ZAGREB - Krajem siječnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bio je registriran 334.351 nezaposleni, što je za 27 osoba manje nego u siječnju prošle godine, a za 6 posto ili 18.913 osoba više nego u prosincu 2011. godine, izvijestio je danas HZZ. Četiri mjeseca zaredom, od listopada do siječnja, evidentno je povećanje broja nezaposlenih, što je uobičajeno zbog sezonskih oscilacija na hrvatskom tržištu rada, ocjenjuje HZZ. Tijekom siječnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 36.726 osoba, što je 20,1 posto više nego u istom mjesecu lani te 15,9 posto više nego u prosincu 2011. Od toga je 24.071 osoba došla izravno iz radnog odnosa. Ukupno je tijekom siječnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 17.813 osoba, što je 11 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Od toga je zaposleno 8.737 osoba, i to 8.112 osoba na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 625 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Najveći se broj osoba zaposlio u prerađivačkoj industriji (1.683 ili 20,7 posto), trgovini na veliko i malo (1.197 ili 14,8 posto), obrazovanju (1.008 ili 12,4 posto).
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) potpisali su danas prvu tranšu od 150 milijuna eura ugovora o zajmu za financiranje malog i srednjeg poduzetništva te srednje kapitaliziranih poduzeća u Hrvatskoj koji ukupno iznosi 250 milijuna eura. Očekuje se da će se druga tranša tog zajma, koji je EIB odobrio HBOR-u, zaključiti u drugoj polovici godine, po iskorištenju sredstava iz prve tranše. Kredit HBOR-u je na rok otplate od 12 godina, s počekom od četiri godine, za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, za što mora biti iskorišteno najmanje 70 posto kredita, dok je 30 posto za lokalnu infrastrukturu, pri čemu su rokovi 15 godina, uz pet godina počeka. Kamata za HBOR je fiksna i iznosi oko 3 posto godišnje, što je, kažu u HBOR-u, odlična podloga da poduzetnicima ponude jeftinija sredstva. EIB-ov zajam bit će iskorišten za sufinanciranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, srednje velikih poduzeća u proizvodnom i uslužnom sektoru, malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru, projekata u sektorima znanja i tehnologije kao i investicija u projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
ZAGREB - Uvođenje sniženih stopa PDV-a za određene proizvode je loše jer komplicira i poskupljuje porezni sustav, dok je povećanje osobnog dobitka dobra mjera za kompenziranje rasta troškova života zbog povećanja opće stope PDV-a na 25 posto, ocijenila je danas Vladinu "poreznu mini reformu" ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott. Institut se uvijek zalaže za što širu poreznu osnovicu, što niže opće porezne stope i što manje izuzetaka, olakšica i diferenciranih stopa, budući da su to porezni izdaci koji kompliciraju sustav ubiranja i kontrole poreza, što vodi poskupljenju i slabijoj efikasnosti poreznog sustava, rekla je Ott na današnjoj konferenciji "Skrivena javna potrošnja: budućnost poreznih izdataka". Umjesto sniženih stopa PDV-a na dječju hranu, masti, jestiva ulja, šećer, vodu i sl., koje bi trebale kompenzirati porast životnih troškova zbog povećanja PDV-a s 23 na 25 posto, bolje je osigurati izravnu pomoć najsiromašnijim građanima i povećati osnovni odbitak. Zato je Vladin prijedlog povećanja osnovnog osobnog odbitka i osnovnog odbitka umirovljenika odlična mjera, ocjenjuje Ott, iako će Vlada morati razmisliti o kompenzaciji tih sredstava jedinicama lokalne samouprave koje se financiraju iz prihoda od poreza na dohodak.
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) podupire odluku Vlade o smanjenju poreza na dodanu vrijednost i na ugostiteljske usluge. U Komori smatraju da ta strateška odluka dugoročno gledano značajno pridonosi konkurentnosti čitavog turističkog sektora Hrvatske, poglavito spram konkurentskih zemalja na Mediteranu. Od posebnog značaja u Komori drže to što će se snižena stopa PDV-a, koja se po stopi od 10 posto do sada primjenjivala na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata te na usluge agencijske provizije za spomenute usluge, od 1. siječnja 2013. godine primjenjivati i na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te na pripremanje i posluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. Ovom su odlukom ostvarena dugogodišnja nastojanja i prijedlozi članica Turističkog poslovnog vijeća HGK te je stvoren preduvjet za prosperitet turističkog sektora.
ZAGREB - Novoosnovano Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (Foreign Investors Council - FIC) predstavilo se javnosti te najavilo da će djelovati na poboljšanju ulagačke klime u Hrvatskoj. Svoje ciljeve udruga, osnovana u siječnju ove godine, namjerava ostvariti kroz suradnju s tijelima vlasti, poslovnim udruženjima koja djeluju u Hrvatskoj te stvaranjem čvršćih veza među postojećim ulagačima i onima koji tek dolaze na hrvatsko tržište, kaže se u priopćenju FIC-a. Kao jedan od prvih koraka FIC najavljuje provedbu istraživanje o ulagačkoj klimi u Hrvatskoj, čiji bi rezultati bili polazište za konkretne aktivnosti na poboljšanju uvjeta u kojima djeluju strani ulagači. Izvršni odbor FIC-a čine predsjednik Trpimir Renić (CEMEX Hrvatska), potpredsjednici Mladen Fogec (Siemens) i Zoltan Aldott (MOL) te članovi Julian Ogrin (Tele2), Siniša Trbojević (Japan Tobacco International) i Ivan Kovalkovič (Philip Morris International).
ZAGREB - Kroz hrvatske zračne luke prošle godine je prošlo 5,58 milijuna putnika, što je 8,6 posto više nego prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Istovremeno, promet tereta pao je za 2,4 posto, na 8,2 tisuće tona, a broj operacija zrakoplova povećan je za 4,5 posto, na 92.606 operacija. Najviše putnika prošlo je kroz Zračnu luku Zagreb, njih 2,25 milijuna, što je 11,9 posto više nego 2010. godine. Slijede Zračna luka Dubrovnik sa 1,32 milijuna putnika i rastom od 6,1 posto te Zračna luka Split sa 1,27 milijuna putnika, što je 6,1 posto više nego 2010. godine. U pulskoj zračnoj luci zabilježen je promet od 344,6 tisuća putnika ili 8,1 posto veći, a u zadarskoj 266 tisuća putnika, što je porast za 3,2 posto u odnosu na godinu prije.
ZAGREB - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobrila je tvornici šećera Viro objavljivanje ponude za preuzimanje Sladorane, a Goranu Sapunaru za Koteks, objavljeno je danas na web stranici Agencije.Trenutno virovitička tvornica šećera ima 2,53 milijuna kuna dionica županjske Sladorane, što predstavlja udjel od 76,6 posto u temeljnom kapitalu Sladorane. Za preostalih 773.464 redovnih dionica Sladorane, koje još nisu u njegovu vlasništvu, Viro se obvezao ponuditi cijenu od 11 kuna za dionicu. Također, Upravno vijeće Hanfe odobrilo je na jučerašnjoj sjednici Goranu Sapunaru objavljivanje ponude za preuzimanje splitske tvrtke Koteks, po cijeni dionice od 10,50 kuna. Obveza za preuzimanje nastala je nakon što je Sapunar u listopadu prošle godine stekao 603.456 redovnih dionica, ili 90,14 posto temeljnog kapitala Koteksa.
ZAGREB - Ponajviše pod utjecajem negativnog raspoloženja na europskim burzama, indeksi Zagrebačke burze danas su oslabili, prekinuvši 7-dnevni pozitivni niz. Crobex je oko podneva bio u minusu 0,69 posto na 1.765 bodova, a Crobex10 za 0,76 posto, na 991 bodu. Redovni promet dionicama iznosio je 2,9 milijuna kuna, a do podneva niti jednom dionicom nije ostvaren milijunski promet. Dionica HT-a do tada je ostvarila 933.000 kuna prometa, a cijena joj je pala 0,45 posto, na 239 kuna. Slijedi dionica AD Plastika s 315.000 kuna prometa i padom cijene za 1,19 posto, na 115 kuna. Ta je kompanija jučer izvijestila da je lani ostvarila 60,4 milijuna kuna neto dobiti, što je 11,4 posto, ili oko 6 milijuna kuna više nego u 2010. godini. No, ukupni prihodi manji su joj za 9 posto te su iznosili 792,9 milijuna kuna. Nešto više trguje se danas i dionicom Ingre, pri čemu joj cijena stagnira na 5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u usporedbi s tečajnom listom s kraja prošlog tjedna, oslabila prema euru za 0,02 posto, a u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,580235 kuna. U odnosu na druge važnije valute kuna je na tjednoj razini ojačala i to prema američkom dolaru za 0,59 posto, britanskoj funti za 0,68 posto i švicarskom franku za 0,35 posto. Prema jučerašnjoj tečajnici pak kuna je oslabila prema tim valutama - prema dolaru za 0,19 posto, funti za 0,13 posto i franku za 0,10 posto. Srednji franka iznosi 6,267765 kuna, dolara 5,717911 kuna i funte 9,053189 kuna.