ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva dalo je vlasniku tvrtke Traubi International Salomonu Berkowitzu rok do 17 sati da u AUDIO dostavi plan restrukturiranja, odgovor na prijedlog kupoprodajnog ugovora i dokaz o kvalitetnom bankovnom jamstvu uz ponudu za kupnju Dalmacijavina, izjavila je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima Dalmacijavina. Ako danas do 17 sati Berkowitz ne dostavi te dokumente, Dalmacijavno je od tog trenutka podložno zakonskom okviru za pokretanje stečaja, rekla je Obradović Mazal. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević izjavio je da je zadovoljan rezultatima sastanka jer je postignut glavni cilj današnjeg prosvjeda radnika Dalmacijavina, a to je da doznaju u kojoj su fazi pregovori o ulasku Traubi Internationala u Dalmacijavino. "Nema više kupovanja vremena, sada znamo da nisu dostavljeni traženi dokumenti kako bi Berkowitzova ponuda bila uredna", rekao je. Matijašević je izvjestio i da je postignut dogovor o isplati dviju plaća radnicima Dalmacijavina od ukupno pet koliko im poduzeće duguje. Nakon što su sindikalci okupljenim prosvjednicima ispred Ministarstva gospodarstva priopćili rezultate sastanka oni su se razišli i prosvjed je okončan.
ZAGREB - Predstavnici Stožera za obranu Diokija dogovorili su danas s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem deblokadu računa i pokretanje proizvodnje u Diokiju u roku sedam dana, vlasničko restrukturiranje po hitnom postupku, te isplatu zaostalih plaća nakon pokretanja proizvodnje. Predstavnici radnika Diokija, koji su prosvjedovali pred Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom rada, izjavili su nakon sastanka s Mrsićem da je deblokada računa već dogovorena s najvećim vjerovnicima, bankama, kao i s HŽ Infrastrukturom, a hitnu deboladu računa država će naložiti i Ini i HEP-u. U roku tjedna dana pokrenut će se proizvodnja na obje Diokijeve lokacije, u Zagrebu i Omišlju, a nakon toga uslijedit će i isplata pet zaostalih plaća radnicima Diokija. Također će po hitnom postupku biti pokrenuto vlasničko restrukturiranje tako da će banke i ostali vjerovnici ući u vlasničku strukturu Diokija, nakon čega bi većinski vlasnik Robert Ježić sa sadašnjih 76 posto pao na 5 do 6 posto vlasništva, izjavili su predstavnici radnika. Predstavnike Stožera, nakon razgovora s Mrsićem, primila je i zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal, a radnici Diokija prekinuli su prosvjed i razišli su.
ZAGREB - Iako ova vlada nema veze s dugogodišnjim problemima tvrtki Dioki i Dalmacijavino, tražit će rješenja za njihove probleme i nastojati pomoći radnicima, izjavio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić povodom današnjeg prosvjeda radnika te dvije tvrtke u Zagrebu. Te izjave Čačić je dao novinarima u sklopu konferencije o javnom-privatnom partnerstvu - kanadsko iskustvo. Za Dioki je rekao da je primarno financijski problem, te da je u razgovore s bankama i tvrtkama koje su blokirale tu tvrtku - Inom i HEP-om, ministar financija Slavko Linić već u pregovorima i da su reakcije pozitivne. Stoga Čačić vjeruje da će to biti uskoro razriješeno. Za Dalmacijavino je kazao da je primjer nečistih privatizacija. Ako propadne ta privatizacija, Dalmacijavino će u stečaj, pri čemu će nastaviti s radom, a za radnike će se intervenirati u kratkom roku da im se isplate plaće, istaknuo je Čačić.
ZAGREB - Zainteresirani investitori za projekte javno-privatnog partnerstva (JPP) u Hrvatskoj su itekako dobrodošli, jer ova Vlada model JPP-a prepoznaje kao jedan od ključnih instrumenata za ubrzano investiranje u različitim sektorima i rasta investicija u ovoj godini za oko 7,4 posto ili za oko 8 milijardi kuna, istaknuo je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić na konferenciji "Javno-privatno partnerstvo-kanadsko iskustvo". Konferenciju su organizirali Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj i Agencija za javno-privatno partnerstvo, a u zagrebačkom hotelu Westin okupila je više od 150 sudionika. Podsjetivši da su Kanada, Velika Britanija i neke druge države u JPP, odnosno suradnju države i privatnog sektora za povećanje investicija, a bez velikog opterećenja proračuna, krenule upravo u kriznim vremenima prije 20 i više godina, Čačić je naglasio da u Hrvatskoj već postoji koncept za to, ali se nažalost do sada u zadnjih desetak godina nije realizirao. Već ove godine, uglavnom po modelu JPP-a, počet će ulaganja u stotine škola, u tijeku je i jedan od najvećih projekata te vrste u Hrvatskoj u Zračnu luku Zagreb, a veliki potencijali su i u drugim sektorima, posebno u energetici, istaknuo je Čačić.
ZAGREB - Hrvatskom gospodarstvu ove godine ponovno prijeti recesija, ponajviše zbog krize u Europskoj uniji, a pad bruto domaćeg proizvoda mogao bi biti veći od 1 posto, pokazuje nova anketa Hrvatske udruge banaka. Šest anketiranih ekonomista najvećih domaćih banaka procjenjuje u prosjeku da će domaće gospodarstvo ove godine zabilježiti pad od 1,3 posto. Pritom njih dvoje očekuje pad od oko 2 posto, a četvero do 1 posto. Ako doista dođe do recesije, to će onemogućiti ozbiljniju fiskalnu prilagodbu, navodi HUB o osvrtu na anketu. "Štogod vlada napravila, lošije punjenje proračuna od očekivanja uzrokovat će relativno visok fiskalni deficit. Prosječno očekivanje salda opće države 2012. iznosi zabrinjavajućih -4,9 posto, pri čemu su razlike u očekivanjima male: najveći optimist očekuje -4,5, a najveći pesimist -6 posto BDP-a", navodi se u osvrtu na anketu. Najveći utjecaj na pad domaćeg BDP-a imat će, smatraju ekonomisti, daljnji pad investicijske aktivnosti. U prosjeku, šest anketiranih ekonomista očekuje pad investicija za 2,7 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine broj zaposlenih pao za gotovo 14.000, ili 1 posto, što je veći pad zaposlenosti nego što se očekivalo, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupan broj zaposlenih u prosincu iznosio je 1.367.872, što je za 13.975 osoba manje nego u studenome. To je veći pad zaposlenosti nego što se očekivalo. U anketi Hine, pet makroekonomista očekivalo je u prosjeku pad broja zaposlenih za 12.000. U prosincu je u pravnim osobama bilo ukupno 1.128.166 zaposlenih, što je za 0,9 posto, ili 10.306 osoba manje nego mjesec dana prije. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je zaposleno 209.328 osoba, što je 3.520 osoba, ili 1,7 posto manje nego u studenome. Zaposlenih osiguranika poljoprivrednika bilo je, pak, 30.378, što je za 149 osoba, ili 0,5 posto manje nego u studenome. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo 315.438 nezaposlenih osoba, što je 13.358 osoba više nego mjesec dana prije. Tako je i stopa registrirane nezaposlenosti porasla sa 17,9 posto u studenom na 18,7 posto u prosincu prošle godine.
ZAGREB - U živahnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi pozornost investitora ponajviše privlače dionice Croatia osiguranja te HT-a i Ericssona Nikole Tesle, a porastu prometa znatno je pridonijela i transakcija dionicom Slatinske banke. Indeksi međutim stagniraju, jer dionice koje ostvaruju snažan skok cijena, Croatia osiguranja i Slatinske banke, nisu sadržane u njima. Tako je oko podneva Crobex indeks bio u plusu 0,32 posto, na 1.743 boda, dok je Crobex10 stagnirao na 985 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 13 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je dionica Croatia osiguranja, s 3,2 milijuna kuna prometa. U fokusu je investitora zbog moguće Adrisove kupnje 30-postotnog udjela u toj tvrtki. Cijena njezine dionice skočila je danas gotovo 10 posto, na 6.800 kuna, nakon jučerašnjih gotovo 30 posto. Slijedi dionica Slatinske banke, s 3,15 milijuna kuna prometa i skokom cijene za 8,5 posto, na 105 kuna. Milijunski promet, u visini od 2,7 milijuna kuna, ostvaren je i dionicom HT-a. Cijena joj je oslabila 0,3 posto, na 239 kuna. Nešto više trguje se također i dionicom Ericssona Nikole Tesle. Uz promet od 727.000 kuna, cijena joj je ojačala 0,57 posto, na 1.279 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,10 posto, a prema švicarskom franku za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra iznosi 7,572903 kune, a franka 6,284567 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobila danas i britanska funta, ojačavši 0,17 posto, na 9,054164 kune.Istodobno je američki dolar oslabio za 0,49 posto i srednji tečaj dolara iznosi 5,736613 kune.