LOS CABOS - Nakon višemjesečne potrage za novim sredstvima čini se da će Međunarodni monetarni fond (MMF) uspjeti ojačati svoj fond za prevenciju krize na zacrtanih 430 milijardi dolara, nakon što je Kina obećala da će velika nova gospodarstva uskočiti svojim doprinosima. Dan uoči ključnog sastanka 20 najrazvijenijih zemalja svijeta skupine G20, na kojem će među glavnim temama biti kriza u eurozoni, zamjenik kineskog ministra financija Zhu Guangyao kazao je da će MMF dobiti preostali iznos potreban da vrijednost fonda dosegne 430 milijardi dolara kao što je provizorno najavljeno u travnju. Najveća europska i azijska gospodarstva već su obećala iznose od ukupno oko 340 milijardi dolara za taj fond. "Kina je uvjerena da će MMF ostvariti zacrtani cilj od 430 milijardi dolara, a Kina će pripomoći. Tijekom summita u Los Cabosu bit će objavljen konkretan iznos", kazao je Zhu novinarima pred summit G20 koji tijekom dana započinje u meksičkom ljetovalištu Los Cabos.
MILANO/MADRID - Nada da će ishod grčkih izbora smanjiti pritiske na zaduženu Španjolsku i Italiju vrlo je brzo splasnula u ponedjeljak budući da financijska tržišta reagirala kao da se baš ništa nije dogodilo. Tako su iznova porasli troškovi zaduživanja obje države eurozone, pogođene slabim stanjem državnih financija, pri čemu se razlika između njihovih troškova i referentnih njemačkih dodatno produbila. Prinosi na 10-godišnje španjolske državne obveznice premašili su razinu od sedam posto, nerijetko smatranu neodrživom u dugoročnoj perspektivi, dok su na odgovorajuće talijanske obveznice iznosili nešto iznad šest posto. Takva kretanja ponovno skreću pozornost na temeljni problem s kojim je suočena eurozona, a to je da kratkoročna poboljšanja u ozračju ne rješavaju srž problema, odnosno zabrinjavajuće oskudno financiranje u kriznim gospodarskim vremenima. "Grčki izbori nisu riješili probleme eurozone", tumači bez ustezanja jedan talijanski trgovac obveznicama. Reakcija tržišta obveznica na ishod grčkih izbora navodi na zaključak da dužnička kriza eurozone treba sveobuhvatno rješenje i da se tek onda može očekivati početak obnove povjerenja.
ZUERICH - Depoziti komercijalnih banaka kod Švicarske središnje banke (SNB) u proteklom su tjednu, netom pred odlučujuće grčke izbore, dosegnuli najvišu razinu u osam mjeseci zbog bojazni od mogućeg izlaska te zadužene zemlje iz eurozone. Depoziti po viđenju domaćih banaka u prošlom su tjednu zaključno s 15. lipnjem tako uvećani na 197,762 milijarde švicarskih franaka, sa 184,502 milijarde franaka u tjednu ranije, objavila je u ponedjeljak središnja banka. Riječ je o najvećem iznosu tih depozita od 21. listopada 2011. i petom tjednu njihova uzastopnog rasta. Iznos depozita domaćih banaka djelomice odražava njihovu odlučnost da čuvaju svoj novac na sigurnom, a možda su i posljedica nastojanja SNB-a da obrani minimalni tečaj eura prema franku od 1,2 franka za euro. Zbog ojačalih zabrinutosti od mogućeg širenja krize eurozone na Španjolsku frankom se posljednjih dana trguje po tečaju od tek nešto iznad 1,2 franka za euro.
PRAG - Planovi kojima banke u Europskoj uniji namjeravaju do kraja lipnja povećati kapital za ukupno gotovo 115 milijardi eura ispunili su očekivanja, kazao je u ponedjeljak čelnih Europske agencije za banke (EBA). "Mogu reći da smo u cjelini zadovoljni planovima banaka, koji detaljno navode kako namjeravaju postići taj cilj", rekao je Andrea Enria u intervjuu za češki poslovni dnevnik Hospodarske Noviny. EBA je dala bankama rok do kraja lipnja da podignu minimalnu stopu adekvatnosti kapitala iznad devet posto. U agenciji su izračunali da moraju prikupiti ukupno 114,7 milijardi eura kako bi ispunile tu obvezu.
BRUXELLES - Ministri financija zemalja članica Europske unije trebali bi krajem ovoga tjedna prihvatiti preporuke Europske komisije i ukinuti financijske sankcije Mađarskoj, kojima je zamrznuto gotovo pola milijarde eura, nakon što je Budimpešta poduzela odgovarajuće mjere za smanjenje proračunskog deficita. U ožujku su ministri financija EU-a blokirali su 495 milijuna eura europskih sredstava Mađarskoj kako bi je kaznili što nije smanjila deficit. Europska komisija je krajem svibnja preporučila da se ponovno omogući korištenje pola milijarde eura zamrznute pomoći za razvoj kao nagradu za smanjenje proračunskog deficita i tu preporuku bi u petak, prema diplomatskim izvorima, trebali prihvatiti ministri financija zemalja članica Europske unije. Europska komisija je krajem svibnja srezala prognozu mađarskog proračunskog deficita za 2013. na 2,7 posto BDP-a. Time je Bruxelles drugi puta od suspenzije pomoći snizio svoju prognozu i sada očekuje da će manjak biti osjetno ispod plafona od 3 posto BDP-a. Komisija je također kazala da je Mađarska učinila dovoljno da ispuni zacrtanu razinu proračunskog manjka u ovoj godini od 2,5 posto BDP-a.
ATENA - Grčka stranka desnog centra Nova demokracija u ponedjeljak će, neposredno nakon izbora u nedjelju na kojima je ostvarila tijesnu pobjedu nad strankama ljevice, pokušati dogovoriti koaliciju s drugim strankama koje podipiru međunarodne napore za ostanak zemlje u euro zoni. Predsjednik Nove demokracije Antonis Samaras u ponedjeljak ujutro pozvao je na brzo formiranje nove vlade, rekavši kako "nema vremena za gubljenje". Nekoć moćna socijalistička stranka PASOK, koja je na izborima završila na trećem mjestu, signalizirala je da će poduprijeti Samarasa, ali se još nije odlučila hoće li sudjelovati u vladi ili će ju samo podupirati u parlamentu. "Narod je jučer progovorio i dao jasan mandat proeuropskim strankama kako bi surađivale i borile se za ostanak zemlje u eurozoni", piše u ponedjeljak Kathimerini, najveći grčki dnevni list. U dubokoj recesiji, pritisnuta velikim javnim dugom i suočena s rastućim socijalnim napetostima, Grčka ulazi u borbu za obnovu svoga narušenog gospodarskog stanja, a nova vlada mogla bi se odmah nakon stupanja na dužnost suočiti s novim valom prosvjeda.
LJUBLJANA - Najveća slovenska osiguravateljska kuća "Zavarovalnica Triglav" želi višestruko povećati svoju prisutnost u regiji, pri čemu računa i na potporu međunarodne financijske korporacije (IFC), kazao je u razgovoru za novi broj slovenskog tjednika "Reporter" od ponedjeljka direktor Triglava Matjaž Rakovec. "S IFC-om, koji je dio skupine Svjetske banke, potpisali smo ugovor prema kojemu je Triglav središte za razvitak poslova osiguranja u jugoistočnoj Europi. To je za nas od ključnog značenja. Znamo da je IFC ušao u niz tvrtki i banaka na Balkanu, pa postoji mogućnost da te sinergije iskoristimo", rekao je Rakovec. Dodao je da je Triglav vrlo zainteresiran za poslove u regiji i želi se primarno orijentirati na tržište zapadnog Balkana jer je slovensko tržište premalo. Iako u državama u regiji trenutno ne ostvaruje posebno dobre rezultate zbog nerazvijenosti osiguravateljskog tržišta u tim državama, Triglav ima namjeru te poslove nastaviti i svoj udio na tržištu osiguranja u balkanskim državama povećati, izjavio je Rakovec. Prema njegovim riječima, prosječna premija osiguranja na osiguranika u Europi iznosi 2000 eura, u Sloveniji oko 1000, a u Hrvatskoj manje od 300 eura po osiguraniku. Još su manje premije u Srbiji, po 75 eura i u Makedoniji, samo 45 eura, rekao je Rakovec.
ZAGREB - Britanska grupa maloprodajnih lanaca Tesco najavila je povlačenje s japanskog tržišta nakon devet godina poslovanja, prenose u ponedjeljak britanski mediji. Povlačenje će se odvijati u dvije etape, a u prvoj će Tesco prodati 50 posto udjela u japanskom poslovanju drugoj po veličini maloprodajnoj japanskoj grupi Aeonu, izvijestio je BBC. Potom će Tesco u zajedničko ulaganje investirati 40 milijuna funti da bi se u konačnici povukao iz poslovanja. Do sada nije objavljen rok kada će se to dogoditi. Britanska je kompanija ušla na japansko tržište u 2003. godini. Izvršni direktor Philip Clarke zahvalio je japanskim kolegama na suradnji i najavio prodaju polovine poslovanja Aeonu. "S velikom zadovoljstvom najavljujemo današnji sporazum s Aeonom i sigurni smo da je to najbolje rješenje za naše osoblje, za naše kupce u Japanu kao i za naše dioničare", kazao je. Tesco je prvi puta najavio da želi prodati japansko poslovanje prošle godine.
LONDON - Optimizam nakon nedjeljne izborne pobjede grčkih stranaka koje prihvaćaju ugovorene uvjete za međunarodnu pomoć nije dugo trajao i ponovo su u prvi plan izbile bojazni u vezi sa stanjem u eurozoni, zaustavivši rast naftnih tržišta na početku tjedna. Cijena barela sirove nafte ostala je tako na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj trgovanja u petak i barelom se trgovalo po 97,51 dolar za barel. Na početku trgovine nakratko je poskočio na 99,50 dolara za barel. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent nižoj cijeni od 83,82 dolara za barel a nakratko je poskočio na 85,60 dolara. Nakon tijesne pobjede na nedjeljnim izborima grčke stranke koje prihvaćaju ugovorene uvjete za međunarodnu financijsku pomoć formirat će vladu, što je ublažilo strah od iznenadnog izlaska Grčke iz eurozone. Tržišta pak strahuju da će pomoć možda biti potrebna i većim gospodarstvima, poput talijanskog i španjolskog, pa ulagači nastoje smanjiti izloženost rizičnijoj imovini kao što su robe i dionice. Najviše se strahuje da bi se na udaru sada mogla naći Italija, koja spada među najzaduženije zemlje u svijetu.
TOKYO - Na financijskim tržištima širom svijeta danas se očekuje rast cijena dionica i tečaja eura jer su nakon izbora u Grčkoj parlamentarnu većinu osvojile stranke koje se zalažu za mjere dogovorene s Europskom unijom i MMF-om, što je odagnalo strahovanja ulagača od izlaska Atene iz eurozone. Od samog početka današnjeg trgovanja na azijskim burzama cijene su dionica znatno porasle, pa je japanski Nikkei indeks u 6,00 sati bio u plusu 1,8 posto. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji ojačali su između 0,5 i 2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,7 posto. Sa strahom očekivani izbori u Grčkoj u nedjelju donijeli su ulagačima na svjetskim tržištima olakšanje. Nakon oko 97 posto prebrojanih glasova, Nova demokracija zauzela je čelnu poziciju i u položaju je da, zajedno sa socijalističkim Pasokom, formira koalicijsku vladu koja će nastaviti provoditi mjere koje je bivša vlada dogovorila s EU-om i MMF-om kako bi dobila paket pomoći od 130 milijardi eura i tako izbjegla bankrot. Osjetno su porasli i američki te europski terminski indeksi, što najavljuje rast cijena dionica na europskim burzama i Wall Streetu.