Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
4. lipnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Rohatinski: odlazim iz HNB-a
7. CMC prodao sisačku željezaru talijanskoj grupi Danieli
8. Kriza mora potaknuti prilagodbu europskoga gospodarskog modela
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
4.06. 31.710.000 206.710.000 6.710.000 1,25
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 6.710.000 1.25 Ukupno 6.710.000 1,25
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.700.000 2,38
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca Zagreb danas su ponuda i potražnja bile znatno manje nego u petak, a trgovalo se samo prekonoćnim kreditima, pri čemu je kamatna stopa oštro pala.
Ukupna ponuda na Tržištu novca danas je dosegnula oko 206,7 milijuna kuna, što je gotovo 25 posto manje nego u petak, dok je potražnja pala za 36 posto, na 31,7 milijuna kuna.
Unatoč znatno većoj ponudi, potražnja nije u cijelosti pokrivena zbog iskorištenosti ograničenja kreditora prema onima koji traže pozajmice. Ugovoreno je samo 6,71 milijun kuna prekonoćnih pozajmica, po cijeni od 1,25 posto, što je 1,19 postotnih bodova manja cijena nego u petak.
"Početak novog radnog tjedna u trgovanju na Tržištu novca nije donio većih promjena u vezi potražnje za kratkoročnim pozajmicama koja je i dalje vrlo niska. U ponudi je ostalo neplasiranih kuna, a unatoč tome, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog iskorištenosti limita kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Danas se trgovalo i devizama, pri čemu je 1,7 milijuna eura plasirano na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 2,38 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: rast indeksa
Dionički indeks Zagrebačke burze tjedan su započeli s rastom, Crobex je današnje trgovanje završio na 1.637,29 bodova, što je porast od 0,55 posto, a vrijednost Crobexa10 je porasla 0,71 posto, na 897,89 bodova.
Redovni promet na Burzi iznosi danas 12,4 milijuna kuna, a milijunski promet su ostvarile svega četiri dionice.
Najtrgovanija je dionica HT-a s prometom od 3,6 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 2,6 posto, na 195 kuna.
Dionica Podravke protrgovano je za 1,2 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla 1,37 posto, na 220 kuna.
Promet od 1,1 milijun kuna ostvarila je dionica Valamar Adria Holdinga čija je cijena pala 1,54 posto, na 87,50 kuna. Povlaštenih dionica Adris grupe prodano je za 1,1 milijun kuna, a ta je dionica zabilježila rast cijene od 2,37 posto, na 214,98 kuna. Dionica Ericsson Nikole Tesle danas je ostvarila 858,7 tisuća kuna prometa, a cijena joj je pala 4,89 posto, na 914 kuna.
Među trgovanijim dionicama pad cijene uz ostalo bilježe i dionice Ine i to za 0,14 posto, Đuro Đaković Holdinga za 0,79 posto, Belja za 2,90 posto, dok su cijene porasle dionicama Atlantic grupe za 0,21 posto, AD Plastika za 0,70 posto, redovnoj dionici Adrisa za 1,29 posto, Riviere Adria za 2,18 posto, Luke Rijeka za 6,11 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 112,15 113,00 113,00 330.674,92 0,70%
ATGR-R-A 485,00 488,00 487,01 292.309,85 0,21%
CROS-P-A 6.000,00 6.000,00 6.000,00 78.000,00 0,00%
CROS-R-A 5.950,00 6.000,00 6.000,00 179.899,96 0,00%
DLKV-R-A 109,79 113,85 113,00 145.619,09 -0,21%
HT-R-A 193,05 198,00 195,00 3.693.141,69 2,60%
IGH-R-A 680,01 694,99 680,02 61.770,28 -3,41%
INA-R-A 3.550,00 3.564,00 3.560,00 380.038,00 -0,14%
INGR-R-A 5,79 6,38 6,19 222.844,46 1,31%
KOEI-R-A 487,00 500,00 499,99 183.626,23 3,09%
LKPC-R-A 700,00 700,00 700,00 202.300,00 0,00%
PODR-R-A 218,00 220,50 220,00 1.297.324,91 1,37%
PTKM-R-A 230,00 242,75 242,75 215.379,68 1,93%
ULPL-R-A 259,00 265,00 265,00 60.390,81 -2,97%
VERN-R-A 55,00 55,02 55,00 2.475,38 -0,04%
VIRO-R-A 446,10 450,00 450,00 60.909,80 1,01%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.171,00 2.222,00 2.171,00 24.164,01 -2,30%
ADRS-P-A 209,15 215,00 214,98 1.115.558,55 2,37%
ADRS-R-A 225,00 235,00 235,00 173.249,50 1,29%
ARNT-R-A 83,50 89,90 83,50 4.388,32 -7,17%
ATPL-R-A 263,00 265,20 265,00 32.528,17 -2,57%
AUHR-R-A 306,00 306,00 306,00 9.180,00 -4,38%
BLJE-R-A 71,73 75,00 72,72 326.823,75 -2,90%
DDJH-R-A 65,51 67,94 67,46 138.196,67 -0,79%
DIOK-R-A 22,96 25,79 25,79 6.356,60 -0,23%
ERNT-R-A 900,00 958,00 914,00 858.725,29 -4,89%
FNVC-R-A 111,00 125,00 125,00 3.629,40 -1,57%
HDEL-R-A 97,12 102,00 102,00 16.984,32 2,00%
HIMR-R-A 160,00 160,00 160,00 5.600,00 -5,89%
HPDG-R-A 24,00 24,00 24,00 3.528,00 -10,98%
HUPZ-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 7.000,00 0,00%
IKBA-R-A 1.310,00 1.320,00 1.320,00 5.270,00 0,76%
JDGT-R-A 675,00 675,00 675,00 2.700,00 0,00%
JDKM-R-A 15,00 15,00 15,00 5.025,00 -6,19%
JDPL-R-A 75,25 75,26 75,25 15.727,96 0,01%
JMNC-R-A 35.000,00 35.000,00 35.000,00 35.000,00 0,00%
KNZM-R-A 140,00 144,00 140,00 60.240,08 -0,72%
KODT-P-A 952,11 970,07 952,11 12.404,50 -1,85%
KODT-R-A 960,00 1.018,05 960,00 52.263,78 -6,34%
KORF-R-A 86,00 90,69 87,50 1.132.078,54 -1,54%
KRAS-R-A 374,00 381,00 374,00 24.408,37 -1,84%
KSST-R-A 835,02 875,00 835,02 13.857,04 -7,22%
KTJV-R-A 17,00 17,01 17,00 7.635,44 -11,46%
LEDO-R-A 5.101,11 5.200,00 5.173,00 114.205,11 -0,50%
LKRI-R-A 117,50 124,99 124,96 137.467,72 6,11%
LPLH-R-A 53,02 53,02 53,02 636,24 -11,63%
LRH-R-A 2.011,99 2.016,90 2.011,99 4.028,89 -12,52%
LURA-R-A 425,00 425,00 425,00 42.500,00 0,00%
MAIS-R-A 43,00 43,00 43,00 172,00 -6,52%
PBZ-R-A 500,00 500,00 500,00 132.500,00 0,00%
PUNT-R-A 1,60 1,60 1,60 16.571,20 24,03%
RIVP-R-A 11,06 11,30 11,25 250.110,28 2,18%
SLDM-R-A 28,00 28,00 28,00 4.760,00 1,82%
THNK-R-A 905,15 979,00 979,00 15.352,30 -2,00%
TISK-R-A 163,25 174,40 174,40 17.917,22 -0,29%
TUHO-R-A 1.006,00 1.050,00 1.006,00 20.560,00 -1,85%
VDKT-R-A 214,00 214,07 214,00 16.481,19 -0,47%
VPIK-R-A 73,04 75,27 73,04 43.988,69 -2,61%
ZABA-R-A 34,61 36,49 35,72 54.501,30 -1,19%
ZVCV-R-A 99,00 99,00 99,00 99,00 0,00%
ZVZD-R-A 2.700,00 2.700,00 2.700,00 8.100,00 -3,91%
MTP
AGED-R-A 1.000,00 1.000,00 \ 8.650.000,00 \
PRFC-R-A 13,00 13,00 13,00 143,00 7,53%
SNHO-R-A 100,00 102,00 102,00 51.612,58 1,97%
VLHO-R-A 64,50 64,50 64,50 11.481,00 -7,86%
Ukupan promet
21.092.416,07
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex pao za više od trećine boda
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak se spustila za 0,37 posto, na 161,8456 bodova, pokazuju podaci HANFA-e.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako su vrijednosti fonda PBZ Croatia osiguranja potonule za 0,45 posto, na 151,0093 boda, fonda Raiffeisen za 0,44 posto, na 159,7016 bodova, dok je Erste Plavog ona bila za 0,43 posto niža i iznosila 164,0665 boda.
Vrijednost fonda AZ bila je, pak, u minusu za 0,28 posto, te pala na 167,1161 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
31.05. 1.06.
Mirex 162,4473 161,8456 -0,37
AZ OMF* 167,5870 167,1161 -0,28
Erste Plavi OMF. 164,7723 164,0665 -0,43
PBZ Croatia osig.OMF 151,6941 151,0093 -0,45
Raiffeisen OMF 160,4020 159,7015 -0,44
AZ benefit DMF** 176,0025 175,7339 -0,15
AZ profit DMF 198,6422 197,4912 -0,58
Croatia osiguranje DMF 118,9187 118,4927 -0,36
Erste Plavi Expert DMF 136,7994 136,1827 -0,45
Erste Plavi Protect DMF 142,6306 142,4097 -0,15
Raiffeisen DMF 152,5690 152,0161 -0,36
Auto Hrvatska ZDMF 106,1698 105,8232 -0,33
AZ Dalekovod ZDMF*** 188,6255 187,6372 -0,52
AZ Hr. kontrola zračne plov. 183,7687 182,7089 -0,58
AZ VIP ZDMF 197,6259 196,5029 -0,57
AZ Zagreb ZDMF 142,9046 142,0491 -0,60
ZDMF cestarski fond 125,2848 125,1021 -0,15
ZDMF Croatia osiguranje 104,1887 103,8222 -0,35
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,8641 164,2417 -0,38
ZDMF HEP grupa 108,8152 108,4032 -0,38
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,1011 119,7442 -0,30
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,9733 170,3308 -0,38
ZDMF Novinar 151,5084 150,9418 -0,37
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 125,5940 125,5698 -0,02
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 106,3574 105,9739 -0,36
ZDMF T-HT 140,8318 140,6187 -0,15
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 12.118 Tokyo/Nikkei 8.295 8.440 London/FTSE-100 - 5.260 Frankfurt/DAX 30 6.026 6.050
*Izvor: REUTERS
Ulagačima na Wall Streetu predstoji još jedan težak tjedan zbog produbljivanja europske dužničke krize i niza posljednjih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 2,7 posto, na 12.118 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3 posto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 2.747 bodova.
Oštar pad cijena dionica posljedica je strahovanja ulagača da će Grčka izaći iz eurozone, a Španjolska, zbog slabog punjenja proračuna i golemih gubitaka tamošnjih banaka, morati zatražiti međunarodnu pomoć. Produbljivanje europske dužničke krize već mjesecima pritišće tržišta, a u posljednje vrijeme lošem raspoloženju na tržištu pridonio je i niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstava u SAD-u, Kini i eurozoni. Zbog toga se ulagači povlače iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, a ulažu u one koje se smatraju sigurnim utočištem u nesigurna vremena. Tako su na meti ulagača američke, njemačke, japanske i švicarske obveznice. Kolika je jagma za njima pokazuje podatak da su prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali na svega 1,44 posto, najnižu razinu od kada se prate ti podaci. A prate se od 19. stoljeća. Cijene dionica oštro padaju širom svijeta. Medvjedi su već zavladali na tržištima u Španjolskoj, Italiji, Brazilu i Rusiji. Mnogi europski burzovni indeksi u minusu su u odnosu na početak godine, a slaba su i azijska tržišta. Dow Jones indeks također je u minusu u odnosu na početak godine, za 0,8 posto. S&P 500 još uvijek je u plusu, 1,6 posto, kao i Nasdaq indeks, 5,5 posto. No, malo je nade da će se ti indeksi zadržati u pozitivnom području, ne dođe li do preokreta u raspoloženju ulagača.
„Ne vidim nikakvog razloga za oporavak cijena dionica ako ne dođe do novih poticajnih fiskalnih i monetarnih mjera. Ne samo u SAD-u, nego i u drugim najvećim gospodarstvima svijeta“, kaže Clark Yingst, analitičar u tvrtki Joseph Gunnar.
U posljednje tri godine tržišta dionica rasla su ponajviše zahvaljujući kombinaciji izdašnih monetarnih mjera središnjih banaka i poticajnih mjera vlada. To je i sada jedina preostala nada ulagačima. Zbog toga se s nestrpljenjem očekuje četvrtak, kada će predsjednik Feda Ben Bernanke u Kongresu izvijestiti o stanju u gospodarstvu.
„Dosad nisu bili ispunjeni svi uvjeti da bi Fed uveo nove poticajne mjere. No, vidimo da se rast gospodarstva usporava, a cijene dionica oštro padaju, pa bi sada mogao reagirati“, kaže Tom Pocelli, ekonomist u tvrtki RBC Capital Markets.
Iduća sjednica čelnika američke središnje banke održat će se 19. i 20 lipnja. U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da je 50 posto šansi da će Fed tada uvesti dodatne mjere kvantitativnog popuštanja monetarne politike, tzv. QE3 program, dok su prije mjesec dana procjenjivali da šanse za to iznose 35 posto.
Europske dionice oporavile su se u ponedjeljak nakon što su loši ekonomski podaci iz cijelog svijeta potaknuli pojedine ulagače na kupovine u očekivanju poticajnih mjera Europske središnje banke.
Indeks Pariške burze CAC ojačao je 0,8 posto i iznosio je 2.975 bodova dok je frankfurtski DAX oslabio 0,4 posto i spustio se na 6.026 bodova. Londonska je burza bila zatvorena zbog praznika.
Prošlotjedni razočaravajući podaci iz Sjedinjenih Država i Kine potaknuli su spekulacije među ulagačima o mogućoj novoj operaciji Europske središnje banke (ECB), po uzoru na aukcije povoljnih trogodišnjih kredita za financijski sektor eurozone, održane u prosincu i veljači.
"Mislim da se počinje širiti uvjerenje da ako se stanje dovoljno pogorša, ako ekonomki podaci budu dovoljno loši a tržišta dovoljno oslabe, možda će središnje banke ponovo intervenirati", kazao je Philippe Gijsels iz tvrtke BNP Paribas Fortis Global Markets. "Ulagači nisu previše negativno nastojeni, nisu kratkovidni, jer kada se središnje banke u potpunosti angažiraju, tržišta obično rastu."
ECB se sastaje u srijedu. Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali su neočekivanu stagnaciju proizvođačkih cijena u eurozoni u travnju što daje središnjoj banci više prostora da razmisli o rezanju troškova zaduživanja. Ulagači će također pažljivo pratiti eventualne promjene u formulaciji predsjednika ECB-a Marija Draghija na redovnoj konferenciji za novinare. Bankovne dionice bile su u ponedjeljak na dobitku, poduprte nadama u nove poticaje iz središnje banke. Tako je cijena dionica banke Credit Agricole porasla 2,9 posto, banke BNP Paribas 3,8 posto, a Societe Generalea 3,6 posto. Deutsche Bank dobio je na vrijednosti 3,2 posto a cojene dionica Banco Popolare, Unicredit i Intesa Sanpaolo porasle su u rasponu od 4,8 do šest posto.
Automobilski sektor oslabio je pak nakon razočaravajućih podataka o prodaji u SAD-u i lošeg američkog izvješća o zapošljavanju u svibnju. Cijene dionica Volkswagena pale su 1,8 posto, a BMW-a i Daimlera za po 1,3 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 1,71 posto na 8.295 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,244 1,2443 1,2384
USD/JPY* 78,09 78,27 77,96
GBP/USD* 1,5381 1,5389 1,5339
USD/CHF* 0,9649 0,9695 0,9694
*Izvor: REUTERS
Euro se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima valuta držao stabilno jer su se smanjili troškovi zaduživanja u perifernim članicama eurozone, no veće dobitke priječile su zabrinutosti zbog španjolskog posrnulog bankovnog sektora koje su išle na ruku američkoj i japanskoj valuti.
Euro je u takvim okolnostima ostao uglavnom nepromijenjen i njime se trgovalo po 1,2440 dolara. Drži se tako iznad najniže razine od srpnja 2010. od 1,2288 dolara, na koju se spustio u petak. Prema jenu je jedinstvena europska valuta bila na manjem dobitku, od 0,2 posto, ojačavši na oko 97,20 jena. Time je odskočila s 95,59 jena, najniže razine u 11 i pol godina na koju se spustila u petak. Na istom je postotnom dobitku prema japanskoj valuti bio i dolar, te se njime trgovalo po 78,15 jena.
Obujam trgovanja valutama bio je skroman jer je londonsko tržište bilo zatvoreno zbog praznika.
Prošlotjedni slabi podaci s američkog tržišta rada navode na zaključak da su previranja u eurozoni, koja su u svibnju srušila vrijednost eura za oko šest posto prema dolaru, uzela danak u najvećem svjetskom gospodarstvu, potpirivši strahovanja od usporavanja globalnog rasta.
Sigurna utočišta za kapital poput dolara i jena obično dobivaju u vremenima financijskih pritisaka i gospodarske neizvjesnosti. Jen je pritom nadjačao dolar zbog očekivanja novog kruga kvantitativnog ublažavanja monetarne politike u SAD-u, što je pak potaknulo spekulacije o mogućoj skoroj intervenciji japanskih vlasti.
U fokusu tržišta bit će i redovno zasjedanje Europske središnje banke (ECB), zakazano za srijedu, radi eventualnih signala o sniženju ključnih kamatnih stopa u eurozoni, iako su šanse za takav potez prilično male.
Analitičar Commerzbanka Ulrich Leuchtmann napominje da će dužnosnici morati brzo reagirati jer se kriza bliži presudnoj fazi. "U konačnici će političari i/ili ECB reagirati, što će donekle ublažiti pritisak na euro", smatra on.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 1.06. USLIB 0,15700 0,003 0,23975 0,46785 0,73790 1.06 EULIB 0,25750 - 0,33179 0,59050 0,90079
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 5. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5499 6,0740 9,3463 7,7794 6,2885 9,1620
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,28 posto u odnosu na tečajnu listu od petka, a ojačala je i prema ostalim važnijim valutama, najviše prema američkom dolaru, za 1,19 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,549996 kuna. Na vrijednosti su prema kuni oslabila danas i sve ostale promatrane inozemne valute, američki dolar je oslabio 1,19 posto, britanska funta za 0,65 posto, a švicarski franak za 0,29 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a iznosi 6,074011 kuna, funte 9,346368 kuna, a franka 6,288519 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 5. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6200 6,2651 9,5934 6,6393 OTP Banka Hrvatska 7,6235 6,2201 9,5467 6,4438 Štedbanka 7,6474 6,2774 9,5474 6,4237 Partner banka 7,6100 6,2586 9,5235 6,4419 Erste&Steiermarkische 7,6170 6,2470 9,6210 6,4740 Hrvatska poštanska banka 7,6150 6,3130 9,6663 6,5038 Splitska banka 7,6150 6,2481 9,5866 6,5225 Podravska banka 7,7281 6,3003 9,5810 6,4523 Istarska kreditna banka 7,6150 6,2500 9,4024 6,4822 Karlovačka banka 7,6290 6,2560 9,6264 6,4769 Croatia banka 7,6126 6,2270 9,5211 6,4356 Volksbank 7,6400 6,2259 9,5520 6,5086 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,2602 9,5892 6,4952 Fina 7,5750 6,3130 9,6663 6,5038 Privredna banka 7,6100 6,3478 9,5737 6,5080 Centar banka* 7,6512 6,3195 9,6434 6,4963
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5726 6,0923 9,3744 6,3073 Zagrebačka banka 7,6100 6,1792 9,4617 6,5526 OTP Banka Hrvatska 7,6100 6,1898 9,4813 6,4123 Štedbanka 7,6170 6,2030 9,4528 6,3601 Partner banka 7,6000 6,2106 9,4896 6,4051 Erste&Steiermarkische 7,6050 6,2124 9,5670 6,4382 Hrvatska poštanska banka 7,6050 6,2197 9,5706 6,4394 Splitska banka 7,6050 6,1694 9,4935 6,4217 Podravska banka 7,7274 6,2003 9,5410 6,4223 Istarska kreditna banka 7,6050 6,2100 9,4024 6,4520 Karlovačka banka 7,6150 6,1990 9,5386 6,4179 Croatia banka 7,6013 6,1845 9,4557 6,3979 Volksbank 7,6200 6,1955 9,5146 6,4772 Hypo Group Alpe-Adria 7,6100 6,1601 9,4891 6,3951 Fina 7,5650 6,2197 9,5706 6,4394 Privredna banka 7,6000 6,2233 9,4789 6,4435 Centar banka* 7,6398 6,2887 9,5963 6,4648
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5273 6,05578 9,3183 6,2696 Zagrebačka banka 7,5100 5,9702 9,1418 6,1527 OTP Banka Hrvatska 7,4967 5,9411 9,2011 6,1671 Štedbanka 7,5027 5,9548 9,0747 6,1057 Partner banka 7,4900 5,9302 9,2083 6,1652 Erste&Steiermarkische 7,5050 5,9212 9,1191 6,1366 Hrvatska poštanska banka 7,5050 5,9221 9,1127 6,1313 Splitska banka 7,5050 5,9275 9,1394 6,1822 Podravska banka 7,5100 5,9707 9,1850 6,2256 Istarska kreditna banka 7,5000 5,9300 9,1874 6,1407 Karlovačka banka 7,5050 5,9200 9,1093 6,1290 Croatia banka 7,5197 5,9768 9,2529 6,1923 Volksbank 7,5200 5,9222 9,1594 6,1942 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,9599 9,1889 6,1949 Fina 7,5050 5,9221 9,1127 6,1313 Privredna banka 7,5000 5,9197 9,1987 6,1292 Centar banka* 7,5414 6,0490 9,2388 6,1494
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4950 5,9105 9,0503 6,0911 OTP Banka Hrvatska 7,4846 5,9047 9,1077 6,1230 Štedbanka 7,4727 5,8953 8,9840 6,0447 Partner banka 7,4800 5,8951 9,1639 6,1270 Erste&Steiermarkische 7,4950 5,8970 9,0730 6,1120 Hrvatska poštanska banka 7,4850 5,8214 8,9577 6,0270 Splitska banka 7,4950 5,8670 9,0463 6,1129 Podravska banka 7,4950 5,9007 9,0950 6,1756 Istarska kreditna banka 7,4950 5,9000 9,1687 6,1061 Karlovačka banka 7,4950 5,8700 9,0324 6,0773 Croatia banka 7,5084 5,9403 9,1874 6,1545 Volksbank 7,5000 5,8918 9,1127 6,1627 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,8598 9,0888 6,0948 Fina 7,4850 5,8214 8,9577 6,0270 Privredna banka 7,4900 5,8605 9,1067 6,0679 Centar banka* 7,5338 6,0182 9,2200 6,1179
*tečaj banaka primjenjiv od 2. lipnja
6. Rohatinski: odlazim iz HNB-a
Nakon 12 godina na mjestu guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) odlazim iz HNB-a, najavio je danas guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Rohatinski, kojem drugi šestogodišnji mandat na čelu HNB-a istječe 12. srpnja, rekao je novinarima nakon današnjeg predstavljanja izvješća Svjetske banke da odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića.
U nekoliko sam navrata izjavio da sam spreman ostati u HNB-u ako Vlada ocijeni da smo u stanju uspješno surađivati, no Vlada je ocijenila da takva suradnja više nije moguća. To mi je rekao premijer Milanović prije nekoliko dana u telefonskom razgovoru, kazao je Rohatinski.
Na novinarski upit je li do razlaza došlo zbog njegove politike stabilnog tečaja kune, Rohatinski je ustvrdio kako je dosadašnja praksa pokazala da je stabilan tečaj kune jedan od temeljnih preduvjeta za održavanje stabilnosti cijelog sustava, pa ne vidi razloga da se to mijenja.
Guverner HNB-a prethodno je na skupu posvećenom izvješću Svjetske banke o europskom gospodarskom modelu ustvrdio da se u sadašnjoj krizi održivi ekonomski rast može postići samo uz potrebnu razinu štednje.
Hrvatska treba ići putem kombinacije strukturnih reformi, restriktivne fiskalne politike i razumno ekspanzivne monetarne politike kako bi se ograničena financijska sredstva preusmjerila s potrošnje na investicije koje bi inicirale održivi ekonomski rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem.
Nadam se da će Vlada i HNB na čelu s novim guvernerom krenuti tim putem, rekao je Rohatinski te se zahvalio svima, a posebno hrvatskoj javnosti na podršci koju mu je pružala tijekom proteklih 12 godina.
7. CMC prodao sisačku željezaru talijanskoj grupi Danieli
Američka kompanija Commercial Metals Company (CMC) objavila je danas da je zaključila prodaju Željezare Sisak talijanskoj grupi Danieli.
Željezara Sisak, koja je u stopostotnom vlasništvu kompanije CMC prodana je grupi Danieli za oko 30,4 milijuna dolara, stoji u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici CMC-a.
Dvije su strane dogovorile da će određena imovina Željezare Sisak biti isključena iz transakcije, pri čemu se u priopćenju ne navodi o kojoj je točno imovini riječ. CMC nastavlja s njezinom prodajom, dodaje se u priopćenju.
Financijski savjetnik CMC-a za navedenu transakciju bio je Deutsche Bank Securities.
"Sa zadovoljstvom objavljujemo da smo s grupom Danieli zaključili sporazum o prodaji hrvatskih poslova vezanih za željezaru. Prodajom svih izdanih dionica CMC Sisak završava se važan korak našeg strateškog plana o repozicioniranju poslovanja radi poboljšanja financijskih pokazatelja i povećanja vrijednosti za dioničare“, kazao je u priopćenju Joe Alvarado, predsjednik i glavni izvršni direktor CMC-a.
Američki CMC je 2007. godine kupio sisačku Željezaru, a krajem prošle godine je objavio da je odlučio izaći iz te željezare. Talijanska grupa Danieli je jedan od tri najveća svjetska proizvođača sirovina i proizvoda od čelika.
8. Kriza mora potaknuti prilagodbu europskoga gospodarskog modela
Gospodarska kriza u mnogim zemljama Europske unije (EU), koja je dovela u pitanje dosadašnji europski gospodarski model, morala bi potaknuti brojne promjene i prilagodbu tog modela, pri čemu bi odgovor na krizu trebao glasiti - "ne manje, nego više Europe", rečeno je na današnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke "Zlatni rast: vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu" u Hrvatskoj narodnoj banki (HNB).
Guverner HNB-a Željko Rohatinski ocijenio je kako je ekonomski temelj EU-a i njegove monetarne unije "model realne konvergencije", koji je hibrid između američkog liberalizma usmjerenog prema ekonomskoj efikasnosti i europske tradicije socijalnih država. Taj model je dobro funkcionirao u dobrim vremenima, ali je pokazao nedorečenosti i slabosti u vremenima krize.
Zato europski model treba reformirati kroz ublažavanje dihotomije između jedinstvene monetarne politike EU i relativno autonomnih fiskalnih, razvojnih i socijalnih politika zemalja članica, rekao je Rohatinski koji se ne slaže s navodnom alternativom "ili štednja ili rast" jer se ne može ostvariti održivi ekonomski rast bez potrebne razine štednje.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoj i fondova EU Branko Grčić napomenuo je da i hrvatska Vlada, poput mnogih europskih Vlada, razmišlja kako naći pravu mjeru između štednje i poticanja gospodarskog oporavka. Mnogi su nas u predizbornom vremenu pozivali na oštre rezove od desetak i više milijardi kuna, na bolne rezove u plaćama, mirovinama i socijalnim naknadama, no mi se držimo naše strategije koja je puno umjerenija i bezbolnija od toga, kazao je.
Tri su stupa Vladine strategije - fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i investicije, koje su ove godine gotovo 40 posto manje nego u 2008. Poseban je problem usporeni dotok inozemnih investicija, pa nam je zbog krize štednja postala većom od investicija, što je možda najgore moguće stanje, kaže Grčić. Najavio je stoga da će Vlada uskoro predstaviti precizan plan hitnih reformi koje bi trebale poboljšati okoliš za investicije.
Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je da sada plaćamo posljedice bivšeg modela razvoja koji je bio utemeljen na tzv. dužničkom kapitalu, koji se koristio ne samo za investicije nego i za osobnu potrošnju.
Hrvatska mora provesti fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, te ojačati konkurentnost svojega gospodarstva, što je politički teško provesti jer su građani nezadovoljni ako se razvoj mora plaćati njihovim standardom, ali Vladi ne preostaje ništa drugo. S obzirom na trenutnu krizu u EU u koju ulazimo, građanima moramo odgovoriti na pitanje je li gospodarska kriza generirana iz same EU ili je rezultat slabosti nacionalnih ekonomija. Analize pokazuju da je glavni uzrok krize u pojedinim nacionalnim ekonomijama, tako da je odgovor na krizu "ne manje, nego više Europe", zaključio je Josipović.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821