulo 140.000 ljudi. Godišnje komemoracije nuklearnih bombardiranja poprimile su novu dimenziju nakon nuklearne nesreće Fukushima Daiichi te su na skupovima organiziranima uz godišnjicu sudjelovali i stanovnici iz okolice Fukushime, evakuirani nakon nuklearne nesreće 11. ožujka 2011. U Japanu jača antinuklearno raspoloženje otkako je premijer Yoshihiko Noda u lipnju odlučio pokrenuti dva atomska reaktora kako bi zaštitio gospodarstvo i ekonomski opstanak zemlje.