Rektor Lučin iznio je na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici Senata glavne elemente slučaja koji je pokrenut dopisom rektora Bjeliša Ministarstvu financija i Državnom odvjetništvu RH s upitom da se ispita kako je riječko sveučilište dospjelo na prvo mjesto prioriteta za financiranje projekata iz fondova EU te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Lučinovo izvješće prihvaćeno je bez rasprave i dodatnih pitanja.
Bjeliš je u dopisu Ministarstvu i DORH-u istaknuo da je o prijedlogu financiranja istraživačke infrastrukture u sklopu sveučilišnog kampusa u Rijeci u vrijednosti 18,7 milijuna eura, u čemu bi ministarstvo iz državnog proračuna sudjelovalo s 2,8 milijuna eura, doznao tek na mrežnoj stranici ministarstva.
Po Bjeliševoj ocjeni sporno je i predviđeno financiranje Centra za visoku tehnologiju u biomedicini riječkog sveučilišta s 2,4 milijuna eura iz fondova. Ministarstvo bi u realizaciji centra sudjelovalo osiguranjem tehničke pomoći te sufinanciranjem. Kako je odluka o financiranju centra donijeta uz obrazloženje da je riječ o projektu od nacionalnog interesa, Bjeliš je u dopisu zatražio da se ispita pravilnost provedbe postupka, tvrdeći da je prijedlog o financiranju donijet netransparentno i protivno europskoj praksi financiranja projekata, izvijestilo je riječko sveučilište.
Riječko sveučilište na svojim je mrežnim stranicama objavilo i izjavu koju je rektor Lučin dao u povodu Bjeliševa dopisa Ministarstvu financija i DORH-u, a u kojoj je tada istaknuo kako nije bitno tko je prvi osnovao centar za istraživanja na ovom području nego da je bitan sadržaj, kvaliteta i međunarodna vidljivost akademskih djelatnika koji djeluju u tom prostoru, odgovarajući na Bjeliševu tezu da je predviđeno financiranje riječkog centra nekorektno jer je zagrebačko sveučilište 2009. godine prvo osnovalo Centar za translacijska istraživanja.
Sveučilište u Rijeci je, istaknuo je Lučin u izjavi, nakon dobrih rezultata na području translacijskih istraživanja prije nekoliko godina dobilo 1,8 milijuna eura od Europske komisije za razvoj projekta Translacijske medicine u Rijeci. Logičan nastavak je utemeljenje centra za translacijska istraživanja, odnosno centra za visoku tehnologiju i biomedicinu koji je, zajedno s Primorsko-goranskom županijom sveučilište prijavilo za strukturne fondove EU, naglasio je Lučin.
Pero Lučin je ustvrdio i da je Sveučilište u Rijeci bilo desetljećima nedovoljno financirano. Tek u zadnjem desetljeću dogodila su se značajnija ulaganja u Rijeku, Split i Osijek, iako je primjerice, u Zagrebu 12 puta više kreveta u studentskim domovima nego u Rijeci, a studenata je samo 3 puta više, naveo je rektor.
Lučin je još istaknuo da je više od 40 posto publikacija riječkog sveučilišta objavljeno u časopisima koji spadaju u prvu četvrtinu svjetskih publikacija te da je riječko sveučilište po indeksu izvrsnosti bolje rangirano od zagrebačkog. No, naveo je, hrvatska znanstvena zajednica premala je da bi se dijelila te je potrebna suradnja svih sveučilišta za kvalitetniji nastup na prostoru europskih strukturnih fondova. Pokušaj dijeljenja ili blokiranja razvoja, posebice osporavanja jednoj zajednici da utvrdi svoje strateške prioritete, katastrofalna je politika koja nije na dobrobit hrvatskih građana, ustvrdio je Pero Lučin.