ZAGREB - Strategija energetskog razvoja Hrvatske je dobra, ali je politika zakazala jer ništa od toga proteklih godina nije napravljeno pa je pred Vladom zadatak da iduće godine utrostruči investicije i realizira energetske projekte na razini od 1,5 milijardi eura, a među njima su svakako i TE Plomin i HE Ombla, izjavio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Vlada bi uskoro trebala donijeti odluke u vezi projekata Plomina i Omble, na čemu smo izgubili već par mjeseci, a svaki mjesec odnosi veliki novac, izjavio je Čačić novinarima nakon što je održao govor na 4. energetskoj areni koju su organizirali Infoarena Grupa i EBRD. Pripremni radovi na Plominu 3 vrijedni su 100 milijuna eura, pri čemu imamo jasno definirani projekt i cijeli spektar partnera koji žele investirati, a u tome nema čak ni troška države. S druge strane, 900 milijuna kuna za Omblu stoji već dvije godine, pri čemu plaćamo rezervaciju novca, jer prošla Vlada nije bila u stanju upotrijebiti ta sredstava koja je dobila od EBRD-a, kaže Čačić. Predviđene investicije u energetiku izravno bi utjecale na oko jedan posto BDP-a, a uz indirektan multiplikator i dva posto BDP-a, tvrdi Čačić. Što se tiče studija utjecaja na okoliš, Čačić ističe kako sve studije nisu iste jer postoje profesionalne studije, ali i one koje se rade besplatno. "Čim je nešto besplatno, meni je jako sumnjivo. Ne postoji 'zelena studija' za investiciju od 900 milijuna kuna koja se radi besplatno - ili ništa ne valja ili se radi o nečijem interesu", ustvrdio je Čačić. Što se tiče LNG-a to će raditi LNG Hrvatska u vlasništvu HEP-a i Plinacroa. Interes ulagača je ogroman, a uspjeh domaćeg konzorcija ovisit će o njegovoj sposobnosti da iskomunicira projekt sa svim zainteresiranima, napominje Čačić.
ZAGREB - Veliki interes ulagača ne postoji samo za termoelektranu na ugljen u Plominu, već i za TE na plin u Vukovaru, Slavonskom Brodu i Obrovcu, izjavio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić uz napomenu kako su investicije vezane na svaki od tih projekata "teške" između 200 i 300 milijuna eura. Moramo krenuti u ubrzanu realizaciju energetskih projekata jer je Hrvatska zbog nesposobnosti prethodne Vlade probila sve zadane rokove. Prema strategiji energetskog razvoja do 2020. u energetiku bi trebali uložiti 15 milijardi eura, što znači da bi u idućih 7,5 godina morali kontinuirano ulagati između 1,5 milijardi i dvije milijarde eura, poručio je Čačić. No, lani je ostvarena samo trećina planiranih investicija, a ove ćemo godine ostvariti tek polovicu od predviđenih 1,6 milijardi eura, i to tek uz ogroman napor na tekućim projektima prijenosa i distribucije, gdje ćemo gotovo udvostručiti investicije u HEP-u i za 60 posto povećati investicije u Ini. Odgovarajući na novinarski upit o završetku privatizacije hrvatskih brodogradilišta požalio se i na stranu administraciju jer potpis na ugovor za Brodosplit već gotovo mjeseca dana "koči" Bruxelles. "To nas stoji nekoliko milijuna dnevno, svi detalji su dogovoreni, razgovarao sam s relevantnim ljudima, upozorio sam na to. Naša administracija je spora, ali neke druge su blizu tome ili još gore", kazao je Čačić. Što se tiče privatizacije riječkog 3. maja i Brodotrogira, Čačić nije želio reći ništa konkretno već je najavio da će se o tome ubrzo čuti, a on misli "da idemo u jako dobrom smjeru".
ZAGREB - Prijedlog zakona o financijskom poslovanju u idućih tjedan ili dva bit će upućen u saborsku proceduru, a njime se želi uvesti reda u plaćanje među poduzetnicima kako bi se riješio problem nelikvidnosti, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na današnjoj tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb o gospodarstvu grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ova će godina biti teška, bit će to godina uvođenja reda, možda će biti nepopularnih mjera, no želimo sačuvati sva radna mjesta koja imaju perspektivu, kazao je ministar napominjući kako vjeruje da će u 2013. Hrvatska izaći iz negativnih trendova. Istaknuo je i kako je u pripremi zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, a poticajne mjere uređene tim zakonom odnose se na poticaje za mikro-poduzetnike, porezne poticaje, poticaje za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte itd. Maras je podsjetio da je za program Ministarstva poduzetništva i obrta "Poduzetnički impuls" stiglo gotovo 11 tisuća prijava. Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek kazala je kako Hrvatska dosta teško izlazi iz krize i nema dovoljno konkurentno gospodarstvo da bi se izvozom mogla pokrenuti iz teške situacije i izaći iz recesije. Očekivanja za Hrvatsku za ovu godinu nešto su povoljnija u nastavku godine, no većina analitičara očekuje pozitivne stope rasta tek u 2013., kazala je Švaljek.
ZAGREB - Hrvatska i Bavarska njeguju duboko prijateljstvo i suradnju na svim razinama, a u okviru Europske unije njihova se suradnja može još poboljšati, rečeno je u utorak u Zagrebu na okruglom stolu pod nazivom "Zagreb, EU - Brunch & Debate". Ministrica za europska i savezna pitanja u bavarskoj vladi i supredsjedateljica Stalne bavarsko-hrvatske komisije Emilia Mueller naglasila je da je Hrvatska za Bavarsku važan ako ne i najvažnijih trgovinski partner u jugoistočnoj Europi, dodajući da bavarski poduzetnici u Hrvatskoj vide dobar zemljopisni položaj, prirodne resurse, odličnu cestovnu infrastrukturu i ljude. Kompanije iz te pokrajine imaju brojna zastupništva i stalna predstavništva u Hrvatskoj, kazala je navodeći prije svega Siemens, Meggle, Osram i HIPP, te izrazivši nadu da će se u Hrvatskoj uskoro naći i tvrtke poput Audija i BMW-a. Kao moguća područja daljnje suradnje navela je i obnovljivu energiju.
ZAGREB - Bavarska će i dalje podupirati Hrvatsku na putu u EU i ulagati u hrvatsko gospodarstvo, a Zagreb bi trebao smanjiti zapreke investicijama, osobito na lokalnoj razini, izjavila je u Zagrebu bavarska ministrica za savezna i europska pitanja Emilia Mueller. "Potrebna su poboljšanja u upravi, osobito na lokalnoj razini i pronalaženje dobra odnosa između gospodarstva i zaštite okoliša", rekla je Mueller na konferenciji za novinare u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Bavarska dužnosnica i pomoćnik ministrice za europska pitanja Hrvoje Marušić izvijestili su o rezultatima 31. sjednice Stalne bavarsko-hrvatske komisije koja je dva dana zasjedala u Zagrebu u povodu 40. obljetnice osnutka. S Hrvatskom posluje 1.300 bavarskih kompanija, 205 ih ima zastupništvo, a 88 stalna predstavništva u Hrvatskoj, dok 11 poduzeća u bavarskom vlasništvu ima proizvodne pogone na hrvatskom teritoriju. Robna razmjena između Hrvatske i Bavarske iznosila je prošle godine 562 milijuna eura, a od 1,6 milijuna njemačkih gostiju trećina ih je u Hrvatsku došla iz Bavarske.
ZAGREB - Dvije trećine rafinerija u regiji jugoistočne Europe moraju promijeniti način poslovanja ili se suočiti s visokim rizikom od zatvaranja postrojenja, od sedamnaest rafinerija u deset zemalja regije ni jedna nije zadovoljila najviše svjetske standarde, dok su samo četiri svrstane u kategoriju rafinerija manjeg rizika, a među manje rizičnim postrojenjima našla se i Rafinerija nafte Rijeka. Pokazala je to analiza konzultantske kuće A.T. Kearney predstavljene na 4. energetskoj areni, regionalnoj konferenciji jugoistočne Europe o energetskom sektoru. "Riječka rafinerija nalazi se u grupi manje rizičnih rafinerija prvenstveno zbog prometne povezanosti, odnosno pristupa moru i blizini kontinentalnih naftovoda, širine proizvodnog asortimana, koji obuhvaća proizvode od tekućeg ukapljenog plina i goriva za avione do brodskih goriva te integriranosti s vlastitom maloprodajnom mrežom. Riječ je o jednom od rijetkih svijetlih primjera u čitavoj jugoistočnoj Europi, a i kod nje, naravno, postoji mogućnost unapređenja poslovanja kako bi dosegnula razinu najboljih svjetskih rafinerija", kazao je mlađi partner u A.T. Kearneyu Tomislav Čorak. Kako bi bile konkurentne rafinerije u Hrvatskoj i regiji moraju maksimalno iskoristiti upravo mogućnosti vertikalne integracije, osigurati visoku zaposlenost svojih kapaciteta i sigurnu dobavu nafte, zaključio je.
ZAGREB - Ministarstvo financija RH danas je putem trezorskih zapisa prikupilo ukupno oko 1,6 milijardi kuna, pri čemu je kunskih zapisa emitirano znatno više od plana, a eurskih znatno manje. Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ponudilo je na upis 1,05 milijardi kuna i 40 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, izvijestili su iz tog ministarstva. Bankarske institucije i ostali investitori podastrli su ponude vrijedne 1,554 milijardi kuna i 23,6 milijuna eura. U konačnici, na aukciji je upisano trezorskih zapisa u vrijednosti 1,489 milijardi kuna ili 439 milijuna više od planiranoga te 14,6 milijun eura (u protuvrijednosti 110,25 milijuna kuna), odnosno 25,4 milijuna eura manje od planiranoga.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg rasta za otprilike jedan posto, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas oslabili oko pola posto, uz vrlo nizak obujam trgovanja. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,47 posto, na 1.644 boda, a Crobex10 za 0,48 posto, na 895 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,4 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u to doba. U slabašnom trgovanju do podneva nije bilo dionice s milijunskim prometom. Najveći promet, 767.000 kuna, ostvaren je dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena ojačala 0,18 posto, na 194,4 kune. Promet iznad 100.000 kuna do podneva imala je i dionica Ericssona Nikole Tesle. Cijena joj je oslabila 0,26 posto, na 920 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju blago ojačala prema euru, za 0,06 posto, ojačala je i prema švicarskom franku, a oslabila prema američkom dolaru i britanskoj funti. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,546609 kuna. Prema švicarskom franku kuna je također ojačala za 0,06 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,285174 kune. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 0,46 posto te prema britanskoj funti za 0,37 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 6,034873 kune i funte 9,370014 kuna.