JAHORINA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u petak na Jahorini kako države regije imaju zajednički problem u postojećoj kriminalnoj infrastrukturi pa bi valjalo pojačati zajedničku borbu protiv organiziranog kriminala te je istodobno potvrdio kako se radi na tome da Hrvatska i Srbija sklope bilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zločina. "Nitko tko je počinio ratni zločin ne smije ostati nekažnjen", kazao je hrvatski predsjednik dodajući kako je važno izbjeći politiziranje ratnih zločina. Josipović je ovo kazao na konferenciji za novinstvo održanoj nakon drugog trilateralnog neslužbenog sastanka na kojemu je sudjelovao i predsjednik Srbije Boris Tadić te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović. Po riječima Ive Josipovića, on i Tadić suglasni su kako je potrebno sklopiti bilateralni sporazum kojim bi se osiguralo procesuiranje počinitelja ratnih zločina prema mjestu njihova prebivališta kako se nikada više ne bi ponovio slučaj poput onoga hrvatskog branitelja Tihomira Purde koji je u BiH uhićen po tjeralici iz Beograda. Josipović je kazao i to kako je Hrvatska spremna poduprijeti svoje susjede na putu ka EU.
ZAGREB - Obrana generala Mladena Markača pred Haaškim sudom pozvala je žalbeno vijeće da odbije prijedlog haaškoga tužiteljstva o odbacivanju zahtjeva 12 zapadnih vojnih i pravnih stručnjaka koji su u predmetu "Gotovina-Markač" 13. siječnja zatražili status prijatelja suda kako bi iznijeli svoja stajališta o zaključcima prvostupanjske presude koja se tiču nezakonitosti topničkih napada tijekom operacije Oluje. Nakon što je obrana generala Ante Gotovine prošlog tjedna pozvala žalbeno vijeće da prihvati zahtjev skupine stručnjaka poručujući da haaški suci time dobijaju neovisnu i objektivnu procjenu vodećih stručnjaka o pitanjima vezanima uz ratno pravo i njegovu primjenu u vođenju vojnih operacija, obrana generala Markača u svome se podnesku orijentirala na očitovanje haaškoga tužiteljstva o tome zahtjevu. Haaško tužiteljstvo, naime, pozvalo je suce da odbace zahtjev potencijalnih prijatelja suda smatrajući da je taj podnesak u najvećem dijelu irelevantan ili se bavi činjeničnim pitanjima te ne može biti od pomoći žalbenome vijeću u razmatranju podnesenih žalbi na prvostupanjsku presudu. Obrana generala Markača u podnesku od 1. veljače ocjenjuje da je tužiteljski zahtjev za odbacivanjem prijedloga potencijalnih prijatelja suda neutemeljen iz niza razloga među kojima su i formalni poput onih da nije jasno na kojim odredbama poslovnika suda temelje svoj zahtjev te da su sa svojim očitovanjem 'istrčali' bez da su prije dobili poziv žalbenoga vijeća da to učine.
BRUXELLES - Ministri obrane zemalja članica NATO-a u petak su u Bruxellesu završili dvodnevni sastanak na kojem su glavne teme bile misije u Afganistanu i na Kosovu te priprema za summit čelnika zemalja članica u svibnju u Chicagu, a na sastanku je sudjelovao i hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović. "Najviše se razgovaralo o Afganistanu i Kosovu. Raspravljalo se kako će se pomagati afganistanskim snagama sigurnosti nakon 2014. godine kada završi misija ISAF", rekao je hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović. U petak, drugi dan sastanka, ministrima zemalja članica pridružili su se kolege iz zemalja koje sudjeluju u misijama u Afganistanu i Kosovu. Ministri su potvrdili cilj da do kraja 2014. godine afganistanske snage preuzmu punu odgovornost za sigurnost u zemlji, što je jedan od glavnih ciljeva misije ISAF. U toj misiji sudjeluje i Hrvatska. Trenutačno je u Afganistanu 18. hrvatski kontingent od 340 pripadnika OSRH i četiri pripadnika MUP-a. Oni uglavnom imaju mentorsku ulogu u osposobljavanju afganistanskih snaga. Savezničke snage ostat će u Afganistanu i nakon 2014. godine, ali neće više imati vodeću ulogu u borbenim operacijama, nego će se njihova uloga svoditi na potporu afganistanskim snagama sigurnosti. Hrvatska će nakon 2014. godine smanjivati broj ljudi u Afganistanu.
SARAJEVO - Zbog velikih snježnih padalina u petak je u većem dijelu Bosne i Hercegovine proglašena zabrana prometovanja autobusa, kamiona i drugih teretnih vozila s prikolicom, priopćio je tijekom dana Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK). Uredba o zabrani prometovanja za ova vozila, koju je izdalo Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH, odnosi se na sve planinske prijevoje u tom entitetu. Na najvećem broju cesta u BiH promet se, zbog snijega koji neprestano pada, odvija otežano i usporeno, a bitno je smanjena i vidljivost. Na većini prometnica visina snijega u ranim popodnevnim satima bila je oko pet centimetara, a posipanje cesta ne daje rezultate zbog temperatura koje se uglavnom spuštaju ispod deset stupnjeva ispod ništice. Prometne uvjete na području istočne Hercegovine dodatno otežava ledena kiša pa su između Neuma i Ravnog zatvorene sve lokalne ceste.
SARAJEVO - Zastupnički dom i Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine usvojili su u petak zakone o popisu stanovništva i o sustavu državne pomoći čime su ujedno ispunjeni dijelovi dogovora lidera šest političkih stranaka od 28. prosinca 2011. godine, kada je postignut i sporazum o uspostavi vladajuće koalicije u toj zemlji. Zakon o popisu stanovništva usvojen je po tekstu kojega je tijekom dana usuglasilo zajedničko povjerenstvo oba doma Parlamenta BiH. To je usuglašavanje bilo nužno jer su ovaj zakon Zastupnički dom i Dom naroda ranije usvojili u različitom tekstu. Konačnim političkim dogovorom eliminiran je članak zakona koji je predviđao da se ustroj tijela vlasti i dalje obavlja na temelju rezultata popisa iz 1991. godine sve dok se ne okonča povratak svih prognanih i izbjeglih. Popis stanovništva, kućanstva i stanova u BiH bit će proveden u travnju 2013. godine i bit će prvi nakon rata.Zakonom o sustavu državne pomoći, na čijem je usvajanju inzistirala Europska unija, utvrđeni su opći uvjeti za dodjelu, kontrolu dodjele te uporabe kao i odobravanje i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći, što će koordinirati posebno vijeće na državnoj razini.
DEN HAAG - UN-ov Međunarodni sud pravde (ICJ) potvrdio je u petak kako Njemačka uživa pravni imunitet od sudskih progona na stranim sudovima koje pokreću žrtve nacističkih zločina iz Drugoga svjetskog rata, javljaju agencije. ICJ je ocijenio da je talijanski vrhovni sud prekršio njemačku suverenost 2008. kada je presudio da talijanski državljanin Luigi Ferrini ima pravo na odštetu zbog deportacije u Njemačku 1944., gdje je prisilno radio u vojnoj industriji. Njemačka je tvrdila kako talijanska presuda dovodi u pitanje sustav restitucije, koji je ustanovljen nakon poraza nacista i u sklopu kojeg je Njemačka od 50-ih godina prošlog stoljeća isplatila nekoliko desetaka milijarda dolara odštete. Sudsko vijeće od 15 sudaca većinskom je odlukom, s 12 prema tri glasa, presudilo da talijanska presuda znači kršenje njemačkog imuniteta koji je priznat međunarodnim zakonom te da se Njemačkoj ne može suditi na stranim sudovima. Suočena zadnjih godina s mnogobrojnim tužbama obitelji žrtava nacističkih zločina na talijanskim sudovima, Njemačka je 23. prosinca 2008. uložila žalbu na najvišoj pravnoj instanci UN-a. Presude ICJ-a su konačne i obvezujuće.
CAPE TOWN - Južnoafrički sud u petak je odbio zahtjev za jamčevinom Dobrosavu Gavriću, ubojici Željka Ražnatovića Arkana, mafijaškom šefu i paravojnom čelniku, zbog mogućnosti bijega u pokušaju da izbjegne izručenje Srbiji. Gavrić je u Srbiji osuđen u odsutnosti 2008. na 35 godina zatvora zbog Arkanova ubojstva. Živio je u Južnoafričkoj Republici pod lažnim imenom sa suprugom i dvoje djece sve dok policija nije otkrila njegov pravi identitet prošle godine tijekom policijske istrage ubojstva jednog muškaraca u Cape Townu povezanog s organiziranim kriminalom. Policija je, nakon pucnjave u kojoj je Gavrić ozlijeđen, zaustavila njegov automobil, a u njegovom džepu je pronađen kokain zbog čega je uhićen i optužen za posjedovanje droge. Gavrićevi otisci prstiju su poslani Interpolu na provjeru i tako je otkriven njegov pravi identitet. On je ostao u pritvoru na zahtjev srbijanskih vlasti koje su zatražile njegovo izručenje. Arkan, kojega je Haaški sud optužio za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH 1992-95., ubijen je 15. siječnja 2000. u predvorju beogradskog hotela Intercontinentala. Nije poznato tko je bio naručitelj ubojstva.