BRUXELLES - Čelnici 17 zemalja eurozone dogovorili su rano ujutro da se do kraja ove godine uspostavi mehanizam koji će omogućiti da se pod određenim uvjetima banke izravno dokapitaliziraju iz stalnog kriznog fonda EU-a, što je velik napredak jer eventualno spašavanje banaka neće opterećivati nacionalne proračune. Uvjet za to je uspostava stalnog stalnog nadzornog mehanizma u kojem će sudjelovati i Europska središnja banka. "Potvrđujemo da se mora razbiti začarani krug između banaka i država. Komisija će uskoro predstaviti prijedloge jedinstvenog nadzornog mehanizma. Tražimo od Vijeća da te prijedloge hitno razmotri do kraja 2012. Kada se uspostavi jedinstveni nadzorni mehanizam koji uključuje i Europsku središnju banku, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) moći će izravno dokapitalizirati banke u eurozoni", kaže se u izjavi čelnika eurozone.
BRUXELLES - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi izrazio je zadovoljstvo sporazumom europskih lidera koji će europskom trajnom kriznom fondu omogućiti izravnu dokapitalizaciju banaka, istaknuvši da je riječ o dobrom rezultatu. "Mogućnost da se u budućnosti Europski stabilizacijski mehanizam koristi za izravnu dokapitalizaciju banaka, za što se ECB zalagao već neko vrijeme, predstavlja još jedan dobar rezultat", kazao je Draghi novinarima nakon dvodnevnog summita Europske unije. Sinoćnji sporazum trebao bi omogućiti 500 milijardi eura 'teškom' kriznom fondu da izravno dokapitalizira posrnule banke, čime će se poštediti proračuni zemalja EU-a i spriječiti njihovo gomilanje novih dugova. "ECB će preuzeti zadaće nadzora" u tom tijelu i time dodatno ojačati nadzor središnje banke nad aktivnostima komercijalnih banaka, napomenuo je Draghi.
FRANKFURT - Krediti kućanstvima i poduzećima u eurozoni pali su u svibnju, pojačavajući pritisak na Europsku središnju banku (ECB) da poduzme dodatne mjere kako bi poduprla gospodarstvo. Krediti privatnom sektoru smanjili su se u prošlom mjesecu za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazali su podaci ECB-a. U travnju porasli su za 0,2 posto. Krediti kućanstvima porasli su pritom za dvije milijarde eura dok su se krediti poduzećima smanjili za čak 10 milijardi eura u odnosu na prethodni mjesec. Banke su postrožile uvjete za dodjelu kredita zbog krize u eurozoni a slabljenje gospodarskog rasta istodobno je prigušilo potražnju poduzeća i domaćinstava za kreditima. Dodatni je uteg bio strah za budućnost eurozone.
BERLIN - Promet od trgovine na malo u Njemačkoj u svibnju je smanjen drugi mjesec zaredom, pokazali su preliminarni podaci tamošnjeg statističkog ureda. Promet od trgovine na malo u svibnju je na mjesečnoj razini smanjen za 0,3 posto, pokazuju podaci Destatisa prilagođeni za inflaciju, sezonske čimbenike i kalendar. Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo u najvećem je europskom gospodarstvu smanjen za 1,1 posto, izračunali su statističari.
BRUXELLES - Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju je procijenjena u visini 2,4 posto, čime se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, pokazuju preliminarni podaci statističkog ureda EU-a. Time se godišnja stopa inflacije u 17-članoj eurozoni već 19. mjesec zaredom drži iznad razine "od gotovo dva posto" koliko u srednjoročnom razdoblju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB). Najnoviji podatci proizlaze iz slabljenja inflacije u mnogim članicama eurozone, izazvanog padom cijena nafte koji je najvećim dijelom proizišao iz pada gospodarskih aktivnosti.
LONDON - Četiri najveće britanske banke pristale su platiti odštetu klijentima nakon što je bankovni regulator utvrdio da su ih obmanjivale pri prodaji osiguranja od viših kamatnih stopa na kredite. Agencija za financijske usluge (FSA) objavila je da je postigla sporazum s Barclaysom, HSBC-om, Lloydsom i RBS-om o isplati odgovarajuće odštete klijentima budući da je istragom utvrdila propuste banaka u prodaji proizvoda osiguranja od viših kamatnih stopa, takozvanih kamatnih swapova. Iz FSA su upozorili da su ti propusti po njihovoj procjeni ozbiljno utjecali na velik broj tih poduzeća. Zaključak FSA potaknuo je mnoga mala poduzeća koja su kupovala osiguranja da zatraže odštetu od banaka, a traženi iznosi kreću se od mnogo milijuna do nekoliko milijardi funti.
SEUL - Južna Koreja snizila je prognozu gospodarskog rasta budući da je europska dužnička kriza smanjila potražnju za izvozom te zemlje. Bruto domaći proizvod vjerojatno će ove godine porasti za 3,3 posto, za razliku od ranije projiciranih 3,7 posto, priopćilo je ministarstvo financija. "Pogoršanje situacije u inozemstvu, uključujući europsku fiskalnu krizu, koči oporavak", navelo je ministarstvo u priopćenju. „Ipak, poboljšanje stanja na tržištu rada u drugoj polovici ove godine i usporavanje rasta potrošačkih cijena potaknut će oporavak preko domaće potražnje", dodaju.
LONDON - Cijene nafte poskočile su, prateći širi trend rasta cijena roba, nakon što su europski čelnici dogovorili strategiju za rješavanje problema rastućih troškova zaduživanja Italije i Španjolske. Cijena barela sirove nafte u Londonu za isporuke u kolovozu porasla je za 1,60 dolara na 92,96 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 1,73 dolara i iznosila 79,42 dolara. Na oba tržišta cijene su na dobrom putu da u drugom tromjesečju zabilježe pad za više od 20 posto, najveći od financijske krize 2008. "Cijena nafte jučer je dramatično pala pa su ulagači krenuli u pokrivanje pozicija i koristili priliku za jeftinu kupovinu“, zaključio je Ben Le Brun, analitičar tržišta iz tvtke OptionsXpress u Sydneyu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europskim burzovnim indeksima snažan je poticaj za rast pružila neočekivana vijest sa summita EU-a o dogovorenom paketu mjera za suzbijanje dužničke i bankovne krize eurozone, pa su upravo bankovne dionice bile najveći dobitnici. Londonski FTSE indeks poskočio je 1,39 posto, na 5.569 bodova, frankfurtski DAX za 2,6 posto, na 6.310 bodova, a pariški CAC 2,8 posto, na 3.137 bodova. "Dionice su bile pod pritiskom u posljednje vrijeme, tako da je normalno da sada jačaju nakon što su stigle neke dobre vijesti", kazao je dionički strateg u banci Saxo, Peter Garnry. Najveći je dobitnik bio bankovni sektor, predvođen dionicama španjolskih i talijanskih banaka.
NEW YORK - Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi pali nakon vrlo nesigurnog trgovanja jer ulagači nisu očekivali puno od summita Europske unije i jer je podrška Vrhovnog suda SAD-a zakonu o reformi zdravstvenog osiguranja izazvala velike oscilacije cijena dionica u zdravstvenom sektoru. Dow Jones indeks oslabio je 24 boda, ili 0,20 posto, na 12.602 boda, dok je S&P 500 pao 0,21 posto, na 1.329 bodova, a Nasdaq indeks 0,90 posto, na 2.849 bodova.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, dok je tečaj eura prema dolaru skočio više od 1 posto, nakon što su čelnici EU-a postigli dogovor o mogućnosti pomoći bankama iz europskih fondova, bez povećanja državnog duga, što bi trebalo smanjiti pritisak na cijenu zaduživanja Italije i Španjolske. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu skočile između 0,9 i 2,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 2 posto.