PARIZ - Svijet je u ponedjeljak odahnuo nakon što su na izborima u Grčkoj dan ranije pobijedili pristaše štednje, no tisak upozorava da je svjetsko gospodarstvo dobilo samo malo na vremenu. "Grci, eurozona i ostatak svijeta odahnuli su nakon rezultata grčkih izbora", piše španjolski El Pais. "No ni s tim rezultatima euro nije na sigurnom", upozorava. Londonski The Times ističe da grčki izbori nisu rastjerali dim nad budućnošću. Njemačka mora jasno dati do znanja koliko daleko je sprema ići da bi spasila euro i europsko gospodarstvo, piše list. "Premda je Grčka imala izbore, Njemačka je ta na kojoj je izbor grčke budućnosti", piše list. Državni mediji u Kini pišu da Grcima sada mora biti jasno da "izlazak iz eurozone ne dolazi u obzir" jer bi to otvorilo "Pandorinu kutiju" i dovelo do "godina bolnih gospodarskih i socijalnih prilagodbi". The Wall Street Journal piše da bi Njemačkoj možda čak odgovaralo da Grčka iziđe iz eurozone kako ne bi morala plaćati njezino skupo i neizvjesno spašavanje. "Nijemci su na domak zaključka da je Grčka možda nepromjenjiva. Pobjeda Syrize značila bi da Grčka prekida svoje članstvo u eurozoni", piše list.
LOS CABOS - Čelnici vodećih svjetskih poduzeća zatražili su od političkih dužnosnika da što prije pronađu rješenje za probleme u svjetskom gospodarstvu jer će se u protivnom suočiti s gospodarskom krizom dubljom od one u 2008/2009. Izvršni direktori i ostali čelnici oko 350 poduzeća iz cijeloga svijeta pozvali su političke dužnosnike na meksičkom summitu 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju iz cijelog svijeta da poduzmu odlučne mjere kako bi raspršili tamne oblake nad svjetskim gospodarstvom. Ekonomska neizvjesnost prilično teško utječe na kompanije, ustvrdio je čelnik Međunarodne trgovinske komore Jean-Guy Carrier. "Nestabilnost plaši ljude s kojima razgovaramo, mala i srednja ali i velika poduzeća, aktere u trgovini", kazao je Carrier za Reuters tijekom nedjeljnog skupa. "Sve to prilično loše utječe na svjetsko gospodarstvo jer te kompanije, u svakom slučaju veliki broj njih, upozoravaju da se žele širiti i ulagati ali odgađaju takve planove.
BRUXELLES - Udio energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj 2010. godine bio je nešto viši od prosjeka u Uniji, a do 2020. taj udio bi sa 14,6 posto trebao narasti na 20 posto, objavljuje u ponedjeljak Eurostat, statistički ured Europske unije. Prosjek energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u 2010. u EU-u iznosio je 12,4 posto, a u Hrvatskoj 14,6 posto. Eurostat je objavio podatke za 27 zemalja članica te za Hrvatsku i Norvešku. Ciljani udjel obnovljive energije od 2009. određen je za svaku zemlju pojedinačno kako bi Unija u cjelini dosegnula 20 posto enegije iz obnovljivih izvora do 2020. Pri određivanju se vodilo računa o startnoj poziciji svake zemlje, potencijalu proizvodnje iz obnovljivih izvora i gospodarskoj snazi. Ciljani udjel energije iz obnovljivih izvora za Hrvatsku je 20 posto. Najveći udjel energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji ima Švedska 47,9 posto. Slijedi Latvija s 32,6 posto, Finska s 32,2 i Portugal s 24,6 posto. Najmanji udjio ima Malta 0, 4 posto.
CHICAGO - Svjetska potrošnja na dobra i usluge porast će do 2020. za 43 posto u odnosu na 2010., odnosno za 12 tisuća milijardi dolara, a polovica rasta odnosit će se na trajna dobra i usluge, transport i zdravstvenu skrb, objavilo je A.T. Kearney u najnovijoj studiji. Međunarodna konzultatska tvrtka prognozira da će SAD bilježiti četvrtinu tog rasta, a slijedit će ga gospodarstva u razvoju - Kina, Indija, Brazil i Rusija. Hrvatska se, prema studiji, nalazi uz Argentinu, BiH-a, Bugarsku, Estoniju, Gvatemalu, Mađarsku, Iran, Latviju, Litvu, Makedoniju, Meksiko, Poljsku, Rumunjsku, Rusiju, Srbiju, Slovačku i druge u skupini s naglim rastom potrošnje. "Ukupno oko 600 milijuna ljudi troši 2.500 milijardi dolara godišnje. Do 2020. brojčano će stanje stagnirati, ali će potrošnja grupe porasti za 1.100 milijardi dolara", naglašava potpredsjednik A.T. Kearneya Branko Žibret. "Potrošači tih tržišta manje troše na osnovne potrebe, a potrošnja na osobnu njegu i zabavu je balansirana. Puno troše na telekomunikacijske usluge, a manje na zdravstvenu njegu zahvaljujući još uvijek visoko nacionaliziranim zdravstvenim sustavima", dodaje.
MADRID - Španjolska ne treba kompletan plan spašavanja gospodarstva jer su joj vrata tržišta otvorena i to će i ostati, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik Europske komisije Joaquin Almunia zadužen za tržišno natjecanje. "Vrata tržišta otvorena su joj i uvjeren sam da će i ostati", ustvrdio je, priznavši ipak da Španjolska mora plaćati "visoku cijenu" da bi se financirala. Premda je na izborima u Grčkoj u nedjelju pobijedila desnica koja podržava mjere štednje i euro, to nije smirilo tržišta pa su prinosi na desetogodišnje španjolske obveznice premašili 7 posto, dok je premija rizika države dosegnula povijesni rekord od 570 baznih bodova.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama u ponedjeljak je uslijedio uzlet olakšanja jer je ishod grčkih izbora umanjio vjerojatnost naglog izlaska Grčke iz eurozone. No on je bio kratkoga daha zbog zabrinutosti u vezi španjolskih i talijanskih dužničkih problema. Indeks londonskog tržišta FTSE bio je u plusu od oko 0,3 posto i iznosio je 5.495 bodova, a frankfurtski DAX bio je na dobitku od 0,6 posto, dosegnuvši 6.266 bodova. U minusu je pak bio pariški CAC, spustivši se za oko 0,3 posto, na 3.078 bodova. Jutarnja trgovina prilično je oscilirala. Indeksi su tjedan započeli u plusu, potom su potonuli u negativni teritorij, nakon čega su se ponovno oporavili. Podršku su im pružala očekivanja da bi na ovotjednom sastanku skupine G20 u meksičkom Los Cabosu čelnici mogli odlučiti o novim injekcijama likvidnosti u globalna tržišta.
LONDON/NEW YORK - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima odustao od ranijih dobitaka prema dolaru nakon što je olakšanje izazvano rezultatom grčkih izbora ubrzo splasnulo, vrativši u prvi plan zabrinutosti u vezi dužničkih problema Španjolske. U takvim okolnostima eurom se trgovalo po 1,2592 dolara, što znači da je na dnevnom gubitku od 0,35 posto. Time se stropoštao s najviše razine u mjesec dana od 1,2748 dolara, na koju se popeo u ranijem azijskom trgovanju. Dolar je u sličnom postotku ojačao i prema jenu, i njime se trgovalo po 78,92 jena. Pobjeda grčke stranke Nova demokracija koja podupire međunarodne programe pomoći otklonila je bojazni od mogućeg skorog izlaska Grčke iz eurozone, ali neizvjesnost ostaju jer stranka tek mora pokušati oformiti vladu s partnerima sličnih stajališta. Analitičari upozoravaju da se nova vlada u Ateni ne može nadati dodatnim mjerama štednje s obzirom na recesiju u gospodarstvu. Njemačka, kao glavni uplatitelj u proračun EU-a, protivi se i dalje ublažavanju stava prema grčkoj realizaciji već dogovorenih uvjeta za međunarodnu pomoć.