Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 98 centi, na 123,19 dolara, nakon što je dan ranije zaključila trgovinu u minusu većem od jednog dolara. Na američkom je tržištu pala 25 centi, na 108,31 dolara za barel.
Analitičari i trgovci kazali su da je već prošlotjedni rast cijena nadomak najvišoj razini u zadnjih deset mjeseci potpirio zabrinutost od mogućeg nepovoljnog utjecaja na europska gospodarstva u teškoćama, posebice ako euro ostane slab u odnosu na dolar.
Poskupljenje je potaknulo Međunarodni monetarni fond (MMF) da označi naftu kao rastuću prijetnju svjetskom gospodarstvu.
"Strahuje se da bi visoke cijene nafte mogle utjecati na gospodarstvo i potražnju za naftom u budućnosti", rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.
"To dovodi do dobitonosnih prodaja, što i ne čudi s obzirom na špekulativne kupovine u posljednjih nekoliko tjedana", dodao je.
Značajniji pad cijena zakočila su strahovanja u vezi s opskrbom, posebno iz Irana ali i iz manjih proizvođača poput Južnog Sudana i Sirije.
Procjenjuje se da je proizvodnja smanjena za više od milijun barela dnevno, što je 1,1 posto ukupne svjetske dnevne potražnje.
Tržište očekuje i novu injekciju likvidnosti kojom ECB nastoji oživjeti tržište međubankovnih kredita. Očekuje se da će središnja banka eurozone na aukciji u srijedu bankama plasirati oko 500 milijardi eura povoljnih trogodišnjih kredita. Neki analitičari procjenjuju da bi iznos mogao porasti i do tisuću milijardi eura.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 123,25 dolara, što znači da je porasla 39 centi u odnosu na petak.