ZAGREB/CHICAGO - Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji sudjeluje na summitu NATO-a u Chicagu, izjavio je u ponedjeljak povodom izbora Tomislava Nikolića za srbijanskog predsjednika da poštuje volju srbijanskog naroda te da nema razloga da dvije zemlju ne surađuju iako ta politička opcija Hrvatskoj nije najbliža. "To je volja birača Republike Srbije, mi je poštujemo i ja vjerujem da ćemo imati kvalitetan odnos. To je jedna politička opcija koja je, formalno gledano u Europi nama malo udaljenija, ali to su susjedi. I u Mađarskoj je na vlasti stranka desnice, ali mislim da imamo korektne i dobre odnose Prema tome, nema razloga da osobni odnosi koji su možda s nekim ljudima postojali, niti je to u državništvu i politici moguće, budu prepreka normalnim i dorbim odnosina sa strankama i političarima koje je u demokratskoj utakmici politički narod izabrao", komentirao je hrvatski premijer ishod predsjedničkih izbora u Srbiji. Srbijansko državno izborno povjerenstvo objavilo je u nedjelju kasno navečer da je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji Nikolić osvojio 49,76 posto glasova, dok je njegov protukandidat Boris Tadić osvojio 47,15 posto. Kako je priopćeno, glasalo je ukupno 46,80 posto građana koji su imali pravo glasa. Nikolić je istu večer, u jednoj od svojih prvih izjava kazao da "nema ništa protiv" dobrih odnosa između Srbije i Hrvatske te da između dvije zemlje treba vladati trajni mir.
ZAGREB/RIM - Papa Benedikt XVI. imenovao je mosinjora Alessandra D'Errica novim apostolskim nuncijem u Hrvatskoj, objavio je u ponedjeljak Tiskovni ured Svete Stolice. Nadbiskup Alessandro D'Errico rođen je u talijanskom Frattamaggioreu 1950. godine, a od 2005. bio je nuncij u Bosni i Hercegovini, te od 2010. nerezidentni apostolski nuncij u Crnoj Gori. Tijekom diplomatske karijere bio je i apostolski nuncij u Pakistanu. D'Errico je za svećenika zaređen 1974. godine, a u diplomatsku službu Svete Stolice stupio je 1977. godine. Od tada je službovao u nuncijaturama u Tajlandu, Brazilu, Grčkoj i u Poljskoj. Osim talijanskog, govori francuski, španjolski i engleski jezik. Na dužnosti nuncija u Hrvatskoj naslijedit će Marija Roberta Cassarija, koji je na tu dužnost bio imenovan 2008. godine.
ZAGREB/CHICAGO - NATO će i dalje pridonositi stabilnosti i sigurnosti strateški važne regije Balkana i ostavlja svoja vrata otvorenima svim zemljama regije koje žele ući u NATO i ispunjavaju uvjete za članstvo, poručili su čelnici Sjevernoatlanskog saveza sa summita u Chicagu, prema tekstu deklaracije koju je u ponedjeljak objavio NATO. U završnoj deklaraciji sastanka na vrhu, šefovi država i vlada članica NATO-a poručili su da vrata NATO-a ostaju otvorena svim europskim demokracijama koja dijele vrijednosti Saveza, koje žele i mogu preuzeti odgovornosti i obveze članstva. Na summitu u Chicagu Hrvatska prvi put sudjeluje kao zemlja članica Saveza, a izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane Ante Kotromanović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, predvodi premijer Zoran Milanović. "Pratit ćemo napredak svih partnera koji se žele priključiti NATO-u, procjenjujući svakog od njih na temelju vlastitih postignuća", navodi se u deklaraciji 28 čelnika savezničkih zemalja. NATO je najavio da će pozvati Makedoniju u članstvo čim se postigne obostrano prihvatljivo rješenje spora oko imena s Grčkom koja blokira priključenje te zemlje od summita u Bukureštu 2008. Saveznici podupiru i aspiracije BiH te pozdravljaju "značajan napredak" ostvaren posljednjih mejseci, osobito uspostavu Vijeća ministara i sporazum o registriranju nepokretne vojne imovine. "Pozivamo političke čelnike u BiH da budu konstruktivni u primjeni sporazuma bez odgađanja kako bi što prije pokrenuli prvi Akcijski plan za članstvo (MAP)", stoji u završnoj deklaraciji. Čelnici Sjevernoatlanskog saveza ističu i da su spremni na jačanje dijaloga i praktične suradnje sa Srbijom, pozivajući je na dodatne napore za konsolidaciju mira i stabilnosti na Kosovu. Od kosovskih Albanaca i vlasti u Beogradu traže rješavanje ostalih otvorenih pitanja te potvrđuju predanost mirovnoj operaciji KFOR koja će se, kažu saveznici, smanjiti čim to dopuste sigurnosne prilike.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem primio je izaslanstvo Komisije za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čelu s njezinim predsjednikom Mirzom Kušljugićem, a u središtu razgovora bili su bilateralni odnosi, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora. Osim o bilateralnim odnosima, koji su ocijenjeni kao dobrosusjedski, prijateljski i partnerski, razgovaralo se o potrebi izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u BiH te o pristupanju BiH NATO-u i Europskoj uniji, nastavlja se u priopćenju i dodaje da je potvrđena spremnost Hrvatske da BiH savjetima i prijenosom vlastitih iskustava i znanja pomogne u procesu približavanja EU i NATO-u. Predsjednik Sabora istaknuo je da sadašnji politički i institucionalni sustav BiH nije uspio zajamčiti jednaku zastupljenost i ravnopravnost sva tri naroda u BiH, a ključ rješenja vidi u postizanju ravnoteže između etničke i građanske zastupljenosti, jačanju bosansko-hercegovačkih institucija kao i ostvarivanju stvarne ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Mirza Kušljugić suglasio se s potrebom izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva BiH, iako je rekao da nema iluzija da će to biti brzo.
MOSTAR - Ministar pravde BiH Bariša Čolak izjavio je u ponedjeljak da ne postoje prijepori da se s Hrvatskom uskoro potpiše ugovor o dvostranom izručenju državljana koji će se odnositi samo na osobe koje su počinile teža kaznena djela. "Što se tiče stručnog dijela, usuglašavanje ugovora je u završnoj fazi i može se očekivati skoro parafiranje i potpisivanje ugovora. Ne postoji više ništa što bi moglo biti zapreka potpisivanja ovoga ugovora", rekao je Čolak za medije u Mostaru. Dodao je da će se izručivati samo oni državljani koji su pobjegli od progona za djela za koja su zapriječene teže kazne. "Prioritetno se misli na organizirani kriminal i korupcijske afere i terorizam. Ratni zločini nikada nisu bili predmetom rasprave jer niti jedna od država o tome nema suglasje", dodao je Čolak. BiH i Hrvatska do sada nisu uzajamno izručivale svoje državljane jer to priječe ustavi obiju država. Supstitut za izručenje do sada je bilo preuzimanje kaznenog progona odnosno izvršenje pravomoćnih sudskih presuda (npr. slučajevi poput Glavaša, Kutle i Šimića).
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je u ponedjeljak sastav nove vlade koju predvodi Dmitrij Medvedev, u kojoj su na ključnim pozicijama ostali njegovi najbliži suradnici. Od sedam potpredsjednika vlade, pet ih dolazi iz prošle, a jedan od Putinu najbližih ljudi, Igor Šuvalov, zadržao je dužnost prvog potpredsjednika vlade zaduženog za gospodarsku politiku. Dvoje novopridošlih potpredsjednika su Arkadij Dvorkovič, ekonomski savjetnik Kremlja iz vremena Dmitrija Medvedeva, i Olga Golodec koja je u zadnje vrijeme radila u moskovskoj gradskoj upravi. Sergej Lavrov ostaje na dužnosti ministra vanjskih poslova, Anton Siluanov i dalje će biti ministar financija, a Andrej Bjelousov zadržao je resor za gospodarski razvoj. Putin je usto zadržao Anatolija Serdjukova na dužnosti ministra obrane. Rašid Nurgalijev koji je bio ministar unutarnjih poslova u Putinovoj vladi, zamijenjen je dosadašnjim šefom moskovske policije, generalom Vladimirom Kolokoljcevom, u času kada je ruska policija već mjesecima upletena u velik skandal zbog navodnog mučenja i zlostavljanja u policijskim postajama. Medvedev (46) imenovan premijerom nakon što se Putin vratio u Kremlj 7. svibnja, najavio je provedbu politike poticanja rasta i opsežan proces privatizacije.
SANA - Najmanje je 96 vojnika ubijeno, a gotovo 300 je ranjeno u napadu bombaša samoubojice u ponedjeljak u Sani, po novim podacima vojnih izvora koje su potvrdili medicinski izvori. Po ranijem izvješću u napadu, koji je izveo muškarac u vojnoj odori na probi za vojnu smotru, poginulo je 50 osoba, a više desetaka je ranjeno. Poginuli i ranjeni prevezeni su u sedam bolnica u prijestolnici, po medicinskim izvorima. Eksplozija je bila tako snažna da je iza nje ostao krater na Trgu Sabineu gdje se u utorak trebala održati vojna smotra u povodu 22. obljetnice ujedinjenja nekadašnjih Sjevernog i Južnog Jemena. Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad, ali se on događa u jeku velike vojne ofenzive na Al Kaidu na jugu zemlje, u kojoj je od njezina početka 12. svibnja poginulo gotovo 230 ljudi, većinom pripadnika ekstremističke mreže.
BEOGRAD - Kohabitacija novoizabranog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića s novom vladom, koju bi, po dosadašnjim očekivanjima i na temelju dogovora predsjednika Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića s predsjednikom Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića, trebale predvoditi te dvije stranke, pitanje je kojem srbijanska stručna javnost u ponedjeljak pridaje posebnu pozornost. Značenje tog pitanja pojačava i to što su Tadićevi kritičari i oponenti, a prije svega Nikolić, tijekom predizborne kampanje prozivali Tadića za kršenje ustava jer je tijekom protekla dva mandata istodobno bio i predsjednik države i predsjednik DS-a, te da je zahvaljujući tome imao velik utjecaj na vladu i da se za sve pitao on, a ne premijer Mirko Cvetković, kojega je na to mjesto postavio DS. Ustav Srbije predviđa da je u nadležnosti srbijanskog predsjednika predstavljanje države u zemlji i inozemstvu, proglašavanje zakona, predlaganje parlamentu kandidata za premijera, predlaganje nositelja funkcija, postavljanje i opoziv veleposlanika, primanje akreditivnih i opozivnih pisma diplomatskih predstavnika te odlučivanje o pomilovanjima i odlikovanjima.
SUBOTICA - Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini očekuje ozračje suzdržanosti prema hrvatskoj manjini poslije pobjede Tomislava Nikolića na nedjeljnim predsjedničkim izborima, no ne vjeruje u drastično pogoršanje njezina položaja, doznaje se u ponedjeljak u njihovim prvim komentarima. "Vojvođanski Hrvati mogli bi biti taoci velike vezanosti uz politiku Demokratske stranke i Borisa Tadića, jer eksplicitna potpora jednom kandidatu može biti od pobjednika tumačena kao odsustvo lojalnosti instituciji predsjednika", izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i politički analitičar Tomislav Žigmanov. On dodaje da vojvođanski Hrvati "sigurno nisu sretni zbog toga što je novi predsjednik Srbije bio član Srpske radikalne stranke, čijem se lideru i danas sudi za zločine na srijemskim Hrvatima". "Sigurno je da će postojati stanovita nespremnost za političku suradnju s ovdašnjim Hrvatima, barem dok se ne upoznamo s političkom praksom novoga predsjednika", naveo je Žigmanov. Čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić je naveo kako ne očekuje velike političke i društvene potrese jer "Nikolić neće odustati od europske politike". "Svaka druga opcija Nikolića bi mogla stajati gubitka potpore koju je sada dobio od znatnog dijela građana Srbije", naveo je Kuntić.
OSLO - Čelnica burmanske oporbe Aung San Suu Kyi preuzet će 16. lipnja u Oslu Nobelovu nagradu za mir koja joj je dodijeljena 1991., a koju dosad nije mogla primiti zbog boravka u pritvoru, priopćio je norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade u ponedjeljak. Šezdesetšestogodišnja Suu Kyi održat će u gradskoj vijećnici u Oslu i prigodan govor, koji je u njezino ime prije dvadeset godina izrekao njezin sin Alexander Aris. Prigodom tog prvog putovanja izvan domovine u zadnjih dvadeset godina, Suu Kyi će posjetiti i Veliku Britaniju, gdje će se obratiti zastupnicima obaju domova britanskog parlamenta. Suu Kyi, koja je u zadnje 24 godine najveći dio vremena provela u kućnom pritvoru, podnijela je zahtjev za izdavanje putovnice odmah nakon povijesnih izbora za mianmarski parlament 1. travnja.
DEN HAAG - Bivši zaposlenik dječjeg vrtića u Amsterdamu, kojega su mediji prozvali "monstrumom iz Rige", osuđen je ponedjeljak na 18 godina zatvora za seksualno zlostavljanje 67 djece te za širenje dječje pornografije. "Domet i priroda zločina šokantni su i sud vas osuđuje na 18 godina zatvora", rekao je sudac Frans Bauduin čitajući presudu, dodavši da društvo mora biti zaštićeno. Robert M. (28), nizozemski državljanin latvijskog podrijetla, uhićen krajem 2010., priznao je krivnju, a kada je čuo da sud ne prihvaća olakotne okolnosti, u smjeru suca bacio je vodu iz svoje čaše. Životni partner Roberta M., 39-godišnji Nizozemac, osuđen je na šest godina zatvora zbog posjedovanja dječje pornografije i jer je partneru "olakšao" počinjenje kaznenih djela. Robert M. radio je u dječjem vrtiću u Amsterdamu od 2007. do 2010. Također je čuvao djecu privatno od 2009. godine. Roditelje je pronalazio putem interneta i zadobivao njihovo povjerenje i djecu na čuvanje.
BERLIN - Glasnogovornik Angele Merkel u ponedjeljak je ponovno odlučno demantirao da je ona navodno predložila organiziranje referenduma o euru u Grčkoj i istaknuo je da njemačka kancelarka neće "dodavati sastojke za grčku političku kuhinju". "Kancelarka nije predložila referendum niti je rekla išta što se može protumačiti u tom smislu", rekao je njezin glasnogovornik Georg Streiter, vidljivo uzrujan, na redovitoj tiskovnoj konferenciji vlade. "Kancelarka neće dodavati sastojke za tu političku kuhinju između grčkih stranaka koja se polagano priprema" dodao je, odgovarajući na uporna pitanja novinara. "Možete početi od načela" da se Merkel i dalje protivi takvom referendumu, istaknuo je, uzvraćajući na pitanje o referendumu koje je lani postavio tadašnji grčki premijer George Papandreu i koje je podiglo buru u Njemačkoj. Grčka privremena vlada ustvrdila je u petak da je Merkel predložila takav referendum u telefonskom razgovoru s predsjednikom Karolosom Papuliasom. Usprkos kancelarkinu odlučnom demantiju još u petak, o toj su se informaciji grčki mediji naširoko raspisali proteklog vikenda.
SARAJEVO - Zaposleni u državnom službama u Bosni i Hercegovini stupili su u ponedeljak u štrajk upozorenja prosvjedujući na taj način zbog najavljenog smanjenja plaća, potvrdio je Jure Bilić, predsjednik udruge koja okuplja više od trideset sindikalnih podružnica u različitim tijelima državne vlasti uključujući tu i policijske agencije. Bilić je pojasnio kako će se štrajk upozorenja za sada provoditi kroz jednosatne prekide rada u polovici državnih agencija do kraja tjedna. "Ne bude li odgovora na naše zahtjeve slijedit će generalni štrajk, a nakon toga i masovno okupljanje na ulicama", kazao je Bilić lokalnim medijima. Zahtjevi sindikata državnih službenika su da Vijeće ministara BiH odustane od najavljenog smanjenja plaća za 4,5 posto, odnosno da parlament BiH odbije prijedlog proračuna koji radi nužnih ušteda podrazumijeva takvo smanjenje primanja.
FINALE EMILIA - Dvadesetčetiri nova slabija potresa magnitude do 3,7 pogodila su noću na ponedjeljak pokrajinu Ferraru u sjeveroistočnoj talijanskoj regiji Emilia Romagna nakon snažna potresa u nedjelju rano ujutro zbog čega je 3.000 ljudi napustilo svoje domove. Većina naknadnih potresa dogodila se u zonama Mirandola, San Felice i Finale Emilia, koje su najteže pogođene prvim snažnim potresom u nedjelju u 4 sata ujutro u kojem šest osoba poginulo, 50-ak je ozlijeđenih, a materijalna šteta je golema u toj regiji bogate kulturne baštine. Stotine stanovnika provele su noć među ruševinama, u sportskim dvoranama i ponedjeljak ujutro dočekale kišu, olujni vjetar i nevrijeme. Brojni su stanovnici noć proveli u automobilima na otvorenim parkiralištima strahujući od novih udara ili urušavanja oštećenih zidova. Noću su regiju pogodila 24 nova slabija potresa od kojih su četiri bila veća od 3 Richtera.