FRANKFURT - Europska središnja banka poručila je vladama eurozone da je rješavaje dužničke krize njihova odgovornost, otklonivši očekivanja da bi u dogledno vrijeme mogla poduzeti određene mjere usprkos ocjeni o sve većoj opasnosti po gospodarstvo eurozone. Nakon što je ECB odlučio zadržati postojeće kamatne stope u visini jedan posto, njegov čelnik Mario Draghi na tiskovnoj je konferenciji minimizirao izglede za treći krug 3-godišnjih jeftinih zajmova, a ustvrdio je i da nije ispravno da monetarna politika popunjava vakuum po pitanju mjera koje su u nadležnosti drugih. Predah koji je ECB omogućio početkom godine injekcijom ukupno 1.000 milijardi eura u bankovni sustav došao je kraju i troškovi zaduživanja posrnulih zemalja kao što je Španjolska ponovno su oštro porasli. "Pitanje je bi li takve operacije uopće polučile željeni rezultat. Neki od tih problema u eurozoni nemaju nikakve veze s monetarnom politikom i mislim da ne bi bilo ispravno da monetarna politika nadoknađuje ono što su drugi propustili učiniti", upozorio je Draghi.
MADRID/BERLIN - Dužnosnici Njemačke i Europske unije užurbano istražuju opcije za spašavanje prezadužene Španjolske iako Madrid zasada nije tražio pomoć i opire se političkim uvjetima, kazali su izvori iz EU-a. Ministar gospodarstva Luis de Guindos kazao je nakon razgovora u Europskoj komisiji da zasada ne namjeravaju tražiti pomoć. Španjolska će pričekati rezultate izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i neovisne revizije bankovnog sektora, koje bi trebali dobiti ovaj mjesec. Tek nakon toga donijet će odluku o modusima dokapitalizacije banaka, kazao je ministar. Izvori bliski pregovorima u Berlinu i Bruxellesu kazali su da se već intenzivno sastavljaju planovi za pomoć iz EU-a u slučaju krize. Pravnici temeljito proučavaju europske sporazume u potrazi za osnovama za pomoć Madridu iz europskih kriznih fondova, ali bez stigme koja prati programe sveobuhvatne prilagodbe gospodarstva, kažu ti izvori. Prema izvorima iz Berlina, njemački ministar financija uvjeren je da će stalni krizni fond eurozone, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), vrijedan 500 milijardi eura i na snazi od idućeg mjeseca, moći izravno posuđivati novac španjolskom kriznom fondu FROB. Pravnici u EU nisu sigurni da bi to bilo u skladu sa zakonima.
BERLIN - Njemačka industrijska proizvodnja pala je u travnju za neočekivano oštrih 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su u srijedu službeni podaci, odašiljući pesimističan signal o otpornosti najvećeg europskog gospodarstva na dužničku krizu u eurozoni. U ožujku proizvodnja je na mjesečnoj razini porasla za revidiranih 2,2 posto. Prvotno su u ministarstvu gospodarstva procijenili rast na 2,8 posto. Najveći je pad u travnju zabilježen u kategoriji robe široke potrošnje, čija se proizvodnja smanjila za 3,7 posto, te u kategoriji kapitalnih dobara, u kojoj je zabilježen pad proizvodnje za 3,6 posto, izvijestilo je ministarstvo. Industrijska je proizvodnja i dalje "vrlo snažna", ocjenjuju u ministarstvu. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u travnju pala za 0,7 posto, nakon 1,4-postotnog rasta u ožujku.
BRUXELLES - Eurozona je u prvom tromjesečju za dlaku izbjegla tehničku recesiju zahvaljujući izvozu koji je nadoknadio pad ulagnja i zaliha, pa je gospodarstvo u zoni jedinstvene europske valute stagniralo. Europski statistički ured potvrdio je u srijedu prvu procjenu o stagnaciji gospodarstva eurozone i Europske unije u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju aktivnosti u eurozoni i Europskoj uniji smanjile su se za po 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što znači da je za dlaku izbjegnuta recesija. Eurostat je ujedno blago revidirao procjenu o rastu gospodarstva eurozone na godišnjoj razini, pa umjesto stagnacije procjenjuje da su aktivnosti u prvom tromjesečju pale za blagih 0,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Procjena o blagom, 0,1-postotnom rastu gospodarskih aktivnosti u EU u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje potvrđena je.
LONDON/NEWYORK - Euro je ojačao u srijedu na međunarodnim tržištima prema dolaru i jenu, jer se ulagači očito nisu previše osvrtali na ocjene čelnika Europske središnje banke (ECB) o gospodarskim izgledima posrnule eurozone. U trgovini obilježenoj oscilacijama eurom se trgovalo po 1,2500 dolara, što znači da je na dnevnom dobitku od oko 0,5 posto. Tijekom dana oscilirao je između najviše razine u danu od 1,2528 dolara i najniže, od 1,2438 dolara. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, oko 0,8 posto, te se njome trgovalo po 98,66 jena. I dolar je bio na dobitku prema japanskoj valuti, i to 0,46 posto, dosegnuvši 79,11 jena. Euro je odustao od dijela dobitaka prema dolaru nakon što je čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi kazao da će banka nastaviti samo s kratkoročnim operacijama likvidnosti, pogazivši time nade u daljnje poteze kojima bi se suzbila dužnička i bankovna kriza u eurozoni.