BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je europske čelnike da podrže stvaranje uvjeta za gospodarski rast i zapošljavanje kroz strukturne reforme i ciljane investicije uz istodobno zadržavanje fiskalne discipline. "Najvažniji dio našeg odgovora na krizu je pristup na dva kolosijeka: stabilnost i rast. To znači uspostavu održivosti javnih financija jer je kriza pokazala da je rast temeljen na zaduživanju neodrživ. To znači i stvaranje uvjeta za rast i zapošljavanje kroz strukturne reforme i ciljane investicije", rekao je Barrroso u poruci Komisije u povodu obilježavanja Dana Europe. Pritom je istaknuo projektne obveznice, zajedničke obveznice kojima bi se financirali konkretni projekti, zatim povećanje kreditnih mogućnosti Europske investicijske banke za najamanje 10 milijardi eura da bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima, te uvođenje poreza na financijske transakcije kojima bi se povećao proračun Europske unije. Barroso poziva zemlje članice da smanje poreze na rad i potiču zapošljavanje. Nakon mjera za stabilizaciju financija i nakon strukturnih reformi potrebno je ubrzati investicije, ističe Barroso.
BRUXELLES - Zemlje kojima je odobren program međunarodne pomoći, poput Grčke, moraju poštovati dogovorene mjere, jer je alternativa tome bankrot, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Nema jedinstvenog rješenja za sve, potrebno je voditi računa o situaciji u svakoj zemlji zasebno. Ali, zemlje koje su pod programom pomoći, nemaju alternative, osim ustrajati na konsolidaciji proračuna, jer u suprotnom slijedi nekontrolirani stečaj, a to nije rješenje", rekao je Barroso na konferenciji za novinare zamoljen da komentira situaciju u Grčkoj, gdje su nakon parlamentarnih izbora stranke koje su pristale na stroge mjere štednje pretrpjele velike gubitke i nemaju više većinu u parlamentu. "Bilo bi posve neodgovorno reći tim zemljama da pokušaju pokrenuti rast povećanjem deficita. U tom bi slučaju te zemlje plaćale puno veće kamate, a novac koji im je potreban za socijalne usluge i investicije, trošio bi se na otplatu tako visokih kamata", rekao je.
BERLIN - Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz ocijenio je u utorak da proračunska disciplina nije cilj sam po sebi, pozvavši da se fiskalni pakt dopuni održivom strategijom rasta i zapošljavanja. Prijeko nam je potrebna proračunska disciplina, to je pitanje pravednosti prema budućim generacijama, no proračunska disciplina nije cilj sam po sebi, rekao je Schulz na konferenciji za novinare u Bundestagu. Ocijenio je da bi trebalo pogledati na stranu prihoda, a ne samo rezati na strani proračunskih rashoda, istaknuvši da bi svladavanje deficita, olakšavanje otplate dugova, moglo dati manevarski prostor europskim vladama da pokrenu velike investicije. Također je pozvao da se u Europi što je moguće prije uvede porez na financijske transakcije kako bi se osigurao dodatni izvor prihoda za države članice, premda taj prijedlog nailazi na velik otpor, osobito Velike Britanije.
BRUXELLES - Europska komisija želi modernizirati sustav nadzora državnih potpora, kako bi se one što učinkovitije koristile te spriječilo subvencioniranje loših poduzeća i rasipanje novca poreznih obveznika, izjavio je u Bruxellesu povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia na konferenciji za novinare predstavljajući prijedloge Europske komisije. U sadašnjim okolnostima (sporog rasta u Europi), javne potpore su u potpunosti opravdane samo ako su učinkovite, dobro dizajnirane i ako rješavaju nedostatke tržišta. To ja zovem 'dobrom pomoći', koja ne potiskuje investicije i koja pridonosi rastu. S druge strane, moramo obeshrabrivati 'lošu pomoć' koja znatno remeti tržišnu utakmicu, a da pritom ne donosi nikakvu stvarnu dodanu vrijednost, rekao je. Komisija želi reformirati sustav državnih potpora do kraja sljedeće godine, kako bi se mogle početi od 2014. godine kada kreće nove višegodišnje proračunsko razdoblje 2014-2020.
BEOGRAD - Predstavnici srbijanske vlade i tvrtke "Securum Equity Partners Europe" potpisali su danas memorandum o izgradnji solarnog parka u Srbiji, snage 1000 megavata, na površini od tri tisuće hektara, a vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde eura. Bit će to najveći pojedinačni solarni park u svijetu, a očekuje se da će se električna energija proizvedena u njemu izvoziti u zemlje Europske unije, istaknuto je na potpisivanju. Očekuje se da će se park, na kojem će raditi od 2500 do 3000 ljudi, graditi od tri do pet godina, a u njemu bi kada bude završen trebalo raditi između 500 i 600 ljudi. Na izgradnji parka radit će jedan od najvećih proizvođača solarnih panela u Europi, MX grupa. Ta bi tvrtka, kako je istaknuo, trebala prenijeti proizvodnju i svoje europske operacije u Srbiju, a za njima će ići i njihovi kooperanti, što bi trebalo omogućiti zapošljavanje još tisuću ljudi. Solarni park mogao bi se početi graditi početkom 2013., ovisno o pronalaženju odgovarajućeg zemljišta i brzini pribavljanja dozvola za izgradnju.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u utorak, predvođene bankovnim sektorom, budući da ulagače i dalje brine kako će grčki i francuski izbori utjecati na nastojanja eurozone da riješi dužničku krizu. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,4 posto na 5.634 boda, indeks Frankfurtske burze DAX spustio se 0,8 posto na 6.516 bodova, a najveći je gubitnik bio pariški CAC, kliznuvši 1,8 posto i iznosio 3.158 bodova. Francuski i grčki indeksi imali su najlošiju izvedbu, oslabivši za 1,7 odnosno 2,6 posto. Banke u eurozoni, koje drže najveći dio grčkog duga, oslabile su 1,3 posto, pri čemu je National Bank of Greece izgubila na vrijednosti 5,2 posto. Na vrijednosti je izgubio i Societe Generale 2,5 posto, te Commerzbank, 1,6 posto i Credit Agricole jedan posto. Među gubitnicima bili su i sektori tijesno povezani s gospodarskim rastom, poput proizvođača automobila i automobilskih dijelova. Peugeot je tako oslabio 2,9 posto, Michelin 2,7 posto, BMW 2,2 posto, a VW jedan posto. Na gubitku je bio i rudarski sektor, a i tehnološki sektor također je bilježio izrazitije gubitke.
LONDON - Euro je u utorak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, pritisnut bojaznima da bi politička neizvjesnost u Grčkoj i promjena na predsjedničkoj dužnosti u Francuskoj mogle dovesti u pitanje planiranu štednju. Euro je tako oslabio 0,3 posto prema dolaru, kliznuvši na 1,3008 dolara. Nakratko se spustio i na 1,2988 dolara. Bio je na gubitku i prema jenu, oslabivši 0,4 posto, na 103,88 jena. Dolar je također izgubio na vrijednosti prema japanskoj valuti, blagih 0,1 posto, te se njime trgovalo pod 79,84 jena. Jedinstvena europska valuta kliznula je ispod psihološke granice od 1,30 dolara nakon što je čelnik grčke Lijeve koalicije proglasio ništavnima grčke obveze kojima je uvjetovana isplata međunarodne pomoći. "Euro je reagirao na naslove iz grčkih medija ali je njegov pad donekle ublažen budući da ta izjava i nije bila neočekivana", istaknula je Camilla Sutton iz Scotia Capitala.