Indeks Londonske burze FTSE pao je 1,1 posto 5.600 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,8 posto na 6.403 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,5 posto i iznosio 3.141 bod.
Zapisnik s Fedova sastanka pokazao je da će se stanje u najvećem svjetskom gospodarstvu morati pogoršati da bi središnja banka dodatno ublažila monetarnu politiku. Nekoliko dužnosnika smatra da su dodatni poticaji opravdani, no većina se s time ne slaže.
"Budući da se Fed suzdržao od trećeg ciklusa kvantitativnog ublažavanja monetarne politike, možda u očekivanju tmurnijih dana, rasplamsao se short-selling", tumači Mike McCudden iz tvrtke Interactive Investor.
Riječ je o spekulativnoj trgovinskoj praksi u sklopu koje trgovci posuđuju dionice u očekivanju pada njihove vrijednosti i prodaju ih da bi ih potom kupili po nižoj cijeni i vratili vlasnicima, zarađujući na razlici.
"Smanjenje obujma trgovanja tijekom ljetnih mjeseci dovest će do veće kolebljivosti na tržištu a upravo sada slika izgleda prilično crno", dodaje McCudden.
"Fedov zapisnik nije razjasnio situaciju jer je ostavio otvorena vrata za intervenciju, ali veliko je pitanje kada. Ne očekujemo novi poticaj ovog ljeta i mislimo da se stvari trebaju pogoršati da bi Fed nešto poduzeo".
Sektor osnovnih resursa bio je najteže pogođen, oslabivši 2,4 posto, nakon što je pala cijena bakra.
Raspoloženje je također pokvarila zabrinutost vezana za zaradu američkih kompanija, posebice u tehnološkom i industrijskom sektoru. Tako su se u četvrtak pod pritiskom našle i europske tehnološke dionice, oslabivši u prosjeku 2,1 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 1,5 posto, na 8.720 bodova.