ZAGREB - Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću uručena je u petak nagrada za Europski govor godine, za govor održan prilikom potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u 9. prosinca 2011. u Bruxellesu. Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb nagradili su Josipovićev govor u Europskom parlamentu jer promiče iste ciljeve i vrijednosti za koje se zauzimaju te dvije institucije i jer odražava interese građana koji su za članstvo u EU, obrazložio je predsjednik Europskog doma Dubravko Miholić. Europski govor godine najveća je nagrada Europskog pokreta koja se dodjeljuje od 2003., a prošle godine dobio ju je Erhard Busek za govor održan u Europskom domu u Zagrebu. Predsjednik Josipović je izjavio da nagrada pripada svima koji su kroz dugo vremensko razdoblje radili na Hrvatskoj kao europskoj zemlji. "Prisjećam se bivše vlade Jadranke Kosor, sadašnje na čelu s premijerom (Zoranom) Milanovićem, gospođe (Vesne) Pusić koja je među onima koji su najviše promovirali ideje Europe", rekao je te istaknuo da nisu u pravu ni oni koji Europu prikazuju kao raj, niti oni koji drže da je tamnica naroda u kojoj će Hrvati izgubiti nacionalni identitet. "Nakon dvadeset godina moderna se Hrvatska vratila političkom i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala", rekao je hrvatski predsjednik istaknuvši da je "s Europom Hrvatska bogatija, a s Hrvatskom je i Europa bogatija".
BRUXELLES - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u petak ujutro u Bruxellesu da ustupci napravljeni u korist zemalja u poteškoćama ne znače da je odustala od politike uvjetovanosti. "Mislim da smo ostvarili važno postignuće, ali smo ostali vjerni našoj filozofiji da nema usluge bez protuusluge. Ostajemo potpuno u dosadašnjoj shemi: usluga, protuusluga, uvjetovanost i nadzor", rekla je Merkel u nastavku summita europskih čelnika. Čelnici 17 zemalja eurozone dogovorili su u petak rano ujutro da se do kraja ove godine uspostavi mehanizam koji će omogućiti da se pod određenim uvjetima banke izravno dokapitaliziraju iz stalnog kriznog fonda EU-a, što je velik napredak jer eventualno spašavanje banaka neće opterećivati nacionalne proračune. Uvjet za to je uspostava stalnog nadzornog mehanizma u kojem će sudjelovati i Europska središnja banka. Na takvom je rješenju inzistirala Španjolska jer bi spašavanje njezinih banaka povećalo javni dug do neodržive razine. Čelnici eurozone također su izrazili spremnost na "fleskibilniju uporabu" kriznih fondova EFSF i ESM kako bi oni mogli izravno kupovati obveznice zemalja u poteškoćama, na čemu je najviše inzistirala Italija. Španjolska i Italija snažno su se borile za takva rješenja prema kojima je najviše rezervi imala Njemčaka. Rim i Madrid odbili su potpisati pakt o stabilnosti i rastu, čije su pojedinosti uglavnom dogovorene, sve dok se ne dogovore hitne mjere koje bi osigurale smanjenje kamata na obveznice zemalja u poteškoćama.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije dogovorili su u četvrtak, prvi dan summita u Bruxellesu da se za poticanje rasta namijeni oko 120 milijardi eura, ali konačni dogovor o paktu za rast i zapošljavanje nije bio postignut, jer Italija i Španjolska prije toga žele isposlovati smanjenje troškova zaduživanja. "Dogovorili smo se o nekim točkama. Za rast i zapošljavanje mobilizirat ćemo oko 120 milijardi eura", rekao je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare. Polovicu iznosa, 60 milijardi eura, namijenjenog za mjere rasta osigurala bi Europska investicijska banka, koja će biti dokapitalizirana s 10 milijardi eura, dodatnih 55 milijardi treba doći iz nepotrošenih sredstava iz Kohezijskog fonda, a pet milijardi eura iz pilot-faze projektnih obveznica koja će započeti ovoga ljeta investicijama u energiju, prometnu i širokopojasnu internetsku infrastrukturu.
SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izjavio je kako ne kani koristiti se svojim ovlastima i intervenirati u rješavanju krize vlasti u Federaciji BiH te je poručio da je to problem koji treba riješiti ustavni sud tog bosanskohercegovačkog entiteta. "Sve je na domaćim tijelima vlasti i treba ih poštovati. Ustavni sud je baš takva institucija i treba prihvatiti to što će on odlučiti", izjavio je Inzko u intervjuu što ga je u petak objavilo sarajevsko "Oslobođenje".
Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), HDZ BiH, HDZ 1990. i Savez za bolju budućnost (SBB) su početkom tjedna smijenili predsjednika Zastupničkog doma parlamenta FBiH Denisa Zvizdića iz Stranke demokratske akcije (SDA) i njegova zamjenika Stanka Primorca iz Hrvatske stranke prava (HSP) i na te dužnosti postavili svoje članove. Zastupnici iz reda SDA, HSP, Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB), koje su ranije činile vladajuću koaliciju zajedno sa SDP-om i još nekoliko manjih stranaka osporili su zakonitost sazivanja sjednice i provedenih smjena koje su na toj sjednici donijeli zastupnici iz SDP-a, dva HDZ-a i SBB-a.
Iznko ne vjeruje da bi njegova intervencija u sadašnjoj fazi pomogla jačanju demokracije u BiH. Upozorio je ipak kako su neprimjereni napadi četiri članice nove vladajuće koalicije na predsjednika Federacije BiH Živka Budimira zbog njegova odbijanja da prihvati zahtjev za smjenom ministara u entitetskoj vladi iz reda SDA, HSP-a i NSRzB. "Budimir je zakonito izabrani predsjednik FBiH i ovlašten je donositi odluke sukladno ustavu i zakonima i te se ovlasti moraju poštovati", kazao je Inzko.
LONDON - Žestoke oluje s poplavama uzrokovale su u četvrtak smrt jednog muškarca u središnjem dijelu Engleske, dok je željeznički i cestovni promet između Škotske i ostatka zemlje i dalje jako otežan u petak. Muškarac od 66 godina utopio se u četvrtak dok se pokušavao vratiti kući u bujici nakon što je izašao iz automobila na poplavljenoj cesti u Shropshireu. Oluje su zahvatile sjeverni i središnji dio Engleske, Škotske i Sjeverne Irske. Gotovo 15.000 domova ostalo je bez struje. Nekoliko cesta zatvoreno je, a evakuirane su stotine kuća. Vlakovi između Newcastela i Edinburgha otkazani su u petak dok željezničarske službe ne poprave kolosijeke.
MADRID - Britanska policija uhitila je u petak u Londonu dvojicu gerilaca baskijske organizacije ETA-e od kojih je jedan "povijesni" član tražen zbog sudjelovanja u više od dvadeset umorstava, objavilo je španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova. Uhićen je Antonio Troitino Arranz (55), bivši član madridske ćelije i počinitelj nekih od najsmrtonosnijih napada ETA-e, optužen za više od dvadeset umorstava. S njime je u londonskoj četvrti Hounslow uhićen i dugi član ETA-e, 39-godišnji Ignacio Lerin Sanchez.
Antonio Troitino "bio je povezan sa sadašnjim vodstvom ETA-e", navodi španjolski MUP i dodaje da je od 80-ih godina Troitino sudjelovao u brojnim napadima, među kojima je atentat automobilom bombom na autobus žandarmerije 14. srpnja 1986. U tom napadu u Madridu 12 je policajaca ubijeno, a 51 osoba je ranjena. Troitino je osuđen na 2.200 godina zatvora, ali je oslobođen u travnju 2011. zbog pogreške u proceduri te je pobjegao. ETA je krajem 2011. objavila da odustaje od nasilja. U četiri desetljeća oružane borbe za neovisnost pokrajine Baskije ETA je ubila nekoliko sudaca i više od 800 osoba.