LONDON/ZAGREB - Agencija Moody's izmijenila je iz stabilne u negativnu prognozu za važeći korporativni rejting Hrvatske elektroprivrede (HEP) 'Ba1' slijedom nedavne odgovarajuće izmjene prognoze za rejting Hrvatske, upozoravajući ujedno na pritisak na HEP-ovu likvidnost. "Rejting se nadovezuje na našu nedavnu odluku o izmjeni iz stabilne u negativnu prognoze za važeći rejting Republike Hrvatske za zaduživanje u lokalnoj i stranoj valuti 'Baa3'", kazao je potpredsjednik Moody'sa, viši analitičar i glavni analitičar za HEP Richard Miratsky. "Promjena prognoze uzima u obzir i pritisak na HEP-ovu likvidnost koji proizlazi iz zahtjevnog profila ročnosti dugova. On pak odražava veliki udio kratkoročnih dugova i potrebu za financiranjem opsežnog investicijskog programa", dodaje Miratsky. HEP je državno poduzeće pa njegov važeći korporativni rejting Ba1 odražava i mogućnost vladine potpore koja ga prema Moody'sovoj metodologiji automatski podiže za dvije razine, stoji u priopćenju. "S obzirom na negativnu prognozu za rejting Vlade RH, sniženje rejtinga Hrvatske vjerojatno će rezultirati i sniženjem rejtinga HEP-a", podsjećaju u agenciji. Ukazuju na ograničen potencijal za podizanje HEP-ova rejtinga u srednjoročnoj perspektivi i na mogućnost njegova sniženja ako ojača pritisak na HEP-ovu likvidnost ili se značajno pogorša njegov kreditni profil.
LOS CABOS - Gospodarstva u nastajanju predvođena Kinom obećala su goleme doprinose u globalni krizni fond Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i time pripomogla nastojanjima MMF-a da pribavi 456 milijardi dolara novih resursa u uvjetima eskalacije dužničke krize u eurozoni. Nove gospodarske sile, jasno istaknuvši svoju novu snagu u svjetskom gospodarstvu, obećale su doprinos od oko 95,5 milijardi dolara za MMF-ov krizni fond na sastanku čelnika 20 najrazvijenijih gospodarstava svijeta G20 u meksičkom ljetovalištu Los Cabos. Time ukupan iznos fonda premašuje prethodno zacrtanih 430 milijardi dolara. U priopćenju MMF-a navodi se da Kina nudi doprinos od 43 milijardi dolara, dok po 10 milijardi dolara nude Brazil, Rusija, Indija i Meksiko. Iznos od pet milijardi dolara ponudila je Turska, dok su manje iznose također obećala druga gospodarstva u usponu. Izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde kazala je da je još 12 zemalja ponudilo novac za krizni fond na summitu G20 u Meksiku, čime je ukupan broj uplatitelja uvećan na 37.
LOS CABOS - Gospodarski rast glavna je tema sastanka šefova država i vlada G20 u Los Cabosu u Meksiku, koji bi u utorak trebali objaviti zajedničku izjavu o zabrinutosti za europsko gospodarstvo. "Radimo na usvajanju potrebnih mjera za jačanje potražnje, podrške svjetskom gopodarstvu i vraćanju povjerenja", tvrde te bogate zemlje i zemlje u naglom razvoju u nacrtu priopćenja. "Snažan, trajni i uravnoteženi rast ostaje glavni prioritet G20, jer on dovodi do značajnijeg otvaranja radnih mjesta i povećava dobrobit naroda u cijelom svijetu", dodaju. Grčka, koja nije članica skupine, nije zastupljena u Los Cabosu, ali ima privilegiju da ju se spominje u priopćenju. "Čekamo sa zanimanjem da euro zona poradi u partnerstvu s budućom grčkom vladom kako bi ova ostala na putu reforme održivosti unutar zone", pišu Dvadesetorica.
MANNHEIM/ZAGREB - Njemačka gospodarska očekivanja naglo su pogoršana u lipnju pod utjecajem krize u španjolskom bankovnom sektoru i neizvjesnosti oko grčkih izbora, izvijestio je utjecajni institut ZEW. ZEW-ov indeks gospodarskih očekivanja investitora za narednih šest mjeseci strmoglavio se tako u lipnju na minus 16,9 bodova, sa svibanjskih 10,8 bodova. To je njegov najveći pad od listopada 1998. U institutu objašnjavaju njegov oštri pad utjecajem pogoršanja stanja u španjolskom bankovnom sektoru i nesigurnošću oko grčkih izbora. "Očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima predstavljaju snažno upozorenje da ne treba previše optimistično procjenjivati izglede za njemačko gospodarstvo u preostalom dijelu godine", tumači predsjednik instituta Wolfgang Franz. "Vrlo su jasni rizici izraženog pada ekonomskih aktivnosti u zemljama koje s Njemačkom održavaju tijesne trgovinske veze. Tu je i stanje u eurozoni, koje je i dalje vrlo opasnoa. Ishod grčkih izbora pruža kratak predah - samo to, ništa više i nšta manje", dodao je. Ocjena sadašnje gospodarske situacije u Njemačkoj također je znatno lošija, pa je odgovarajući ZEW-ov indeks u lipnju kliznuo na 33,2 boda, sa 44,1 boda u svibnju.
FRANKFURT - Njemačka središnja banka odbacila je u ponedjeljak prijedlog o uspostavi fonda za otkup dugova država članica eurozone. Zamisao su prvi iznijeli savjetnici njemačke vlade za gospodarstvo. Predložili su uspostavu posebnog fonda za otkup duga ili stabilizaciju kako bi se spriječilo da dužnička kriza u eurozoni izmakne nadzoru. Fond bi pokrio sve javne dugove država članica iznad praga od 60 posto BDP-a koji dopušta Ugovor iz Maastrichta kako bi ih se otplatilo kroz 20 do 25 godina. No u lipanjskom biltenu, Bundesbanka ističe da je "jako upitno bi li se takav mehanizam moglo uvesti po postojećim europskim ugovorima kao i bi li on bio u skladu s njemačkim ustavom."
KARLSRUHE - Njemački ustavni sud odlučio je u utorak da njemački parlament mora imati veću ulogu u budućim odlukama o jačanju europske integracije. U povijesnoj odluci, suci ističu da njemački zastupnici moraju moći učinkovito utjecati na pregovaračko stajalište Berlina od samoga početka, a ne samo potvrđivati gotove dogovore. Mišljenje suda prošle je godine zatražila oporbena stranka Zelenih smatrajući da nije imala dovoljnu ulogu u pregovorima o stalnom kriznom fondu EU-a, Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM), koji će proraditi u srpnju. Njemačka će u taj fond uložiti 21,7 milijardi eura gotovine te 168,3 milijardi eura u obliku jamstava. Oba doma njemačkog parlamenta trebala bi glasovati o ratifikaciji ESM-a 29. lipnja. Presuda ne bi trebala utjecati na to glasovanje, koje bi njemačka kancelarka Angela Merkel trebala dobiti uz pomoć oporbenih stranaka. Merkel se zauzima za produbljivanje integracije Europe u smjeru "političke unije" kao odgovora na dužničku krizu u eurozoni.
RIM/ZAGREB - Prezadužena Italija zauzima se za uvođenje "poluautomatskog mehanizma" kako bi se smanjila cijena zaduživanja država članica eurozone pogođenih krizom u odnosu na Njemačku, pišu europski mediji. "Zamisao je da se možda na sastanku ministara financija eurozone ovaj tjedan raspravlja o mehanizmima koji bi se aktivirali poluautomatski kada se razlike u troškovima zaduživanja previše povećaju, a kako bi ih se smanjilo", rekao je talijanski ministar za europske poslove Enzo Moavero novinarima. Ministri financija eurozone sastaju se u četvrtak u Luxembourgu, a u petak će im se pridružiti njihovi kolege iz ostalih članica EU-a. Prinosi na talijanske desetogodišnje obveznice porasli su u ponedjeljak na 6,06 posto, dok se njemačke prodaju po rekordno niskim kamatama. Istodobno, španjolske desetogodišnje obveznice prodaju se uz još više kamate - gotovo 7,3 posto, a prag od 7 posto prisilio je Irsku, Portugal i Grčku da zatraže međunarodnu pomoć. No proširi li se kriza na Italiju i Španjolsku, ni Europski mehanizam za stabilnost niti Međunarodni monetarni fond (MMF) neće imati dovoljno sredstava da ih spase, upozoravaju analitičari.
BUDIMPEŠTA - Mađarski parlament povukao je u ponedjeljak amandmane na kontroverzni zakon o mađarskoj središnjoj banci, koji ne bi osigurali njezinu neovisnost i idući bi se tjedan trebao izjasniti o novom prijedlogu zakona koji je više u skladu s očekivanjima međunarodnih institucija. Izmjene zakona predložene potkraj svibnja idu u dobrom smjeru, no nisu dovoljne da bi se zajamčila neovisnost mađarske Narodne banke, ocijenila je Europska središnja banka (ECB). Novi zakon, čiji tekst još nije objavljen, pripremljen je nakon niza telefonskih razgovora između predstavnika ECB-a i Mihalyja Varge, predstavnika mađarske vlade za pregovore s MMF-om i EU-om. Tekst, o kojem će parlament glasovati idući tjedan, odgovara na jednu od primjedbi ECB-a osiguravajući paritet između članova Monetarnog vijeća koje imenuje parlament i onih koje imenuje predsjednik središnje banke Andreas Simor, po Vargi. Monetarno vijeće odlučuje o politici kamatnih stopa. Bude li nova verzija odgovarala međunarodnim institucijama, Mađarska će moći početi pregovore o zajmu od oko 15 milijardi eura koji joj je potreban kao jamstvo da se može zaduživati po nižim kamatama.
RIM - Talijanska banka UniCredit ponovo planira reorganizaciju, kazao je njezin izvršni direktor Federico Ghizzoni, umanjujući pritom mogućnost zatvaranja dodatnih podružnica odnosno ukidanja još radnih mjesta. Na konferenciji održanoj u donjem domu talijanskog parlamenta Ghizzoni je kazao da banka "preispituje organizaciju grupe" kako bi stvorila uvjete za efikasnije poslovanje. "Uskoro ćemo obavijestiti javnost o tome", kazao je izvršni direktor UniCredita, ne navodeći detalje. Na novinarsko pitanje znači li to da će banka zatvarati podružnice ili ukidati radna mjesta, odgovorio je: "Već smo zatvorili 800 podružnica u proteklih nekoliko godina i nisam siguran da ljudi to žele". Dodao je da bi novi otkazi, povrh onih 6.150 koje je banka najavila prošle godine, bili "teški s obzirom na aktualne prilike u gospodarstvu". Potvrdio je da se grupa namjerava širiti u Kini, gdje već ima tri filijale, a želi otvoriti još dvije.
LJUBLJANA - Najveći slovenski proizvođač svinjskog mesa, tvrtka "Panvita" iz Murske Sobote, ove godine namjerava udvostručiti prodaju u Hrvatskoj, izjavio je u razgovoru za slovensku tiskovnu agenciju STA direktor Peter Polanič. "Donijeli smo stratešku odluku o intenzivnijem nastupu na hrvatskom tržištu. Prodaja u prva tri mjeseca je vrlo dobra, a prihode na tom tržištu ove ćemo godine barem udvostručiti", rekao je Polanič, dodavši da će slovenska svinjetina u Hrvatskoj postati konkurentnija s ulaskom Hrvatske u EU iduće godine. "Tada više neće biti visokih carinskih davanja i naši će proizvodi biti konkurentniji. Već imamo potpisane ugovore sa svim hrvatskim trgovačkim centrima koji su solidni platiše, rekao je Polanič, dodajući da izvoze i u Mađarsku i Dansku, a zanimljiva su im i tržišta Makedonije, Srbije, Švicarske i Njemačke. Taj slovenski agro-kombinat između 5 i 6 posto godišnjih prihoda ostvari u inozemstvu, od toga 90 posto izvozom mesa.
LONDON - Cijene nafte spustile su se u utorak na londonskom tržištu nadomak najnižoj razini u 17 mjeseci pod utjecajem novih znakova pogoršanja krize u eurozoni, nakon što je njemački indeks gospodarske klime u lipnju zabilježio najveći pad od 1998. Cijena barela nakratko je potonula na 94,44 dolara za barel, najnižu razinu od siječnja 2011. Potom se stabilizirala na 95,43 dolara, što znači da se barelom trgovalo po 63 centa nižoj cijeni. Na američkom je tržištu barel bio jeftiniji za 19 centi i njegova je cijena iznosila 83,08 dolara. Tržišta nafte pritisnuo je podatak o najvećem padu indeksa njemačke gospodarske klime ZEW od 1998., signalizirajući da ni najveće europsko gospodarstvo nije imuno na krizu u eurozoni. Naknadno je pad cijena usporio jer se počelo spekulirati da će tako slabi pokazatelji potaknuti Europsku središnju banku (ECB) da podupre posustali rast novom injekcijom likvidnosti i nižim ključnim kamatnim stopama. Brokeri ipak upozoravaju da valja očekivati daljnji pad cijena nafte, nakon što je probijena granica od 95 dolara za barel. Slabi pokazatelji iz eurozone pojačali su zanimanje za predstojeće pokazatelje iz Kine, radi novih smjernica o zdravlju drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice blago su ojačale u utorak nakon što je nagli pad njemačkog indeksa ZEW potaknuo spekulacije da će Europska središnja banka ipak pokušati oživjeti rast novom injekcijom likvidnosti. Indeks Londonske burze Ftse porastao je tako 0,8 posto i iznosio je 5.536 bodova, frankfurtski DAX bio je u plusu 0,4 posto i dosegnuo je 6.272 boda a najslabiji je rast, od 0,3 posto, zabilježio pariški CAC, koji se popeo na 3.075 bodova. Njemački indeks gospodarske klime ZEW zabilježio je u lipnju najveći pad od listopada 1998. a njegova je vrijednost bila i osjetno niža no što su analitičari očekivali, signalizirajući da ni najveće europsko gospodarstvo nije imuno na krizu. Iako je taj podatak u prvi mah spustio vrijednosti europskih dionica, uskoro su se oporavile budući da se počelo spekulirati da će slabi njemački pokazatelj potaknuti Europsku središnju banku da poduzme mjere kako bi pomogla gospodarstvu. "Nijemci više ne mogu govoriti da su imuni na krizu u eurozoni. Sve ukazuje na novu injekciju likvidnosti", tumači Francois Savary iz švicarske banke Reyl.
NEW YORK - Na Wall Streetu se u ponedjeljak trgovalo oprezno, jer je euforija nakon grčkih parlamentarnih izbora brzo splasnula, dok je ulagače zabrinuo daljnji rast prinosa na španjolske i talijanske obveznice, što pokazuje da dužnička kriza ne jenjava. Dow Jones indeks oslabio je 25 bodova ili 0,20 posto, na 12.741 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,14 posto, na 1.344 boda, a Nasdaq indeks 0,78 posto, na 2.895 bodova. Euforija ulagača nakon što su u nedjelju na izborima u Grčkoj pobijedile stranke koje podržavaju mjere štednje, dogovorene s međunarodnom zajednicom, nije dugo potrajala. U ponedjeljak ujutro na svjetskim su burzama cijene dionica znatno porasle, no već do podneva dobici su splasnuli. Nakon izbora u Grčkoj uklonjena je jedna prepreka rješavanju dužničke krize u eurozoni, no mnoge druge tek treba preskočiti. "Izbori nisu utjecali na promjenu igre, pa preostaje još niz većih problema koje treba riješiti", kaže Mark Luschini iz Janney Montgomery Scott. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, jer je euforiju zbog pozitivnog ishoda izbora u Grčkoj zamijenila zabrinutost zbog rasta prinosa na španjolske obveznice. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju pale između 0,3 i 0,6 posto. U Singapuru su cijene blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,1 posto, nakon što je jučer skočio više od 1,5 posto. Izbori u Grčkoj otklonili su strahovanja ulagača da će ta članica eurozone biti prisiljena izaći iz tog bloka, no ulagači se i dalje plaše širenja dužničke krize, koja traje već dvije i pol godine.