Nove gospodarske sile, jasno istaknuvši svoju novu snagu u svjetskom gospodarstvu, obećale su doprinos od oko 95,5 milijardi dolara za MMF-ov krizni fond na sastanku čelnika 20 najrazvijenijih gospodarstava svijeta G20 u meksičkom ljetovalištu Los Cabos.
Time ukupan iznos fonda premašuje prethodno zacrtani cilj od 430 milijardi dolara.
U priopćenju MMF-a objavljenom u ponedjeljak kasno navečer navodi se da Kina nudi doprinos od 43 milijardi dolara, dok po 10 milijardi dolara nude Brazil, Rusija, Indija i Meksiko. Iznos od pet milijardi dolara ponudila je Turska, dok su manje iznose također obećala druga gospodarstva u usponu.
Posebno nestrpljivo očekivala se visina doprinosa Kine, drugog najvećeg svjeskog gospodarstva čije su devizne rezerve daleko najveće, u iznosu od 3.200 milijarde dolara. Kineski doprinos niži je samo od japanskog i njemačkog, u visini 60 odnosno 54,7 milijardi dolara, ali je veći od doprinosa Francuske i svih ostalih uplatitelja.
Izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde kazala je da je još 12 zemalja ponudilo novac za krizni fond na summitu G20 u Meksiku, čime je ukupan broj uplatitelja uvećan na 37.
"Doprinosi pokazuju opću predanost članstvu, kako bi se MMF-u osigurao pristup odgovarajućim resursima za potrebe obavljanja njegove zadaće u interesu globalne financijske stabilnosti. Velike i male zemlje brzo su se odazvale našem pozivu na akciju, a mogle bi se još neke zemlje priključiti. Pozdravljam njih i njihovu predanost multilateralizmu", kazala je.
Tom najavom raspršena je tajnovitost koja je obavijala doprinose moćnih zemalja skupine BRICS, Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike. U travnju je MMF dobio čvrsta obećanja za 340 milijardi dolara, što je bio osjetno manji iznos od 500 milijardi dolara koliko su procijenili ekonomisti MMF-a da bi bilo primjereno za krizne intervencije, s obzirom na potencijalnu opasnost širenja krize unutar eurozone.
Uz obećana nova sredstva stiglo je i oštro upozorenje zemalja BRICS-a da se situacija mora promijeniti u MMF-u, u kojem dugo godina dominirale danas posrnule gospodarske sile u Europi te Sjedinjene Države, koje same ne žele dati doprinos u krizni fond.
"Ovi novi doprinosi bit će uplaćeni uz pretpostavku da će sve reforme dogovorene 2010. biti pravodobno i u potpunosti provedene, uključujući i sveobuhvatnu reformu glasačkih prava i kvota", stoji u priopćenju zemalja BRICS.
Ujedno su istaknuli da će se u nove resurse posegnuti tek nakon što postojeći zajednički fond vrijedan 380 milijardi dolara bude iskorišten.
"Time bi se promovirala odgovarajuća podjela tereta među MMF-ovim kreditorima", istaknuli su.
I Lagarde i G20, prema prijedlogu završne izjave sa summita G20 u koju je uvid imao AFP, složili su se sa zahtjevima BRICS-a.
"Ti su resursi stavljeni na raspolaganje za potrebe prevencije krize i njezino otklanjanje, te za potrebe podmirenja potencijalnih financijskih potreba svih članica MMF-a", kazala je Lagarde.
U prijedlogu završne izjave ujedno se kaže da su nova sredstva dostupna svim članicama i da nisu namijenjena samo određenim regijama. Napominje se također da bi kvote odnosno glasačka prava u MMF-u trebala bolje odražati relativnu snagu članica MMF-a u svjetskom gospodarstvu.
Iz BRICS-a ipak upozoravaju da bi bi kriza u eurozoni, ako ne bude zaustavljena, mogla učiniti daleko veće štete njihovim gospodarstvima.
"Strahuje se da raspoloživi krizni fond možda neće biti dostatan da se spriječi širenje krize. Globalna gospodarska situacija duboko zabrinjava. Gospodarski oporavak posustaje a usporavaju čak i brzo rastuća tržišta u nastajanju", upozorio je indijski premijer Manmohan Singh.