ZAGREB - Potpredsjednik SDP-a i predsjednik saborskog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Zlatko Komadina odbacio je danas kao neistinite navode iz jednog tjednika da želi biti predsjednik Hrvatskog sabora, a po njegovu sudu tu su informaciju možda plasirali neki kolege iz SDP-a koje je nazvao slinavcima oko premijera Zorana Milanovića. "Želim poručiti kolegama u stranci, a takvih očito ima, koji su plasirali ovakve gadarije da, ako mi imaju što poručiti, to kažu u lice ili da se potpišu kao izvor informacija onima kojima daju takve informacije", rekao je Komadina na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru. Komadina tvrdi da je tjednik informaciju objavio ne razgovarajući s njim. No, po njemu, informacije su plasirali kolege iz SDP-a. "Po mom sudu, radi se o moguće nekim kolegama slinavcima oko kolege Milanovića koji misle da mu se tako dodvoravaju ili mu valjda čine neku uslugu ili možda o kolegama koji nemaju petlje reći što ih muči pa koriste mene kao sredstvo za unutarstranačke obračune", rekao je Komadina. Novinarima je rekao kako teško može reći tko su ti "slinavci". Upitan misli li da ga premijer Milanović ne voli, rekao je "teško da možemo govoriti o ljubavi između dva muškarca". Komadina smatra da je vrijeme objavljivanja članka nekorektno prema predsjedniku Sabora Borisu Špremu i njegovoj obitelji jer se radi o bolesti. "Nisam lešinar, nikad to nisam ni bio, niti bih gradio ikakvu političku karijeru na nečijoj nesreći ili bolesti", zaključio je Komadina.
ZAGREB - Zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru Ivo Jelušić danas je rekao da u SDP-u nema slinavaca, ali i da nije korektno da se nekoga kandidira na neku dužnost ako on sam to ne želi. Na pitanje ima li u SDP-u unutarstranačkih spoticanja odgovorio je da to ne bi komentirao. "Ne bih rekao da je podmetanje, ali da postoji različitih interesa, naravno da postoji i da je to normalno u svakoj stranci", dodao je Jelušić. Potpredsjednik Sabora Josip Leko je na pitanje tko su slinavci u SDP-u, kratko odgovorio: "Pitajte one koji se time bave". "Ja ne znam tko to radi, ali onaj tko radi je jako zločest i zlonamjeran. Apsolutno sam sigurna da gospodin Komadina nema apsolutno nikakve veze sa tim glasinama", rekla je SDP-ova zastupnica Mirela Holy upitana zna li tko su slinavci koje spominje Zlatko Komadina. O izjavi Komadine, kao i o tome ima li u SDP-u unutarstranačkog podmetanja novinari su pitali i ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa uoči današnjeg potpisivanja operativnog sporazuma o One-stop-service-centru Zagrebačke županije. "Ne mogu vam to komentirati", kratko je odgovorio Maras.
GROŽNJAN - Ministar zdravlja Rajko Ostojić i istarski župan Ivan Jakovčić potvrdili su danas novinarima u Grožnjanu da je poništen natječaj za zajam od 600 milijuna kuna za gradnju nove pulske bolnice. Natječaj je poništen zbog financijskih razloga, to jest zbog neodgovarajućih uvjeta, rekao je Jakovčić i dodao kako s tim u vezi traže novo rješenje te očekuje da će se u roku od nekoliko tjedana raspisati novi natječaj za financiranje bolnice, a u ranu jesen i za odabir izvođača radova. Temeljni kamen za novu pulsku bolnicu bit će položen vrlo brzo, rekao je Jakovčić i dodao da će nova bolnica pridonijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom standardu u Istri. Ministar zdravlja Rajko Ostojić istaknuo je kako su u posljednjih dvadeset godina pulska Opća bolnica i riječki KBC bili diskriminirani u bolničkom sustavu. "Od svih bolnica u Hrvatskoj dvije imaju prioritet, a to su pulska bolnica i riječki Klinički bolnički centar. Nova bolnica je naša obaveza prema Istri, naš dug prema građanima i sjajnim liječnicima i medicinskim sestrama kako bi radili u kvalitetnim uvjetima", poručio je ministar Ostojić.
TROGIR - Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić u izjavi za novinare opovrgnula je nagađanja o sukobima unutar vladajuće koalicije. "Nema nikakvih sukoba, mi smo zatekli stanje u državi koje je izuzetno loše i borimo se da održimo kreditni rejting", rekla je ministrica Opačić odgovarajući na novinarsko pitanje o tome postoje li sukobi unutar vladajuće koalicije zbog slučaja ministrice zaštite okoliša Mirele Holy i prvog potpredsjednika vlade Radimira Čačića. "Mi imamo puno većih problema i bavimo se njihovim rješavanjem, a nema nikakvih sukoba", dodala je Milanka Opačić, koja se danas u Trogiru sastala s gradskim dužnosnicima i posjetila Dom za psihički bolesne odrasle osobe i Centar za socijalnu skrb. Ocijenila je da te dvije ustanove rade u vrlo lošim uvjetima. "Osoblje u Domu za psihički bolesne odrasle osobe u kojem je 120 štićenika ulaže maksimalne napore da se koliko-toliko podigne standard tih ljudi" jer je riječ o starim i zapuštenim prostorijama, istaknula je ministrica Opačić. Također je rekla da je u današnjim razgovorima s dužnosnicima u Trogiru razmatrana mogućnost da se štićenici tog doma premjeste u bolje i kvalitetnije prostorije na trogirskome području koje su državna imovina. Istaknula je kako se zauzima za decentralizaciju ustanova kao što su centri za socijalnu skrb ili domovi za psihički bolesne stare osobe te da međuresorna skupina priprema model za decentralizaciju.
ZAGREB - Predsjednik Republike uručio je danas odličja za osobite zasluge za znanost i njezino promicanje u Hrvatskoj i svijetu - Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića akademicima Milanu Heraku, Dragi Ikiću i Ivanu Jurkoviću te Štefaniji Puretić, a odličje za osobite zasluge za prosvjetu i dugogodišnje kontinuirano donatorstvo glazbenih instrumenata diljem Hrvatske - Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića uručio je Ivanu Šimi Šimatoviću. Čestitajući danas odlikovanima predsjednik Josipović rekao je kako mu je iznimna čast odlikovati "naše veterane znanosti i kulture kao znak zahvalnosti cjelokupne Hrvatske za sve ono što su nam dali". "Vaš doprinos kulturi, znanosti, obrazovanju i našem društvu zaista je izniman", istaknuo je predsjednik Josipović, dodajući kako smo, nažalost, "skloni zaboraviti ono dobro što neki ljudi rade za našu domovinu". U ime odlikovanih zahvalio je akademik Milan Herak, koji je rekao da se raduju svakom novom dostignuću u Republici Hrvatskoj te da će - dok budu aktivni - pratiti sve ono što se u njoj događa.
DUBROVNIK - Prometna izoliranost Dubrovačko-neretvanske županije bila je tema sjednice Županijskog odbora SDP-a na kojoj je sudjelovao i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Kako je priopćeno, na sjednici je zaključeno kako je nacionalno pitanje povezivanja teritorija Republike Hrvatske pelješki most te se od hrvatske vlade traži vremenski okvir za izgradnju mosta koji će biti vezan uz porast BDP-a od pet posto dvije godine uzastopce. Uspostava trajektne veze između Komarne i Brijesta može biti privremeno rješenje do izgradnje pelješkoga mosta i kao najučinkovitije i najjeftinije rješenje jer je velik dio posla za tu vezu već odrađen. Županijski odbor SDP-a traži i nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika po prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije. "Tražimo nova rješenja koja nismo probali umjesto odgovornosti onih koji su nas doveli u ovakvu situaciju, a sada bi nam komplicirali životne uvjete i dalje", stoji u priopćenju Županijskog odbora SDP-a.
GROŽNJAN - Informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, preventivne javno-zdravstvene akcije te poboljšanje komunikacije s pacijentima ključni su instrumenti razvoja zdravstva u idućih osam godina prema Nacrtu nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012. do 2020. koja je danas prvi put predstavljena na tečaju "Mediji i zdravlje" koji se održava u Grožnjanu u sklopu ovogodišnje Motovunske ljetne škole unaprjeđenja zdravlja. O strateškim problemima i razvoju hrvatskoga zdravstva u idućih osam godina govorio je ministar zdravlja Rajko Ostojić, a o dokumentu na skupu su raspravljali liječnici, novinari, predstavnici zdravstvenih ustanova i udruga pacijenata, strukovnih komora u zdravstvu te sindikati i predstavnici farmaceutskog sektora. "Ovo je strategija za ovo desetljeće razvoja hrvatskoga zdravstvenog sustava. Nažalost kasnimo, nismo iskoristili pretpristupne fondove upravo zato što nismo imali strategiju", istaknuo je ministar Ostojić i dodao kako je posljednji trenutak da se hrvatsko zdravstvo uključi u strukturne fondove EU-a jer je to uvjet bez kojeg se ne može, to jest kako je strategija uvjet da se opće zdravstvene ustanove i nevladine organizacije iz tog sektora uopće mogu prijaviti za strukturne fondove. Motovunska ljetna škola unaprjeđenja zdravlja, počela je 26. lipnja i traje do 7. srpnja, želi se razviti u edukacijski i komunikacijski centar pokreta za unaprjeđenje zdravlja s posebnim naglaskom na međunarodnu suradnju, raznolikost disciplina i kvalitetan rad.
ZAGREB - Simpozij u povodu prve ugradnje aortnog homografta iz Banke kardiovaskularnog tkiva Kliničkoga bolničkog centra (KBC) Zagreb, na kojem su predočeni rezultati jednogodišnjega rada, održan je danas u Edukacijskom centru "Istok" toga KBC-a. Na simpoziju su, uz predavače iz Hrvatske, sudjelovali i vodeći svjetski stručnjaci za presađivanja zalistaka- dr. Carlos Mestres iz Španjolske i dr. Ramadan Jashari iz Belgije. Predočeni su rezultati jednogodišnjeg rada Banke kardiovaskularnog tkiva KBC-a Zagreb i prikazana je prva implantacija kardiovaskularnog tkiva u Hrvatskoj. Ravnatelj KBC-a Zagreb akademik Željko Reiner istaknuo je kako je jučer izvedena prva implantacija kardiovaskularnog tkiva iz Banke kardiovaskularnog tkiva KBC-a Zagreb, godinu dana nakon otvaranja banke. Rekao je kako je 74-godišnjoj pacijentici implantiran aortalni zalistak iz banke, koji je dobiven obradom eksplantiranog (izvađenog) srca pacijentice koja je bila podvrgnuta transplantaciji srca. "Banka kardiovaskularnog tkiva KBC-a Zagreb jedina je te vrste u ovom dijelu Europe. U tijeku protekle godine u sklopu programa multiorganske eksplantacije te dobrovoljne donacije zalistaka (od pacijenata koji su podvrgnuti transplantaciji srca) u banci je prikupljeno 29 zalistaka i transplantata krvnih žila. Program pohranjivanja tkiva u banku se nastavlja, a pohranjeni zalisci dostupni su pacijentima svih kardiokirurških centara u Hrvatskoj", istaknuo je akademik Reiner.
ZAGREB - Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš dodijelilo je danas počasni doktorat prof. dr. sc. Mirjanu Damaški za iznimne doprinose razvoju znanosti i visokoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, međunarodnoj afirmaciji hrvatske pravne znanosti te ugledu Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske općenito. Počasni doktorat Mirjanu Damaški dodijeljen je na temelju izvješća Stručnog povjerenstva za dodjelu počasnog doktorata koje je prihvatio Senat u travnju ove godine. Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš istaknuo je da je prof. Damaška, nekadašnji student i redoviti profesor zagrebačkog Sveučilišta te dekan Pravnog fakulteta, znanstvenik koji je visoki međunarodni ugled stekao svojim radom u Zagrebu već do 1972. godine. Podsjetio je da je profesor Damaška zajedno s profesorom Ivom Bancem i na poticaj tadašnjeg rektora - profesora Zvonimira Šeparovića pokrenuo jednu od prvih Almae Matris Alumni Croaticae, koja je svojim djelovanjem pridonijela upoznavanju američke javnosti s realnošću ratne agresije na Hrvatsku i zagovaranju uspostave hrvatske neovisnosti u američkim političkim krugovima. Napomenuo je da je Damaška svojim pravnim savjetima pomogao u mnogim pitanjima vezanim uz sudske postupke na Međunarodnome sudu pravde i Međunarodnome sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu.
ZAGREB - Ovogodišnje, prvo službeno izdanje Fantastic Zagreb Film Festivala održat će se od 29. lipnja do 6. srpnja te na tri zagrebačke lokacije publici ponuditi mnoštvo filmova fantastike i srodnih žanrova u pet različitih programa, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Projekcije filmova održavat će se u novoobnovljenom Ljetnom kinu Tuškanac, u kinu Europa te u Cineplexxu centra Kaptol, rekla je direktorica i suosnivačica festivala Mia Pećina, dodavši da je lokacija Ljetnoga kina Tuškanac kao stvorena baš za ovaj festival trilera, horora i fantastičnih filmova. Festival se otvara sutra u Tuškancu njemačkim filmom "Blještavilo", a zatvara se 6. srpnja Carpenterovim filmom "Oni žive".
ZAGREB - Kazališni festival "Gavelline večeri" održat će se od 12. do 20. listopada, a izbornik ovogodišnjeg programa je pisac i dramatičar Tomislav Zajec, priopćeno je danas iz kazališta Gavella. "Uvjeren sam da će ovaj izbor predstava svojim raznovrsnim ali u svakom pojedinom slučaju i zanimljivim poetikama publici Festivala pružiti tjedan dana istinskog uživanja u kazalištu", istaknuo je Zajec koji je za ovogodišnje, 27. Gavelline večeri izabrao predstave "Elling" Kazališta Virovitica, "Samice" Jasne Žmak, "Preobrazu" Franza Kafke u režiji Ivana Plazibata, "Antigonu" Talijanske drame HNK Rijeka, "Mrtve duše" Satiričkog kazališta Kerempuh u režiji Dražena Ferenčine, "Idiota" F. M. Dostojevskog u režiji Ivana Popovskog te Gavellinu predstavu "Prolazi sve" Dubravka Mihanovića u režiji Olivera Frljića.
VINKOVCI - Na međunarodnome graničnom prijelazu Bajakovu jučer su zaplijenjena 302 kilograma marihuane, vrijedne 4,5 milijuna kuna, koju je skrivenu u prikolici teretnog vozila i lažnom spremniku za gorivo u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti 53-godišnji makedonski državljanin. Riječ je o najvećoj zaplijeni marihuane posljednjih nekoliko godina. Osumnjičeni se na granicu Hrvatske i Srbije dovezao teretnim vozilom ivecom i prikolicom makedonskih registracijskih oznaka jučer, nešto prije 1 sat iza ponoći. Carinici su, kako je danas izvijestio pročelnik Carinarnice u Vukovaru Dubravko Pekarić, primijetili da je prostor u prikolici preuređen pa su odmah posumljali da se tu krije nedozvoljena roba. Načelnik Odjela kriminalističke policije vukovarsko-srijemske Policijske uprave Goran Lovrić rekao je kako je kriminalističkom istragom utvrđeno da je droga bila namijenjena europskom tržištu, a vrijednost zaplijenjene marihuane procjenjuje se na 4,5 milijuna kuna.