ZAGREB - Štedljivi proračun za 2012. godinu trebao bi pomoći hrvatskoj Vladi da očuva kreditni rejting i omogući zaduživanje u inozemstvu u ovoj godini, kazao je ministar financija Slavko Linić u intervjuu Reutersu objavljenom početkom tjedna. "Vlada je učinila sve kako bi agencijama za kreditne rejtinge pokazala da slijede promjene, da je spremna provesti reforme i smanjiti potrošnju te istodobno sudjelovati u povećanju investicija", rekao je Linić u razgovoru za Reuters. Napomenuo je kako hrvatskoj Vladi ove godine nije potreban formalni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom da bi povećala svoj kredibilitet. Ustvrdio je također da nema prostora za daljnja smanjenja potrošnje u ovoj godini, no da će vlada nastaviti požurivati preustroj državnog sektora, poglavito kompanija u državnom vlasništvu, a što bi, kaže, moglo uključivati i otpuštanja. Dodao je kako Vlada očekuje daljnje dvije milijarde kuna prihoda od privatizacije, potvrdivši da će na prodaju biti Croatia osiguranje, Hrvatska poštanska banka i manja državna imovina te udjeli u privatnim kompanijama.
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) je u 2011., prema nerevidiranim financijskim izvještajima, ostvarila neto dobit od 87,7 milijuna kuna, što je rast od 72,6 posto u odnosu na godinu ranije, kazao je predsjednik Uprave Čedo Maletić na predstavljanju poslovnih rezultata. Imovina banke porasla je za 1,6 milijardu kuna u odnosu na kraj 2010. i iznosi 16,5 milijardi kuna, čime je tržišni udio HPB-a porastao s 3,72 na 4,03 posto. Vezano uz najavu privatizacije HPB-a, Maletić je rekao kako scenarij o dolasku stranca, koji bi kupio većinski dio, nije izgledan. Cilj je razvijati koncept nacionalne banke, što ne znači banke u pretežito državnom vlasništvu, već banke u pretežitom vlasništvu domaćeg kapitala koja posluje na cijelom nacionalnom teritoriju, objasnio je. Po njegovim riječima, HPB-u za dokapitalizaciju treba između 800 milijuna i milijardu kuna. Maletić je potvrdio neke medijske napise kako se načelno razgovara s predstavnicima mirovinskih fondova, EBRD-a, Croatia osiguranja i Croatia Lloyda da uđu u vlasništvo. Na takav način bi se HPB-u osiguralo odgovarajući iznos kapitala koji je potreban za budući rast i razvoj banke.
OSIJEK - Osječko-baranjska županija ima potencijale za razvoj poljoprivrede, energetike i kontinentalnog turizma, ali gospodarstvo ove županije stagnira, a problemi su posebice vidljivi u građevinarstvu koje je do prije nekoliko godina s brojnim investicijama bilo pokretač razvoja ovoga područja, istaknuto je na današnjem sastanku župana Vladimira Šišljagića s pročelnicima županijskih upravnih odjela. Predsjednik osječke Županijske komore Zoran Kovačević izvijestio je kako je u ovoj županiji u protekle tri godine izgubljeno oko 10.000 radnih mjesta, a danas ima oko 1.500 nelikvidnih tvrtki od kojih 80 posto svoje obveze nisu platile više od godinu dana. Pomoć građevinarstvu bio bi nastavak gradnje auto-ceste na koridoru 5c, jer na kraći rok ne postoji kvalitetnija investicija koja bi mogla omogućiti povratak na posao 2-3 tisuće ljudi. Govoreći o stanju u poljoprivredi i problemima u isplati poticaja župan Šišljagić ocijenio je kako seljaci ne traže nešto što im ne pripada.
KUTINA - Iz Petrokemije su danas izvijestili da je remont postrojenja kutinske tvornice u siječnju obavljen uspješno te da će dočekati proljetnu sjetvu s dovoljnim količinama mineralnih gnojiva svih vrsta. Sva su postrojenja, osim postrojenja za proizvodnju uree, uspješno startala, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima i vrlo niskim temperaturama. Trenutno je u kratkotrajnom zastoju, uzrokovanom niskim temperaturama, postrojenje za proizvodnju amonijaka, čija se proizvodnja očekuje noćas, nakon čega će uslijediti i proizvodnja uree, navode iz Petrokemije. Napominju kako je jučerašnji problem s nedostatkom prirodnog plina uspješno riješen brzom i efikasnom koordinacijom na relaciji tvrtki Prirodni plin - HEP - INA (rafinerije) i Petrokemija, te dodatnim, interventnim uvozom prirodnog plina.
ZAGREB - Hrvatski građani imaju najviše povjerenja u vlastite prijateljske odnose, znanost, liječnike, banke s kojima posluju, školstvo te HNB, a kao i dosad najniže je povjerenje u političke stranke, bivšu premijerku i prošlu vladu, pokazalo je istraživanje GfK Hrvatske provedeno na tisuću ispitanika u prosincu prošle godine. Najviše ispitanika vjeruje u vlastite prijateljske odnose (83 posto), znatno je povjerenje u znanost (62 posto), liječnike (55 posto), banke s kojima se posluje (51 posto) i školstvo (52 posto), a dosta dobru poziciju ima HNB (44 posto). Najmanje se vjeruje u političke stranke (7 posto), bivšu premijerku (12 posto) i prošlu Vladu (12 posto), navode iz GfK-a. Slično istraživanje proveo je GfK Verein u 25 zemalja svijeta, a rezultati pokazuju da su u većini zemalja policija, vojska i sudstvo podjednako, dosta visoko, cijenjeni dok se političari nalaze na dnu ljestvice.
ZAGREB - Uz skroman promet, na Zagrebačkoj burzi danas je Crobex nastavio blagi uspon, pri čemu se ponajviše trguje dionicama HT-a i AD Plastika. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,45 posto na 1.767 bodova, a Crobex10 0,19 posto, na 995 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,8 milijuna kuna. Jedina s milijunskim prometom do podneva je bila dionica HT-a. Cijena joj je ojačala 0,38 posto, na 239 kuna. U nešto većem fokusu je i dionica AD Plastika, s ostvarenih 631.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 0,92 posto, na 114,98 kuna. S prometom iznad 500.000 kuna slijedile su dionice Croatia osiguranja i Adrisa. Dionica Croatia osiguranja poskupila je 3,58 posto, a povlaštena Adrisa 0,55 posto. Nešto više trguje se i dionicama izdanja u sastavu koncerna Agrokor. Dionica Belja poskupila je 4,5 posto, dok je Leda pojeftinila 1,95 posto, a Vupika 0,15 posto. Agrokor je sinoć izvijestio da je povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupnju 52,1 posto dionica slovenskog Mercatora. Poslovodstvo Agrokora ocijenilo je da im, zbog dugotrajnosti dosadašnjeg procesa, mogućnost ostvarivanja transakcije pod zadovoljavajućim uvjetima nije zajamčena.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,01 posto, a ojačala je i prema ostalim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,577840 kuna. Kuna je istodobno ojačala prema američkom dolaru za 1,03 posto, britanskoj funti 0,63 posto i prema švicarskom franku za 0,24 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,258540 kuna, dolara 5,711796 kuna i funte 9,069826 kuna.